You are here

Konferencija na Ekonomskom fakultetu

17/06/2014

Deficit preduzetničke kulture na zapadnom Balkanu limitira napore na rješavanju problema ovog regiona. Ne postoji drugi put za njihovo prevazilaženje do snažnog podsticanja preduzetničke ekonomije, zasnovane na inovativnosti, ocijenjeno je na Međunarodnoj preduzetničkoj konferenciji održanoj na Ekonomskom fakultetu u Podgorici 17. juna 2014. godine.  

Konferencija, četvrta po redu, bila je na temu „Preduzetništvo i inovacije kao preduslovi ekonomskog razvoja”. Partner domaćinu u organizovanju skupa bila je Privredna komora Crne Gore, a podršku su dali ministarstva finansija, nauke, prosvjete, te za informaciono društvo i telekomunikacije, zatim Centralna banka i Centar za stručno obrazovanje.

Predsjednik Privredne komore Crne Gore Velimir Mijušković izrazio je zadovoljstvo i zahvalnost Ekonomskom fakultetu što je prepoznao ovu asocijaciju privrednika kao partnera za organizovanje Konferencije, i ocijenio da je riječ o nastavku kvalitetne saradnje dvije institucije.

- Svjedoci smo da se u novije vrijeme čine znatni napori da se unaprijedi kvalitet i konkurentnost crnogorske privrede na domaćem i inostranom tržištu. Ipak, brojni pokazatelji, od kojih je najupečatljiviji izrazito nepovoljan odnos vrijednosti uvoza i izvoza, jasno ukazuju da smo još daleko od željenih rezultata. Nažalost, iskustvo nam govori da saradnja nauke i prakse nije dostigla potreban nivo – rekao je Mijušković.

Podsjetio je da su, u prošlosti, razvojne službe i instituti u velikim poslovnim sistemima sarađivali sa naučnim institucijama u Crnoj Gori i šire, te da je u zgradi Ekonomskog fakulteta godinama uspješno radio Institut za društveno-ekonomska istraživanja, bez kojeg se nije ulazilo u razvojne projekte. S toga, naglašava predsjednik Komore, raduje zamisao oživljavanja tog instituta.

On smatra da će se inovacije i preduzetništvo najprije i najlakše komercijalno potvrditi u malom i srednjem biznisu. Prema podacima istraživanja, koji su dostupni kroz asocijaciju komora Evrope, mala i srednja preduzeća, koja čine 99% svih privrednih društava, imaju potencijal za otvaranje radnih mjesta koji iznosi gotovo 85%. Mladi ljudi su prema ovom istraživanju izuzetno inspirisani preduzetništvom: 45% te populacije to vidi kao realnu opciju za karijeru. Kada bi se ovaj potencijal mogao iskoristiti, milioni novih radnih mjesta mogli bi se dodati na 23,5 miliona malih i srednjih preduzeća koliko ih danas ima u EU.

- U poređenju sa evropskom slikom i potrebom mladih da kreiraju sopstveni biznis, kod nas imamo značajno drugačiju situaciju. Vjerujem da je svim odgovornima u Crnoj Gori alarm da nešto krupno moramo učiniti na podsticanju razvoja privatnog sektora i preduzetništva rezultat istraživanja UNDP-a prema kojem skoro 70% mladih ljudi svoju budućnost vidi na poziciji administrativaca u državnoj službi – kazao je predsjednik.

U cilju jačanja konkurentnosti privrede, Komora kroz redovne aktivnosti, a uz podršku brojnih  međunarodnih programa, podstiče i edukuje privredu u sferi inovativnosti i preduzetništva. Jedan od instrumenata je djelovanje u okviru Evropske mreže preduzeća, najveće poslovne mreže u svijetu. Upravo kroz nju, Komora je u prilici pruži pomoć i informacije o programu „Horizont 2020“, koji je od ove godine otvoren za istraživačke i inovativne inicijative koje nude rješenje za identifikovane društvene i privredne izazove. Cilj njegovog sprovođenja u praksi je da se dobiju novi ili inovirani proizvodi, usluge i procesi. Posebna sredstva u ukupnom sedmogodišnjem budžetu od 80 milijardi eura izdvojena su za učešće malih i srednjih preduzeća.

Komore su, posredstvom krovne organizacije u Briselu od početka kreiranja ovog programa, pravile kontinuiran pritisak na Evropsku komisiju da sredstva koja će biti usmjerena ka malim i srednjim preduzećima budu veća nego što je na početku zamišljeno.

- Dobro je da smo u tome uspjeli, a kao predsjednik Komore posebno ću biti zadovoljan ako domaća preduzeća uspiju privući i iskoristiti sredstva koja su im kroz ovaj instrument na raspolaganju. Naravno, tu su i naše nagrade, koje treba stimulativno da djeluju na sve one koji u svoje poslovanje unose drugačiji savremen pristup, poštujući pravila i norme modernog poslovanja i preduzetničkih ideja. Svi mi možemo da učimo iz uspješnih priča o tome kako stvoriti nova radna mjesta i podržati oporavak ekonomije. Uostalom, ekonomsko čudo u Evropi poslije Drugog svjetskog rata baziralo se na preduzetništvu i hrabrim odlukama koje su donosili preduzetnici. Rekao bih da ništa kao ta činjenica ne stavlja preduzetništvo među ključne preduslove rasta i razvoja. Zato i današnja Konferencija, koja je okupila renomirane stručnjake iz zemlje i inostranstva ima za cilj da predstavi prednosti koje sa sobom nose preduzetničke inicijative i inovacije. Usmjeravanje, posebno mlađih slojeva društva u tom smjeru kao cilj će imati postizanje održivog ekonomskog rasta, što nam je svima želja – riječi su Velimira Mijuškovića.

Dekan Ekonomskog fakulteta prof. dr Milivoje Radović,pozdravljajući učesnike, rekao je da je želja Konferencije da pruži doprinos rasvjetljavanju i razumijevanju neophodnosti nastavka puta razvoja preduzetništva i preduzetničkog duha.

- Citiraću gurua menadžmenta Pitera Drakera koji je rekao: „Najveća opasnost u turbulentnim vremenima nije sama turbulencija nego djelovanje po jučerašnjoj logici“ – naglasio je je dekan Radović.

On je posebno naglasio ulogu prof. dr Dragana Lajovića kao začetnika ideje održavanja Međunarodne preduzetničke konferencije.

Predsjednik Vlade Crne Gore Milo Đukanović je izrazio poštovanje prema namjeri organizatora da konferencija postane tradicionalna. Ona iz godine u godinu unapređuje kvalitet, a prema riječima premijera, dobro je što se realizuje u sadejstvu akademskih  i državnih institucija, te privrede.

-Preduzetnici kod nas predstavljaju simbol novog vremena. Novo vrijeme u Crnoj Gori afirmiše sistem vrijednosti u kojem je najznačajnije časno, odgovorno i kvalitetno živjeti. Da bismo mogli kvalitetno da živimo, moramo se vratiti pitanjima preduzetništva i inovacija, što će nam omogućiti da kvalitet života zasnujemo na onome što su naše snage, znanja i vještine – rekao je Đukanović.

Na temeljima euroatlanskih integracija i obnovljene fiskalne stabilnosti, on navodi da nam u 2014. i u godinama koje slijede predstoji da realizujemo strukturne reforme i unaprijedimo ambijent koji će podsticati preduzetništvo.

U novom sistemu vrijednosti u Crnoj Gori treba ići na smanjenje zavisnosti građana od državne pomoći, smatra premijer.  Podsjetio je da je Crna Gora još tokom teških devedestih počela da gradi kvalitet života sopstvenim resursima i raskrstila sa zavisnošću od donacija sa strane.

-Kvalitet procesa emancipacije u Crnoj Gori zavisiće od sposobnosti da raskinemo zavisnost pojedinaca  od državne pomoći. Stvorili smo uslove da naši građani, oslonjeni na vrlo izdašne resurse, znanje i sposobnost da inovacijama unapređuju biznis i kvalitet crnogorske ekonomije, mogu da kvalitetno zasnuju život u našoj državi. Tokom posljednjih desetak godina povećali smo BDP per capita 300 odsto, ali smo i  time na 20 odsto evropskog prosjeka. Dakle, pred nama je ozbiljan izazov, ali i šanse, i to u energetici, turizmu, razvoju infrastrukture, proizvodnji zdrave hrane. Danas se naše umijeće mjeri sposobnošću da svi zajedno osmislimo dalja unapređenja i sistem podsticaja u institucionalnom ambijentu, da svakog pojednica navedemo na to da raskine svoju zavisnost od države i razmisli kako da radom na tim resursima unaprijedi kvalitet života i time doprinese svojoj državi – zaključio je predsjednik Vlade.

Na plenarnoj sesiji učesnicima konferencije se putem video linka obratio dobitnik Nobelove nagrade Oliver Williamson koji je govorio o transakcionim troškovima, dok je profesor Yochanan Schachmurove, City College New York, govorio na temu “Euro, prošlost, sadašnjost i perspektiva”.

U okviru panela Preduzetništvo i inovacije, Institucije i ekonomski razvoj, Ekonomske politike u postkriznom periodu, te Menadžment u postkriznom periodu govorili su ili dostavili radove brojni profesori sa univerziteta iz Crne Gore, regiona, Evrope i svijeta.