You are here

Konferencija o ekonomiji Montenegro 2018

25/10/2018

Konferencija o ekonomiji Montenegro 2018 u organizaciji Privredne komore Crne Gore održana je osmi put 25. i 26. oktobra 2018. godine u Budvi. Riječ je o jednom od najznačajnijih ekonomskih skupova u Regionu koji je ove godine imao više od 850 učesnika, među kojima su donosioci odluka, predstavnici poslovne i akademske zajednice Zapadnog Balkana, kao i međunarodnih institucija.

Tema Konferencije bila je „Balkan i Evropska unija - petogodišnji ciklus Berlinskog procesa“ i njome su organizatori željeli da daju doprinos snaženju regionalne saradnje i daljem procesu evropskih integracija ovog područja.

Do sada ostvareni rezultati Berlinskog procesa, vizija budućnosti Balkana i napredak u reformama koje će Region integrisati u Evropsku uniju predmet su šest panela tokom kojih su govorili predsjednici i visoki članovi vlada Regiona, resorni ministri, predstavnici Evropske komisije, asocijacija privrednih komora Evrope i Balkana, međunarodnih finansijskih organizacija i investitora, vodeći pregovarači u integracionom procesu, te čelnici kompanija koje ostvaruju izuzetne poslovne rezultate.

Konferenciju su otvorili Vlastimir Golubović, predsjednik Privredne komore, Sebastian Kurz, kancelar Republike Austrije - države koja predsjedava Savjetom Evropske unije i predsjednik Crne Gore Milo Đukanović.

Riječ predsjednika Komore

Predsjednik Privredne komore Crne Gore Vlastimir Golubović kazao je da je Berlinski proces imao korisnu ulogu u periodu velikog zastoja u procesu proširenja, jer je pomogao očuvanju eurooptimizma na našim prostorima, afirmišući regionalnu saradnju kao jednu od ključnih komponenti evropskih integracija.

- Međutim, ovaj proces nije i ne može biti alternativa procesu evropskih integracija niti kompenzacija za kasniji prijem, već isključivo način da se podigne kapacitet Regiona da što prije ispuni kriterijume za punopravno članstvo. Osnovni cilj zemalja Zapadnog Balkana je da postanu dio ekonomskog saveza koji je upravo putem regionalnog povezivanja prerastao u Evropsku uniju - najbogatije i najdinamičnije jedinstveno tržište na svijetu – rekao je Golubović.

Podsjetio je da su privredne komore Balkana su još mnogo prije Berlinskog procesa radile na uspostavljanju poslovnih veza, postepeno mijenjale imidž regiona i insistirale da se u međusobnim odnosima favorizuju ekonomska pitanja od značaja za praktičan život privrede i građana, svjesne da se dugoročni ekonomski i poslovni planovi ne mogu graditi bez predvidljivog i odgovornog pravca u kojem se cjelokupno društvo kreće. Zato je, naglašava, izuzetno važno prisustvo na Konferenciji visokih zvaničnika Evropske unije i Zapadnog Balkana od kojih privrednici Regiona očekuju podršku dinamičnijem usaglašavanju sa evropskim standardima, kako bi stvorili stabilan i podsticajan ambijent za privrednu aktivnost i ekonomski rast.

Prema riječima predsjednika Komore, većina balkanskih ekonomija suočava se sa neodgovarajućom infrastrukturom, niskom konkurentnošću i produktivnošću, tehnološkim zaostajanjem, niskom akumulacijom kapitala, slabim izvoznim potencijalom, a koji nijesu ništa drugačiji od onih koji su prije ulaska u Evropsku uniju opterećivali Irsku, mediteranske zemlje ili Centralnu Evropu. Jasni i čvrsti mehanizmi regionalne politike unutar Evropske Unije, strukturalni i kohezioni fondovi omogućili su novim članicama rapidan razvoj koji je privukao značajna strana ulaganja, navodi on.

- Za zemlje Zapadnog Balkana bi bilo od izuzetne važnosti da prije zvaničnog prijema budu u mogućnosti da više koriste evropske mehanizme koji podrazumijevaju snažniju finansijsku podršku. Zapadni Balkan zaostaje za Evropom u svim segmentima, ali najdrastičniji jaz predstavlja nerazvijenost naše saobraćajne i energetske infrastrukture, koje čine kičmu svake privrede. Izdašniji finansijski podsticaji bi doprinijeli da Balkan postepeno ujednači svoj ekonomski i socijalni razvoj s prosjekom Evropske unije – rekao je Golubović.

On je dodao da je za pomoć svojim manje razvijenim državama i regionima u periodu 2007-2013 Evropska unija je izdvojila 269 milijardi eura, dok je za Zapadni Balkan od 2007-2017 opredijeljeno devet milijardi eura. U 2018. godini region Balkana će dobiti milijardu eura, dok će samo Bugarska za isti period dobiti 6,8 milijardi.

- Regionu su potrebne investicije u obrazovanje i nauku, jer konkurentska prednost više nije jeftina, nego kvalifikovana radna snaga. Procjenjuje se da je Zapadni Balkan za nepunih 20 godina napustilo 4,4 miliona ljudi, što je jasan signal da moramo raditi u pravcu mobilizacije svih kreativnih potencijala, reformi obrazovnog sistema, podsticanju privatnog sektora i inovativnosti kako bi od naše zemlje i regiona napravili perspektivno mjesto za život i rad – kazao je predsjednik Komore.

Prema njegovim riječima, glavni pokretač promjena i napretka je digitalizacija i ukoliko se želi stvoriti bolja budućnost, ne može se propustiti digitalna integracija koja se najbolje može ostvariti regionalnom saradnjom. Smanjenje troškova poslovanja, slobodan i neograničen pristup globalnom tržištu, te digitalna inovativnost, prednosti su koje digitalizacija tržišta donosi malim ekonomijama.

- Evropske integracije su kompleksan i dugotrajan reformski poduhvat, ali i istorijsko pravo naroda Balkana na bezbjedno i prosperitetno okruženje, koje evropska zajednica država i naroda simbolizuje. Zemlje Zapadnog Balkana treba da budu svjesne da će na tom putu jedne drugima biti najvažniji saveznici, ali da ih očekuje i zdrava konkurencija u dostizanju evropskih standarda budući da kolektivnog prijema, kako je najavljeno, neće biti, već će pojedinačne zasluge svake zemlje opredijeliti konačni uspjeh na evropskom putu – istakao je Vlastimir Golubović.

On je zatim predstavio teme panela Konferencije – „Ekonomska i evropska perspektiva Balkana“, „Uloga privrednih komora u promociji evropskih vrijednosti i snaženju ekonomskih veza regiona“, „Međunarodne finansijske organizacije i investitori - koliko je Balkan spreman da koristi prilike“, „Zapadni Balkan i evropska unija – perspektive“, „Regionalna saradnja kao segment evropskih integracija /Ekonomija - generator ukupnog razvoja“, te „Privređivati na balkanu - prednosti, nedostaci i preporuke“.

Uvodno obraćanje Golubović je završio podsjećanjem da je ovo važna godina za Privrednu komoru Crne Gore koja obilježava devet decenija svog rada.

- U svojoj dugoj tradiciji Komora i crnogorski privrednici ostavili su neizbrisiv trag u kreiranju ekonomske istorije Crne Gore, baš kao što i mi danas nastojimo doprinijeti kvalitetu i napretku sadašnjeg ekonomskog trenutka. Koristim priliku da pozdravim ovdje prisutne ranije predsjednike Privredne komore, uz posebnu zahvalnost gospodinu Velimiru Mijuškoviću koji je utemeljivač ove Konferencije – rekao je Golubović.

Riječ austrijskog kancelara

Kancelar Austrije Sebastian Kurz izrazio je zadovoljstvo što učestvuje u radu visoko rangirane ekonomske konferencije u Budvi. Podsjetio na bliske kulturne, političke, ekonomske i druge veze Austrije i Regiona i naglasio da su austrijske kompanije među najvećim investitorima na ovom prostoru.

- Evropska unija biće kompletna kada sve zemlje Regiona budu njene članice. Zapadni Balkan je odlučujući za stabilnost EU. Interes je Evropske unije da ovaj prostor bude njen dio – rekao je Kurz.

On je istakao da je Region na dobrom putu integracija, a tokom predsjedavanja Bugarske i Austrije Unijom nastala je nova dinamika u ovom procesu. Berlinski proces je doprinijeo daljem napretku u regionalnoj saradnji.

- Evropska perspektiva zemalja Zapadnog Balkana sada je mnogo bolja a Crna Gora i Srbija prednjače po broju otvorenih poglavlja u pregovorima sa EU – rekao je kancelar.

Ključni procesi koji se očekuju u Regionu, prema njegovim riječima su nastavak dijaloga Beograda i Prištine, Makedonije i Grčke, a kancelar je optimista i što se tiče napretka Kosova te Bosne i Hercegovine.

- I EU i države Regiona treba da pruže doprinos evropskim integracijama. Zapadni Balkan treba da konsekventno sprovodi reforme kako bi zadržao nivo ekonomskog rasta, a EU da potpomogne ove procese time što će nastaviti investicije u Region – rekao je Kurz, podsjetivši da je EU doprinijela otvaranju oko 250.000 radnih mjesta na Balkanu.

Riječ predsjednika Crne Gore

Crna Gora ostaje potpuno posvećena regionalnoj saradnji i ekonomskoj integraciji i nastavlja proces uvođenja evropskih standarda čvrsto vjerujući u zajedničke interese i afirmisanje zajedničkih vrijednosti, poručio je predsjednik Države, Milo Đukanović. 

- Na tom putu nastojaćemo da se uspjesima branimo od onih koji bi Crnu Goru i Zapadni Balkan htjeli da vrate vjekovima unazad. U tome računamo na nedvosmislenu i kontinuiranu podršku EU - rekao je Đukanović.

On je kazao da je imperativno važno nastaviti sprovođenje strukturnih reformi i jačanje konkurentnosti regiona. 

- Pomaka ima, što potvrđuje i napredak Crne Gore za dvije pozicije u nedavno objavljenom izvještaju Svjetskog ekonomskog foruma. Napredak su ostvarile i Srbija i Albanija, ali to nije dovoljno - saopštio je Đukanović.

On smatra da je neophodno da svi zajedno rade više i brže na podizanju konkurentnosti, kao i da u tome posebnu ulogu ima proces evropskih integracija, zajedno sa Berlinskim.

Predsjednik je saopštio da Berlinski proces predstavlja važnu nadogradnju politike EU prema regionu, koji bi trebalo da doprinese pojednostavljenju ekonomske saradnje i dinamičnijem procesu evropskih integracija. 

On je naveo da je zahvaljujući bugarskom predsjedavanju, tema infrastrukturnog povezivanja Zapadnog Balkana dobila dodatnu pažnju i konkretan impuls. 

- Regionu je opredijeljena bespovratna podrška od preko 180 miliona eura. Na spisku koji čeka formalno budžetiranje našla su se i dva projekta iz Crne Gore, a to su dio Jadransko-Jonske brze saobraćajnice i željeznička trasa Bar-Vrbnica - rekao je Đukanović.

On smatra da je pomoć infrastrukturnom razvoju Zapadnog Balkana najvažniji doprinos koji EU može dati bržem izlasku iz zaostalosti svake od zemalja regiona.

- To bi bio i najubjedljiviji odgovor na kontraverze u vezi sa prisustvom investitora iz trećih zemalja, što nam se nerijetko spočitava s nekih važnih evropskih adresa - kazao je Đukanović. 

Smatra da trgovinska i infrastrukturna integracija među državama regiona, i između Zapadnog Balkana i EU, ne može biti dovoljna, niti supstitut za političku integraciju u EU. 

Predsjednik Crne Gore je poručio da je neophodno zajednički afirmisati politike usmjerene na rast produktivnosti, povećanje broja kvalitetnih radnih mjesta, kao i smanjenje siromaštva, nezaposlenosti i rada u neformalnom sektoru. 

- Važno je da posvećeno stvaramo uslove za inkluzivan i održiv razvoj cijelog regiona -  zaključio je Đukanović.

Panel 1: Ekonomska i evropska perspektiva Balkana

Poslovna zajednica Regiona očekuje od donosilaca odluka da i dalje rade na unapređenju poslovnog ambijenta, uklanjanju netarifnih barijera u međusobnoj trgovini i povećanju efikasnosti administracije na državnom i lokalnom nivou, u cilju stvaranja uslova za povećanje obima trgovine i razvoja ukupnih privrednih odnosa. Koji su planovi vlada zemalja Regiona u vezi sa navedenim pitanjima razgovarano je na panelu o ekonomskoj i evropskoj perspektivi Balkana.

U radu panela učestvovali su predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković, predsjednik Vlade Kosova Ramush Haradinaj, potpredsjednik Vlade Srbije Rasim Ljajić i zamjenik predsjednika Vlade Makedonije Kocho Angjushev.

Moderator je bio Christian Wehrschütz, novinar ORF iz Austrije.

Crnogorski premijer Duško Marković zahvalio je Privrednoj komori na organizaciji Konferencije koju je ocijenio važnom platformom za odgovor na ključno pitanje – kako unaprijediti kvalitet života građana.

On je ocijenio da u posljednjih 30 godina Zapadni Balkan nije bio u boljoj poziciji odnosno da njegova evropska perspektiva nije bila izvjesnija. Na tom putu su, dodaje premijer, brojni rizici i izazovi, političke nestabilnosti, populističke ideje, trgovinske tenzije između velikih sila.

- U takvim uslovima sprovodima evropsku agendu. Otvorili smo 31 poglavlje u pregovorima sa EU i privremeno zatvorili tri. To nije tehnički, već suštinski proces jer dovodi do promjena u našem društvu – rekao je Marković.

Prema njegovim riječima, nije cilj Crne Gore da što prije uđe u EU da bi se zvala članicom, već želi da preuzme i implementira evropske vrijednosti. Najavio je da će do kraja godine biti otvoreno poglavlje 27 te da će zatvaranje svih poglavlja biti mnogo lakši i brži proces.

- Bićemo u Evropskoj uniji prije 2025. ili možda baš te godine – kazao je Marković.

On je kazao da je EU opredijelila za Crnu Goru 700 miliona eura od 2007. godine, a više od 240 miliona za infrastrukturu što je znatno pomoglo ekonomskom rastu.

On smatra da su sve države Regiona imale benefite od Berlinskog procesa koji je ojačao povjerenje među državama, ali da je potrebno otkloniti barijere koje usporavaju integracione procese. Među njima su necarinske i administrativne barijere slobodnom protoku roba.

- Moramo jačati infrastrukturu ali i administrativne kapacitete kako bi se iskoristili razvojni potencijali – rekao je Marković.

Prema njegovim riječima, CEFTA sporazum je osnov agende povezivanja ovog područja, ali postoje problemi da se on u potpunosti implementira. On kaže da je CEFTA doprinijela rastu trgovine sa EU, ali da robna razmjena ima trend pada kada su potpisnice ovog sporazuma u pitanju.

Potpredsjednik Vlade Srbije Rasim Ljajić smatra da je Region jako daleko od EU. Prema njegovim riječima, uspješnost u integracijama se ne mjeri otvaranjem i zatvaranjem poglavlja.

- Region još pati od hroničnih problema: neriješenih političkih pitanja, tehnološke zaostalosti i odliva stučne radne snage. Nemamo objektivno puno razloga da budemo optimisti u evropskom procesu naročito ako uzmemo u obzir migrantsku krizu, Bregzit i druge izazove na koje ne možemo da utičemo. Kao što je kazao predsjednik Francuske Emanuel Makron, Evropa ne može biti veća prije nego što postane jača – rekao je Ljajić.

On je dodao da Region zaostaje za EU 30 godina u tehnološkom smislu, a da će 35 godina biti potrebno da dostigne nivo infrastrukturne razvijenosti. Prema njegovim riječima, brine činjenica da sa Zapadnog Balkana u svijet odlazi šest puta više obrazovanih ljudi nego iz drugih djelova svijeta.

- Nacionalizam u društvu, populizam u politici i komunizam u ekonomiji su ključni problemi zbog kojih zaostajemo za Evropskom unijom – zaključio je Ljajić.

On je istakao da je Berlinski proces doprinio približavanju zemalja Regiona, te da je najbolje targetirao ključne izazove na ovom području, koji se odnose na mlade i ekonomiju. On je međutim kazao da sporost u realizaciji loše utiče na ovaj dobro zamišljen koncept koji bi trebalo da doprinese otvaranju 200.000 radnih mjesta i rastu BDP-a na Balkanu.

- Ukoliko Region ne počne brže da se infrastrukturno povezuje, bojim se da će Berlinski proces postati još jedna inicijativa koja nije dala rezultate – rekao je Ljajić.

Zamjenik predsjednika Vlade Makedonije Kocho Angjushev smatra da Balkan treba da prestane da produkuje više istorije nego što može da je konzumira.

- Naš zadatak je da produkujemo međusobnu saradnju kako bismo doprinijeli ekonomskom razvoju i prosperitetu građana – kaže Angjushev.

On je takođe ukazao na problem carinskih barijera između država Balkana.

- Zašto bismo gradili saobraćajnice koje će skratiti rastojanje među nama ukoliko naši kamioni još uvijek na graničnim prelazima čekaju i po sedam sati. Potrebno je da se dogovorimo o međusobnom priznavanju dokumenata kao što su sertifikati i deklaracije koje prate robu, te da eliminišemo da carinske kontrole rade dvostruki posao. Zapadni Balkan je dio Evrope, a sav pesimizam prema integracijama će nestati ako razvijamo saradnju. Prostora za to najviše u energetici i poljoprivredi – smatra  - zamjenik premijera Makedonije.

On smatra da Region ne može biti konkurentan sa EU sve dok tehnološki ne bude na višem nivou, te naveo veliku disproporciju u onome što za unapređenje inovativnosti izdvajaju zemlje Regiona u odnosu na EU.

Kazao je da je Berlinski proces koristan sa političkog i ekonomskog aspekta. On je omogućio da infrastrukturni projekti, zahvaljujući grantovi, postanu atraktivniji za finansijere.

- Ne možemo ipak očekivati od Brisela da riješi sve naše probleme, moramo sami da se potrudimo – rekao je Angjushev, dodajući da zemlje Regiona ne treba da se međusobno doživljavaju kao konkurenti već kao partneri.

Premijer Kosova Ramush Haradinaj govorio o napretku ambijenta za poslovanje najmlađe države Balkana i Evrope, koja ima najmanji javni dug i stimulativnu poresku politiku.

- Nijesmo pesimisti što se tiče evropskog puta Kosova. Nije nam cilj da zakasnimo u EU ali ni da zbog nas druge države u Regionu čekaju – kazao je Haradinaj.

Govoreći o susjedskim odnosima, on je kazao da Srbija treba da promijeni svoj stav o Kosovu i time riješi posljednje otvoreno pitanje svog napretka u EU.

- Politika Srbije nas još nije priznala ali jeste ekonomija, pošto kompanije iz te zemlje na Kosovo izvoze robu u vrijednosti od 500 miliona dolara – rekao je Haradinaj, na što mu potpredsjednik Ljajić kazao da Kosovo predstavlja značajno tržište, mada ne najveće u regionu za srpske proizvode. Cilj je da Srbija poveća plasman robe na Kosovo i obrnuto.

Haradinaj je ukazao da je potrebno unaprijediti infrastrukuturu između Crne Gore i Kosova kako bi protok roba bio brži. On prepoznaje da carinska administracija i izostanak One Stop Shopa usporavaju trgovinu među zemljama, te je najavio da će to ovo pitanje do kraja godine biti adresirano prema Albaniji, a u narednom periodu i prema ostalim državama Regiona.

Na pitanje o odlivu stručnog kadra, Haradinaj je kazao da je ovaj problem prisutan i na Kosovu, ali nije toliko izražen kao u drugim državama. On je istakao i da se mora raditi na liberalizaciji viznog režima za građane Regiona.

U okviru panela ministarka nauke Sanja Damjanović prezentovala je Institut održivih tehnologija Jugistočne Evrope.

Panel 2: Uloga komora u promociji evropskih vrijednosti i snaženju ekonomskih veza Regiona

O unapređivanju ekonomskih veza, te promociji evropskih vrijednosti na Balkanu, a i Evropi uopšte, nije moguće razgovarati bez naglašavanja uloge privrednih komora. Nezamjenljiva je uloga komora širom Evrope u uspostavljanju ambijenta koji pogoduje razvoju biznisa i unapređenju konkurentnosti privrede, kreiranju obrazovnog sistema u skladu sa zahtjevima tržišta rada, vođenju ekonomske diplomatije i stvaranju zdravog ekonomsko-socijalnog dijaloga. Komore Zapadnog Balkana su posvećene ispunjavanju ovih zadataka na isti način kao i srodne asocijacije najrazvijenijih zemalja. Komore uče jedne od drugih, povezuju nacionalne ekonomije i promovišu važnost dostizanja evropskih standarda i vrijednosti.

Na ovu temu govorili su čelnici najznačajnijih međunarodnih komorskih asocijacija: Arnaldo Abruzzini, generalni direktor Asocijijacije privrednih komora Evrope (Eurochambres), Tamer Kiran, potpredsjednik Unije privrednih komora i robnih berzi Turske, Mirjana Čagalj, predsjednica Foruma jadransko-jonskih komora (AIC Forum) i Marko Čadež, predsjedavajući Komorskog investicionog foruma Zapadnog Balkana (KIF ZB6).

Moderator je bio Safet Gerxhalliu, generalni sekretar KIF-a koji je čestitao Privrednoj komori Crne Gore na organizaciji skupa čiji je cilj promovisanje saradnje i partnerstva u Regionu. Govorio je o ulozi privrednih komora u postavljanju temelja ekonomskog razvoja regije, te pozvao donosioce odluka da na ove asocijacija gledaju kao na partnere.

Mirjana Čagalj stavila je akcenat na saradnju komora u okviru Jadransko-jonskog foruma. Ona je navela brojne zajedničke projekte kojim apliciraju prema fondovima EU u interesu privrede, a najviše se odnose na edukaciju.

- Ulazak u Evropsku uniju je važan jer ona daje stabilnost i mir, a to su preduslovi privrednog razvoja naročito u državama u kojima turizam daje značajan doprinos BDP-u – rekla je Čagalj.

Ona je kazala da su benefiti ulaska u EU značajni, jer je riječ o veoma velikom tržištu na kojem je lakše poslovati. Ona navodi da se dio nacionalnog identiteta isprva gubi ulaskom u Uniju, ali da poslije izvjesnog vremena stanovnici postaju svjesni tradicionalnih vrijednosti i teže da ih sačuvaju, kao što je to u Hrvatskoj urađeno kroz projekte Kupuj hrvatsko i slične. Čagalj je istakla ulogu komora u procesu integracija.

- Komore su te koje olakšavaju ulazak zemalja u Evropsku uniju, prema vladama identifikuju barijere i učestvuju u njihovom otklanjanju – kazala je predstavnica AIC Foruma.

Arnaldo Abruzzini, Eurochambres, rekao je da se samo kroz dijalog, saradnju i razumijevanje može doći do boljeg života građana. To su postulati na kojima se temelji Evropska unija i Eurochambres.

-Ne znam za bolju strategiju koja vodi prosperitetu građana od ove koju nudi ovom Regionu Evropska unija, a u čijoj osnovi je dijalog – rekao je Abruzzini.

On je govorio potom o uticaju Eurochambresa na donosioce odluka u Briselu i naglasio da je njihov cilj zaštita interesa članstva, odnosno privrednika širom Evrope.

- Ako uspijemo da ostvarimo interese poslovne zajednice možemo reći da smo bili djelotvorni – zaključio je Abruzzini.

Tamer Kiran, TOBB kazao je da je Turska 1959. godine aplicirala za članstvo u EU i da još čeka na prijem, što je bila poruka zemljama Zapadnog Balkana da budu strpljive u tom procesu. Međutim, Turska ima carinsku uniju sa EU.

Turska ima robnu razmjenu sa EU vrijednu 150 milijardi eura godišnje. Izvozi 45 odsto robe u EU, dok uvoz sa tog područja u Tursku čini 38 odsto od ukupnog ove zemlje.

- Odnosi Turske i EU su predmet diskusije duže vrijeme, no kao i većina aspiranata vidimo svoju budućnost u Uniji jer dijelimo njene vrijednosti – rekao je Kiran.

Predsjedavajući KIF-a i predsjednik Privredne komore Srbije Marko Čadež kazao je da se živi u neizvjesnom vremenu u kojem nije lako predvidjeti kako će Region izaći na kraj sa brojnim izazovima. Zato je važna regionalna ekonomska saradnja koja podstiče konkurentnost, produktivnost i kvalitet.

Prema njegovim riječima, napredak u zemljama Regiona je vidan, ali je takođe istakao da je veliko njihovo zaostajanje za EU.

- Percipiramo Balkan u lošijem svijetlu nego što to čine ljudi sa strane – ocjenjuje on.

Govoreći o problemu odlaska obrazovane radne snage sa ovog područja, Čadež je kazao da je to veliki izazov jer nikada nije bilo lakše dobiti dozvolu boravka i posao u EU. Prema njegovim riječima, kroz razvoj dualnog obrazovanja pokušava se obezbijediti poslodavcima nedostajući stručni kadar.

On je posebno istakao da još nije potpisan protokol 7 CEFTA koji se odnosi na mobilnost radne snage.

- Rješenje za problem radne snage nećemo naći dok ne olakšamo njenu mobilnost među našim zemljama i ne napravimo sistem obrazovanja prema potrebama privrede – rekao je Marko Čadež.

Panel 3: Međunarodne finansijske organizacije i investitori - koliko je Balkan spreman da koristi prilike

Balkan je u odnosu na kraj prethodnog i početak ovog vijeka značajno iskoračio u ekonomskom smislu. Pitanje koje su predstavnici međunarodnih finansijskih institucija razmatrali na trećem panelu Konferencije bilo je da li je Balkan spreman da koristi prilike koje su pred njim. Jer, instrumenata za finansiranje ima, ali put do njih traži određena znanja i vještine.

Učesnici panela bili su Isabelle Stoffel, vodeća predstavnica Evropske investicione banke za Zapadni Balkan, Zoran Martinovski, direktor za Crnu Goru i Makedoniju, IFC, Svjetska banka, Nadeem Ilahi, direktor MMF-a za centralnu, istočnu i jugoistočnu Evropu, Hans-Joachim Heusler, direktor Bayern Internationala, te Antonis Semelides, izvršni direktor Jugopetrola.

Moderator panela bila je Zorica Kalezić, članica Savjeta Centralne banke Crne Gore, koja je kazala da je konvergencija zemalja Zapadnog Balkana prema dohotku EU daleko iza one koje su ostvarivale zemlje koje su se posljednje integrisale u Uniju. Prema njenim riječima, u zemljama Regiona potreban je niz reformi da bi se ubrzao proces konvergencije.

Nadeem Ilahi iz MMF-a ocjenjuje da Zapadni Balkan traži više kapitala i radne snage, a produktivnost treba da se poveća. Ovo područje rast duguje investicijama javnog sektora u infrastrukturu, što međutim sada nailazi na ograničenja zbog povećanja duga.

- Investicije moraju da budu iz eksternih izvora da se ne bi narušila fiskalna stabilnost. Jedan od načina njihove realizacije je javno privatno partnerstvo, ali budite oprezni jer je to rizik – rekao je Ilahi.

On smatra da je ekonomija Zapadnog Balkana zatvorena, te da treba više da uvozi, proizvodi i izvozi, te u većoj mjeri učestvuje u globalnom lancu vrijednosti.

- Ubrzanje integracija u EU kroz veće učešće u globalnim lancima vrijednosti ključno je za rast ekonomija Zapadnog Balkana – zaključio je Ilahi.

Evropska investiciona banka, prema riječima njene predstavnice Isabelle Stoffel, od 2000. godine je u Zapadni Balkan uložila sedam milijardi eura.

Tokom 14 godina, koliko su aktivni u Regionu, podržali su obnovu infrastrukture, projekte u oblasti obrazovanja, zdravstva, energetike, upravljanja otpadom i druge.

- Ključna tema Berlinskog procesa su investicije u infrastrukturu, zato smo od početka uključeni u te projekte – kazala Stoffel, navodeći da je 150 projekata dobilo njihove grantove.

Ona je naglasila da ima sredstava za dodatna ulaganja.

- Potrebni su nam dobri projekti koji su finansijski i tehnički izvodljivi i u skladu su sa EU regulativom. Pozivamo vas da aplicirate za ta sredstva – rekla je ona.

Govorila je i o aktivnosti EIB u pomaganju razvoja malih i srednjih preduzeća. EIB to čini davanjem kredita komercijalnim bankama koje ta sredstva plasiraju MSP. Za tu namjenu na Zapadnom Balkanu je izdvojeno 100 miliona eura u prethodnom periodu.

Zoran Martinovski, IFC, smatra da su Regionu potrebne dodatne investicije, bilo javne ili privatne. Javne investicije su limitirane fiskalnim okvirom, a alternativa je model javno privatnog partnerstva koji je najzastupljeniji u finansiranju izgradnje infrastrukture, zdravstvu, obrazovanju.

- Veliki je skepticizam vezan za javno privatno partnerstvo. Ono je poput braka koji može biti dobar ili loš, sve zavisi od partnera. U Beogradu je na ovaj način realizovan projekat pretvaranja otpada u energiju koji je privukao kvalitetne partnere – naveo je Martinovski, navodeći da će IFC podržati lokalne i centralne vlasti u realizaciji projekata javno privatnog partnerstva.

Hans-Joachim Heusler iz Bayern International rekao je da predstavlja neprofitnu kompaniju u državnom vlasništvu koja promoviše izvoz.

- Mi pomažemo malim i srednjim preduzećima. U Bavarskoj je milion kompanija, od čega se trećina bavi izvozom. Preduslov za dalje širenje naših kompanija je stručna radna snaga koje u Bavarskoj više nema. Nezaposlenost kod nas iznosi svega tri do pet odsto. Zato želimo da poslujemo u drugim regijama, a tamo očekujemo dobro obrazovanu radnu snagu – rekao je Heusler.

Prema njegovim riječima, kompanije iz Bavarske su zainteresovane za korišćenje resursa iz agrara, šumarstva, rudarstva i ribarstva. One procjenjuju u kojoj mjeri zemlje potencijalni partneri finalizuju proizvode u ovim oblastima i nude se da budu karika koja nedostaje tom procesu.

Hellenic Petroleum je na prostoru Balkana od 2000. godine, rekao je izvršni direktor Jugopetrol AD Antonis Semelides. Prema njegovim riječima, svaki investitor prije ulaganja u neku zemlju traži ispunjenje određenih parametara. Najvažniji parametar je, kaže, ljudski kapital.

- Ako kadar nije dobro obrazovan, mi na tom području ne možemo mnogo da uradimo. Stručan kadar je potreban kako u kompanijama, tako i u administraciji. Zato je edukacija esencijalna – smatra Semelides.

Drugi parametar je, dodaje on, politička i finansijska stabilnost, jer niko ne želi da ulaže novac u područje koje karakteriše nepredvidljivost ambijenta. Među parametrima je, prema njegovim riječima, i efikasnost javnog sektora, čiji će visoko profesionalni kadar brzo donositi odluke koje se odnose na biznis.

- Tokom Konferencije čuo sam da sve zemlje Zapadnog Balkana žele da budu dio EU, jer smatraju da će tada sve barijere za poslovanje biti uklonjene. Pitam vas zašto neke od njih ne eliminišete odmah, kao što su carinske i one koje se odnose na mobilnost radne snage – pitao je on, dodajući da je Balkan mnogo napredovao tokom posljednjih 15 godina, ali da predstoji još dosta posla.

Panel 4: Zapadni Balkan i Evropska unija – perspektive

Konferencija je nastavila rad 26. oktobra 2018. panelom „Zapadni Balkan i Evropska unija – perspektive“.

Predstavnici Crne Gore zaduženi za proces pregovaranja i IPA projekte upoznali su učesnike Konferencije sa dosadašnjim tokom pristupanja i njegovim značajem. O tome su razgovarali Aleksandar Drljević, glavni pregovarač Crne Gore zapristupanje EU i Ivana Glišević-Đurović, nacionalna IPA koordinatorka.

Moderatorka je bila prof. dr Gordana Đurović.

Glavni pregovarač Drljević ocijenio je da je 2018. evropska godina kada su Crna Gora i Region u pitanju.

- Ove je prekretnica kada je proces integracija u pitanju naročito kada se uzmu u obzir izazovi pred kojima je EU, poput Bregzita – rekao je Drljević, dodajući da su se i na samoj Konferenciji čule snažne poruke podrške evropskim aspiracijama zemalja Balkana. On je podjstio da je Samit u Londonu stavio u fokus Zapadni Balkan kroz konkretne projekte u infrastrukturi kojima se želi obezbijediti što bolja saradnja i komunikacija među njegovim zemljama.

Crna Gora je prema njegovim riječima dobro iskoristila predsjedavanje Bugarske i Austrije EU da realizuje konkretne aktivnosti.

- Potrebno je da iskoristimo pozitivne poruke iz Brisela o zacrtanoj evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana i da nastavimo reformske aktivnosti u partnerstvu sa Evropskom komisijom – kaže Drljević.

Smatra da u narednom periodu moramo da budemo fokusirani na komunikacionu strategiju kako bi građani u još većoj mjeri prepoznali benefite integracije u EU. U Crnoj Gori, kaže on, oko 63 odsto građana podržava ulazak zemlje u Evropsku uniju.

Na pitanje moderatorke Gordane Đurović da li su na putu integracija zemlje regiona partneri ili konkurenti, Drljević je odgovorio da što više države napreduju u tom procesu veći su benefiti za cijelu regiju.

- Neohodno je da sve države još dinamičnije krenu evropskim putem i to će biti dobro za cio Zapadni Balkan – kaže glavni pregovarač.

Ivana Glišević-Đurović govorila je o korišćenju sredstava predpristupnih fondova. Od 2007. do 2013. godine naša država je iskoristila 96 odsto od 235 miliona eura koje je EU opredijelila. Bilo je 353 projekta u vrjednosti 54 miliona eura.

- Nova perspektiva za period 2014-2020. godine opredjeljuje 270,5 miliona eura i to za demokratizaciju upravljanja, zaštitu životne sredine, unapređenje saobraćaja, obrazovanja, pospješivanje zapošljavanja, razvoj poljoprivrede i drugo – rekla je ona.

Naglašava da je Crnoj Gori u 2018. godini dodijeljeno osam miliona eura kao nagrada za uspješno korišćenje IPA sredstava i napredak u pridruživanju kojima ćemo finansirati dvije klinike u Podgorici.

-  Novina u IPA 3 je što neće bitni fiksne alokacije na zemlje, već će opredjeljivanje sredstava zavisiti od toga koliko imamo zrele projekte – kazala je Glišević-Đurović.

Ona je govorila i o korišćenju Zapadno-balkanskog investicionog okvira u okviru Berlinskog procesa kojim je opredijeljeno 166 miliona eura granta – 121 milion za infrastrukturu, a 45 za projektnu dokumentaciju.

U okviru poglavlja 22 pripremamo se za strukturne fondove EU koji će biti šest do osam puta veći od pretpristupne podrške.

Glavni pregovarač je apostrofirao da su dobri projekti ključni za uspješno korišćenje sredstava iz pretpristupnih fondova navodeći primjer Malte koja je uspjela da privuče više novca nego što joj bilo opredijeljeno.

- Prioritet je da nastavimo sa ispunjavanjem mjerila iz pregovaračkih poglavlja, da intenziviramo proces pregovora, otvorimo preostala dva poglavlja i krenemo u proces njihovog zatvaranja. Riječju, da uradimo sve što je do nas. Ukoliko to uradimo vjerujemo da će za nas važiti princip regate za uključivanje u EU (da će najuspješniji ući u evropsku porodicu nezavisno od ostalih u Regionu) – rekao je Drljević.

Panel 5: Regionalna saradnja kao segment evropskih integracija/Ekonomija - generator ukupnog razvoja

O tome kako se trgovina i drugi vidovi saradnje u Regionu mogu poboljšati, bilo je riječi na panelu ministara ekonomije Zapadnog Balkana. Gdje je Region što se tiče prije svega CEFTA sporazuma, proklamovanog kao predvorje Evropske unije? Na jednoj strani vidan je napredak i rezultati koji su značajni, dok su na drugoj brojne netarifne barijere na čije se prevazilaženje, po mišljenju privrednika, neopravdano dugo čeka.

Na ove teme govorili su Dragica Sekulić, ministarka ekonomije u Vladi Crne Gore, Valdrin Lluka, ministar za ekonomski razvoj Vlade Kosova, te ministar ekonomije u Vladi Makedonije Kreshnik Bekteshi.

Moderator Aleksandar Vlahović, predsjednik Saveza ekonomista Srbije, napravio je presjek stanja ekonomija Zapadnog Balkana. Region je, kaže, područje sa veoma bogatim potencijalima koje nažalost nikako da iskoristi. On je rekao da je najoptimističkiji scenario da će ove zemlje za 40 godina biti na nivou prosječnog standarda EU (realnije za šest decenija). Zapadni Balkan se sve bolje kotira na listama Doing Business i Svjetskog ekonomskog foruma, međutim investicioni rejting nijesu dostigle.

Ministarka ekonomije Crne Gore Dragica Sekulić istakla je da je teško sprovoditi mjere fiskalne kosolidacije a ostvarivati ekonomski rast. Rast crnogorske ekonomije u 2017. godini iznosio je 4,7 odsto, a u prvoj polovini tekuće 4,8 odsto i to ne računajući pozitivan uticaj turističke sezone.

- Dug Crne Gore je vezan za investicije u infrastrukturu koje zapošljavaju domaću radnu snagu i čine okosnicu daljeg ekonomskog razvoja – rekla je Sekulić.

Prema njenim riječima, Vlada djeluje u pravcima stabilizacije javnih finansija i podsticanja domaćih i stranih investicija. U tim poslovima Vlada osluškuje potrebe privrede i zato, kaže ministarka, godišnja analiza Privredne komore predstavlja svojevrsan vodič za pisanje programa njenog rada.

- Ekonomski rast zavisi od rasta konkurentnosti, a to postižemo donošenjem odgovarajućeg pravnog okvira kojim doprinosimo radu naših privrednika – rekla je ona.

Ocijenila je da bez političke stabilnosti nema ekonomskog razvoja kako Crne Gore tako i Regiona. Ulaskom u NATO promijenio se profil investitora koji ulažu u Crnu Goru, jer se ujedno smanjio i rizik ulaganja. Takođe, investicionom ambijentu pogoduje to što je naša zemlja odmakla u procesu EU integracija. Međutim, Crna Gora kao uvozno zavisna u pojedinim segmentima nije imuna na eksterne negativne uticaje.

- Kako se oduprijeti tome? Moramo dobro raditi ono što zavisi od nas i strukturnim reformama u privatnom i javnom sektoru doći do održivog ekonomskog rasta – rekla je Dragica Sekulić.

Odgovarajući na pitanje moderatora koje se odnosilo na formiranje jedinstvenog ekonmskog prostora, Sekulić se osvrnula na CEFTA sporazum koji je u osnovi te ideje. Prema njenim riječima, neophodno je da zemlje potpisnice CEFTA poštuju taj sporazum.

- Berlinski proces treba da doprinese našem međusobnom infrastrukturnom povezivanju. Ali zalud se povezujemo ako donosimo propise kojim otežavamo protok roba među zemljama. CEFTA je već stvorila uslove za slobodnu trgovinu među potpisnicama. Šta će nam novi sporazumi kad ne poštujemo CEFTA-u – pitala se ministarka i naglasila da Crna Gora poštuje sve preuzete obaveze iz ovog sporazuma, da je ratifikovala Protokol 5, usaglasila Protokol 6 i voljna je da što prije se donese Protokol 7.

Ona je navela da je neophodno ukloniti necarinske barijere.

- Uzalud je dobar carinski prelaz ukoliko kamion tamo čeka 12 sati, pa imamo šest procentnih poena veće troškove logistike nego u EU – kaže Sekulić.

Govoreći o kosovskoj privredi, koja jedina nije imala negativan rast u periodu krize, a u prošloj godini je rasla po stopi od 3,8 odsto (4% u prvoj polovini ove godine), Valdrin LLluka je kazao da je karakteriše nizak javni dug od 16 odsto BDP-a što ostavlja prostor za realizaciju krupnih investicije. Pozitivni pomaci bilježe se u sektoru usluga, međutim ono što je problem je nizak izvoz.

- Kosovo radi na politikama oživljavanja rudarskog sektora koji ima veliki izvozni potencijal. Rudnik u Trepči bi mogao da postane ključni pokretač naše ekonomije – rekao je Lluka.

Kosovo dosta polaže u razvoj ICT sektora i uložiće značajna sredstva u optičku infrastrukturu i obuku kadrova. Takođe, agrar Kosova postaje sve atraktivniji, kaže ministar, i radiće se na tome da se izvoze proizvodi sa dodatnom vrijednošću, po uzoru na komšije iz Srbije.

Makedonija je prema riječima ministra Kreshnika Bekteshija zabilježila dobre rezultate u smislu rasta zaposlenosti i stranih direktnih investicija, i to u uslovima kada je rast BDP-a izostao.

- Mi smo sa Privrednom komorom Makedonije napravili plan ekonomskog rasta koji se temelji na tri stuba: podršci ukupnim investicijama, unapređenju konkurentnosti preduzeća i razvoju sektora MSP – rekao je on.

Makedonija je razvila biznis zone u kojima investitori imaju povoljne uslove za poslovanje. Ono na čemu se posebno fokusiraju je otvaranje domaćih biznisa u okviru ovih zona.

- Smatram da rast treba temeljiti na realnom sektoru, a ne na javnim investicijama – kazao je Bekteshi.

Što se tiče regionalne saradnje, ministar između ostalog ističe uvođenje One Stop Shopa sa Srbijom, te naglašava da je u toku unapređenje saobraćajne infrastrukture prema Bugarskoj i Srbiji. Založio se za stvaranje regionalne ekonomske zone na Zapadnom Balkanu koja bi povećala konkurentnost ekonomija ovog prostora. Jedino su Makedonija, Crna Gora i Moldavija ispoštovali obaveze CEFTA sporazuma, naglašava on.

- Mi u regionu moramo snažiti uzajamno povjerenje i dati prioritet ekonomskim vezama – zaključio je Bekteshi.

Panel 6: Privređivati na Balkanu - prednosti, nedostaci i preporuke

Završni panel je okupio osnivače i direktore najvećih kompanija iz Regiona, koji su svojim poslovanjem prevazišli nacionalne okvire.

O tome kako ocjenjuju uslove privređivanja, šta smatraju prednostima regiona, a u čemu vide nedostatke, te koje su njihove preporuke donosiocima odluka, govorili su Dragan Bokan, predsjednik Odbora direktora crnogorskog Voli tradea, Suad Ećo, direktor bosanskohercegovačke Ećo company, Gazmend Abraši, predsjednik Uprave kosovske Exclusive Group, Svetozar Janevski, predsjednik Upravnog odbora makedonskog Tikveša, Anton Papež, direktor Interenergo iz Slovenije i Miodrag Kostić, predsjednik MK Group, Srbija.

Moderator posljednjeg panela bio je dekan Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore prof. dr Nikola Milović.

Dragan Bokan je kazao da je u Crnoj Gori dobar ambijent za poslovanje te da ovdje „vrijedi potrošiti sredstva, znanje i energiju“.

On smatra da se tržište brzo mijenja, te da nosioci biznisa moraju adekvatno odgovoriti tom izazovu.

- Moramo se prilagoditi trendovima i raditi na sebi. Ne može se poslovati kao prije deset godina. Moramo investirati u razvoj kadrova i sistemski voditi poslove – poručuje Bokan.

On smatra da je crnogorsko tržište najotvorenije na Balkanu. Smatra da je problematično što regionalni brendovi koji ovdje posluju samo žele da prodaju robu, ne ulažući u razvoj proizvodnih djelatnosti.

- Moramo da lobiramo i dovedemo krupne „igrače“ koji će pomoći razvoju crnogorske privrede – rekao je Bokan.

Prvi čovjek Volija je kazao da je ova kompanija spremna za poslovanje van Crne Gore, ali da je to teško realizovati. Smatra da je najveći zadatak pred Vladom dalja borba protiv sive ekonomije.

Suad Ećo smatra da je potrebno razvijati saradnju u Regionu i konkurentnost. Nužno je, između ostalog, međusobno priznati ateste i sertifikate da se roba ne bi dugo zadržavala na granicama.

- Moramo imati proizvode koji su inovativni, originalni i sa dodatnom vrijednošću. Tek kada to postignemo, možemo izaći na tržište EU – rekao je Ećo.

Dodao je da je privredi za to potrebna i pomoć država.

- Država treba da stvori ambijent bez ekonomske neizvesnosti – smatra on.

Prema njegovim riječima, država takođe treba da smanji stopu doprinosa na zarade zaposlenih, i tvrdi da je njena visina jedan od uzroka sive ekonomije.

Govoreći o problemu odliva stručnih kadrova, Ećo je rekao da oni odlaze zbog kvalitetnijeg života i ekonomske sigurnosti.

Gazmend Abrashi je istakao važnost najavljenih investicija u infrastrukturu.

- Veliki sam optimista zbog investicija koje će se realizovati u Regionu u naredne četiri godine koje će nam pomoći da se razvojem približimo EU. Svi veći centri Zapadnog Balkana trebalo bi da se tješnje povežu novim saobraćajnicama do 2022. godine – rekao je Abrashi, podsjećajući da se očekuje i rekonstrukcije regionalnih željezničkih trasa, te izgradnja gasovoda IAP.

Predložio je osnivanje zajedničke agencije za promociju investicija u Regionu, koja će najvećim investitorima predočiti brojne povoljnosti za ulaganje u poslovanje na našem području. On ocjenjuje da sve što se proizvodi u trećim zemljama može da se uradi i u Jugoistočnoj Evropi.

Vojo Banović, direktor Jadroagent iz Bara, pitao je Abrashija šta je potrebno uraditi da bi kosovski privrednici više koristili Luku Bar za svoje potrebe, na što mu je odgovoreno da je preduslov za to izgradnja putnih pravaca koji će unaprijediti saobraćajnu vezu između dvije države, među kojima su tunel na putu Peć-Rožaje, saobraćajnica Dečane-Plav i željeznička pruga Bijelo Polje-Berane-Peć.

Svetozar Janevski smatra da se odliv kadrova može suzbiti samo novim investicijama.

- Samo investicije otvaraju budućnost za mlade ljude na našim prostorima – kaže on.

U suprotnom, smatra, postoji opasnost da odliv kadrova bude još mnogo veći kada se Region integriše u EU. Digitalizacija poslovanja može dijelom da supstituiše manjak stručnog kadra, mišljenja je.

Govoreći o konkurentnosti, on je insistirao na tome da domaće firme moraju imati dobar marketing da bi se njihovi kvalitetni proizvodi dobro plasirali na tržištu.

Anton Papež je osnovao Intereg 2005. kada je, kako kaže, shvatio da za dobar biznis uopšte nije neophodno zaposliti mnogo ljudi. Oni prvi u Evropi imali virtualnu hidrocentralu zasnovanu na elektronskim sistemima.

- Informacione tehnologije su vrijedne onoliko koliko se pomoću njih može poslova završiti. To su moćni alati koji pružaju velike mogućnosti, ali nije dovoljno imati ih za uspješno poslovanje, već su potrebni znanje i kvalitetni projekti – rekao je Papež.

Što se tiče razvoja biznisa u Regionu, on naglašava da je potrebno najprije uspješno poslovati u svom okruženju.

- Treba misliti globalno ali raditi lokalno – naglasio je Papež

Region mora raditi na svojoj konkurentnosti i to će privući strani kapital ali i vratiti mlade koji su napustili svoje države. To je po njegovom mišljenju glavni zadatak zemalja Zapadnog Balkana.

Miodrag Kostić ocjenjuje da za biznis danas nije dovoljno imati znanje, hrabrost i energičnost.

- Potrebno je znanje pretvoriti u vještinu a nju u uspjeh koji će trajati – kaže Kostić.

Smatra da se ne može mnogo toga danas napraviti bez regionalnog širenja i povezivanja.

- Moramo da budemo najbolji u zemlji, pa u regiji i tek onda da se dokažemo na trećem tržištu – kazao je Kostić.

On je okarakterisao sivu ekonomiju kao jedan od tegova na nogama privrede dok je kao drugi naveo administraciju koja se, prema njegovim riječima, mora smanjiti i unaprijediti.

On je poručio vlasniku Volija Bokanu da se ova kompanija mora širiti van Crne Gore kako bi osigurala razvoj.

Zaključci Konferencije

Prof. dr Nikola Milović, dekan Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore kazao je, prezentujući zaključke, da je osma konferencija o ekonomiji, u organizaciji Privredne komore Crne Gore, pod nazivom „Balkan i Evropska unija - petogodišnji ciklus Berlinskog procesa”, i ove godine opravdala očekivanja. Regionalno okupljanje donosilaca odluka, međunarodnih aktera, akademske zajednice i uspješnih privrednika, pružilo je uvid u ostvarene rezultate u procesu evropskih integracija, ali i perspektivu regionalne saradnje i snaženja ekonomskih veza unutar regiona u duhu Berlinskog procesa.

„Poruke koje smo mogli da čujemo na svečanom otvaranju Konferencije su ohrabrujuće. Savezni kancelar Austrije g-din Sebastijan Kurc je poručio da će Evropska unija biti kompletna tek kada države Zapadnog Balkana budu njene članice.

Predsjednik Crne Gore g-din Milo Đukanović je istakao da je uz očuvanje vizije ujedinjene Evrope, pomoć infrastrukturnom razvoju Zapadnog Balkana najvažniji doprinos koji EU može dati bržem izlasku iz zaostalosti svake od zemalja našeg regiona.

Predsjednik Privredne komore Crne Gore, g-din Vlastimir Golubović je poručio da su regionu potrebne investicije u obrazovanje i infrastrukturu, ali i da je digitalizacija pokretač promjena i napretka, te da se digitalna integracija najbolje može postići regionalnom saradnjom.

U okviru 6 panela na kojima je učestvovalo 28 panelista, među kojima su bili visoki domaći i strani državni predstavnici, ministri, profesori univerziteta, ugledni privrednici i drugi, iznijeli su svoje stavove, pred više od 800 prisutnih učesnika konferencije.

Tema Konferencije razrađivana je kroz  panele: “Ekonomska i evropska perspektiva Balkana”, “Uloga privrednih komora u promociji evropskih vrijednosti i snaženju ekonomskih veza regiona”, “Međunarodne finansijske organizacije i investitori – koliko je Balkan spreman da koristi prilike”, “Zapadni Balkan i Evropska unija - perspektive”, “Regionalna saradnja kao segment evropskih integracija / ekonomija – generator ukupnog razvoja”, “Privređivati na Balkanu – prednost, nedostaci i preporuke”, rekao je Milović.

Zaključci:

  • Konferencija je stvorila mogućnost za konstruktivnu raspravu, pregled postignutog u procesu pridruživanja Evropskoj uniji, popis onoga što nas na tom putu očekuje i na taj način otvorila prostor za traženje odgovora na krucijalna politička, ekonomska i socijalna pitanja regiona Zapadnog Balkana.
  • Petogodišnji Berlinski proces je izuzetno važna inicijativa za Zapadni Balkan kojom se  ubrzalo prevazilaženje ograničenja realizacijom održivih projekata od zajedničkog interesa.
  • Berlinski proces počeo je kao diplomatska inicijativa ali danas u sadržaju i duhu ima uglavnom ekonomska pitanja. Kroz ovaj proces smo došli do veoma važnog dokumenta – Akcionog plana koji treba da obezbijedi implementaciju povezivanja.
  • Sve države regiona iz Berlinskog procesa već su do sada ostvarile određene koristi pri čemu je Crna Gora, iako najmanja ekonomija, povukla najviše novca. 
  • Poslovna zajednica regiona očekuje od donosilaca odluka da i dalje rade na unapređenju poslovnog ambijenta, uklanjanju netarifnih barijera u međunarodnoj trgovini i povećanju efikasnosti administracije na državnom i lokalnom nivou;
  • Privredne komore država od ključnog su značaja na ekonomskom putu i uklanjanju barijera za evropsko tržište.
  • Petogodišnji ciklus Berlinskog procesa je pokazao izuzetnu ulogu privrednih komora za evropeizaciju Balkana i podršku kompanijama za usvajanje evropskih standarda
  • Iako je region stvorio fiskalne olakšice za investitore ipak vladavina prava i poboljšanje infrastrukrukture moraju pratiti te olakšice.
  • Zemljama Zapadnog Balkana je potrebno 33 godine da dostignu nivo Unije ako proces bude napredovao ovom dinamikom.
  • Kvalitet i kvantitet javne infrastrukture na Zapadnom Balkanu nije na zadovoljavajućem nivou i pored regionalnih inicijativa.
  • Povećanje javne infrastrukture treba uglavnom finansirati iz spoljnih izvora pod koncesionim uslovima.
  • Migranti sa Zapadnog Balkana su mlađi i bolje obrazovani, oko 4,4 miliona je napustilo ove prostore što godišnje smanjuje stopu rasta za 0.6-0.9 procentnih poena.
  • Učešće Zapadnog Balkana u globalnim vrijednim lancima (GVC) se mora poduprijeti strukturnim reformama, infrastrukturom i obrazovanjem.
  • Regata mora biti princip koji se poštuje za pristup zemalja Zapadnog Balkana Evropskoj .
  • Od obnove nezavisnosti 2006.godine, Crna Gora je igrala proevropsku i konstruktivnu ulogu na Balkanu, zato je važno zadržati stečenu poziciju.
  • Ulazak u NATO smanjuje rizik ulaganja što mijenja strukturu investitora i u zemlje Zapadnog Balkana dovodi poželjne investiture.
  • Države Regiona ulažu napore u strukturne reforme u cilju dostizanja evropskih standarda.

Preporuke:

  • Otvaranjem poglavlja radi se na promjenama u društvu. Zemlje kandidati ne treba da trče trku sa rokom učlanjenja. Evropska perspektiva ne predstavlja članstvo, već evropske vrijednosti.
  • Potrebno je jačati infrastrukturu ali i administrativne kapacitete kako bi iskoristili razvojne potencijale.
  • Politika treba da bude u funkciji ekonomskog razvoja i saradnje.
  • Zapadni Balkan mora nastaviti da implementira reforme ukoliko želi da dostigne dohodak koji imaju zemlje EU.
  • Potrebno je očuvati postojeći nivo stabilnosti da bi ekonomija dobila na prilici.
  • Zapadnom Balkanu je potrebno veće ulaganje u kapital, rad i produktivnost.
  • Korišćenje drugih izvora eksternog finansiranja treba uravnotežiti sa rizikom kreiranja novog duga, posebno u slučaju javno-privatnih parnerstava.
  • Zemlje Zapadnog Balkana moraju značajno više raditi na unutrašnjoj institucionalnoj izgradnji, najprije u vidu stroge primjene vladavine prava i veće demokratizacije.
  • Povećati napore za smanjenje političkih barijera, što je nužan preduslov integracije Zapadnog Balkana.
  • Povjerenje koje međusobno grade zemlje Zapadnog Balkana potrebno je pretvoriti u realne ekonomske koristi.
  • Iako je podrška u Regiona po pitanju pridruživanja EU velika (više od 60%), potrebno je efikasno implementirati komunikacionu strategiju u cilju boljeg upoznavanja građana sa svim koristima koje će imati od pristupanja Uniji.
  • IPA 3 ce realno biti veća 13% u MFF 2021-2027. S obzirom na to da u fondovima predpristupne pomoći 3 (IPA 3) ne postoji fiksna alokacija sredstava, potrebno je pokazati spremnost za povlačenje više sredstava za projekte.
  • Zemlje regiona očekuju da će im biti dodijeljene rezervne poslaničke stolice u Evropskom parlamentu
  • Glavni preduslov povezivanja zemalja Zapadnog Balkana i njihovog rasta i razvoja je poštovanje onoga što je potpisano. Infrastrukturnom, ekonomskom i svakom drugom povezivanju mora prethoditi poštovanje potpisanih političkih deklaracija.
  • Evidentno je odsustvo partnerstva među kompanijama iz Regiona Zapadnog Balkana.
  • Umrežavanje kompanija sa Balkana može značajno doprinijeti povećanju regionalne konkuretnosti, u skladu sa smjernicama Berlinskog procesa.
  • Otvorenost tržišta je važna ali je potrebno stvoriti uslove za investicije, umjesto samo plasiranja proizvoda i izvlačenja novca.
  • Preduslov za izlazak na svjetsko tržište je biti najbolji u svojoj državi i regionu.
  • Infrastrukturno povezivanje zemalja Zapadnog Balkana će doprinijeti razvoju biznisa.
  • Potrebno je uskladiti obrazovni sistem i tržište rada, kao jednu od mjera smanjenja odliva kadra.
  • Među najvažnijim potezima koje bi države mogle da naprave u cilju podsticanja biznis okruženja su suzbijanje sive ekonomije i podizanje nivoa konkurentnosti.