You are here

Konferencija „Snaga crnogorske poljoprivrede“

18/05/2017

Konferencija „Snaga crnogorske poljoprivrede“ održana je 18. maja 2017. godine u podgoričkom hotelu „Verde“. Organizator je bila Biznis akademija Vijesti, u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede i ruralnog razvoja i Privrednom komorom Crne Gore.

U okviru konferencije održane su četiri panel diskusije: o potencijalima izvoza crnogorske poljoprivrede, značaju brendiranja i marketinga poljoprivrednih proizvoda u prodaji i njihovom plasmanu, smanjenju birokratije i boljem pristupu finansijama kroz izradu biznis planova, te kako primjeniti iskustva Hrvatske u pregovorima o poljoprivredi sa Evropskom unijom i da li je tržište EU utopija ili šansa.

Govorili su predstavnici Ministarstva, Privredne komore, Univerziteta Mediteran, Biotehničkog fakulteta, poznati crnogorski proizvođači hrane i pića.

Gošća Konferencije bila je i Ružica Gelo, glavna hrvatska pregovaračica za poglavlje poljoprivrede. Ona je zajedno sa crnogorskom glavnom pregovaračicom Danijelom Stolicom i eminentnim stručnjacima iz Privredne komore i drugih institucija, približila učesnicima Konferencije predstojeće integracione procese, kako bi se što kvalitetnijije pripremili za njih i poljoprivredni proizvod na najefikasniji način približili tržištu EU, u tom procesu maksimalno koristeći raspoloživa sredstva iz evropskih fondova. 

Značaj brendiranja

Potpredsjednica Privredne komore Ljiljana Filipović govorila je o značaju brendiranja i marketinga poljoprivrednih proizvoda u prodaji i njihovom plasmanu. Ona je istakla napore Privredne komore na afirmaciji domaćih proizvoda kako bi našli adekvatno mjesto na crnogorskom i stranom tržištu, posebno ističući doprinos tome projekta Dobro iz Crne Gore.

Prema njenim riječima, odluci o kupovini prethodi pozicioniranje proizvoda i usluge, odnosno brenda u svijesti potrošača.

- Visoki kvalitet proizvoda ili usluge jeste važan preduslov, ali nikako ne i dovoljan uslov. Na primjer, naši proizvođači hrane godinama osvajaju na desetine najvećih priznanja za kvalitet proizvoda, ali njihovo učešće, čak ni na crnogorskom tržištu, nije ni izbliza proporcionalno tom kvalitetu – istakla je Filipović.

Dodaje da je kod nas prisutno tvrdokorno istrajavanje na svođenju marketinga na oglašavanje. Marketing je, naglašava, poslovna strategija koja u centar stavlja kupca, njegove želje i potrebe i njihovo zadovoljavanje na način koji donosi profit. Tržište je otvoreno, kupci imaju izbor i svoju tržišnu vjernost će poklanjati onima koji na najbolji način izlaze u susret njihovim potrebama.

- Ilustrativno govoreći, kupac je odavno „gospodar”, a ne „sluga” na tržištu. Za potpuni i održivi tržišni uspjeh treba mnogo toga: istraživanje tržišta i potreba potrošača; formulisanje adekvatnih strategija proizvoda, cijene, kanala marketinga i promocije; definisanje konkurentskih strategija… Najjednostavnije rečeno, uslov je sposobnost zadovoljavanja potreba potrošača bolje od konkurencije – rekla je ona.

Potpredsjednica je kazala da je danas najznačajnija funkcija marketinga upravo izgradnja brenda. Kada je neki proizvod postao brend on ima vrijednost koja mu obezbjeđuje: prednost u smanjenju marketinških troškova zbog svjesnosti i lojalnosti potrošača brendu, veću mogućnost izbora u pregovaranju sa distributerima i trgovcima na malo, mogućnost povećanja cijena za razliku od konkurencije, lakše širenje poslovanja, odbranu od cjenovne konkurencije, manju ranjivost na krize, veću lojalnost potrošača/kupaca.

Govoreći o mjestu i ulozi trgovine u plasmanu poljoprivrednih proizvoda, Filipović je navela da glavni problem zemalja u tranziciji za uspješan nastup na tržištima razvijenog svijeta nijesu proizvodi, cijena ili promocija, već prije svega kanali distribucije.

- Treba ispuniti mnoge uslove koje diktira trgovina, odnosno veliki lanci. Ovakva realnost kojoj se moramo prilagoditi je kod nas prilično nova, a u zemljama EU traje duže od dvije decenije. Ulazak u kanale distribucije znači ulazak na tržište. U uslovima današnje konkurencije to je izuzetno zahtjevan zadatak – rekla je ona.

Savremeno poslovanje zahtijeva da menadžment firmi mora stalno izučavati šta žele potrošači i šta su uslovi konkurentnosti na tržištima. Komora praktično jednom mjesečno organizuje besplatne seminare koje vode ugledni univerzitetski profesori i eksperti iz prakse, čiji je cilj da se inovira znanje i unaprijedi kvalitet ljudskih resursa u firmama, a karakteriše ih dobra posjećenost.

Potpredsjednica ove poslovne asocijacije je zaključila da je put do uspješnog nastupa na tržištu, kako domaćem tako i inostranom veoma složen i višestruko uslovljen.

- Istraživanja pokazuju da je sve više potrošača spremno da kupuje visoko kvalitetne i cjenovno konkurentne crnogorske proizvode – na vama, privrednicima je da to iskoristite. Dakle, očekivani kvalitet proizvoda i prihvatljiva cijena se podrazumijevaju. Takođe i osmišljene i kontinuirane promotivne aktivnosti. Ono čemu u budućem poslovanju treba pokloniti više pažnje je niz postupaka i uslova za ulazak u kanale distribucije. Brend nosiocu ponude pomaže da sebe učini prepoznatljivim u očima javnosti, a posebno potrošača. Poljoprivredno-prehrambeni proizvodi su strateški razvojni prioritet Crne Gore. Ovi proizvodi, posebno organska hrana, predstavljaju segmente koji mogu biti resurs za izrazito konkurentne proizvode – brendove, koji će doprinijeti većem bogatstvu naše države – rekla je potpredsjednica Privredne komore.

Reagujući na tvrdnje privrednika izrečene tokom Konferencije da su domaći proizvođači voda u neravnopravnom položaju na crnogorskom tržištu u odnosu na konkurenciju iz Srbije, jer navodno Koka kola uslovljava naše uvoznike tog pića kupovinom i vode iz srbijanske fabrike koja je u vlasništvu ovog giganta, Filipović je kazala da je potrebno da privrednici dokumentuju takve navode i proslijede ih institucijama nadležnim za zaštitu konkurencije.

U radu ovog panela učestvovali su i Merisa Čekić iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, prof. dr Jelena Žugić sa Univerziteta Mediteran i Zorka Šljukić iz Mljekare Srna.

Potencijal izvoza

Na panel diskusiji o potencijalu izvoza crnogorske poljoprivrede govorila je sekretarka Odbora udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije Privredne komore Lidija Rmuš.

Ona je kazala da sektor proizvodnje hrane ima važnu ulogu u ekonomiji Crne Gore, što potvrđuje njegovo učešće u ukupnom BDP-u (u 2015. godini 9,6%) koje posljednjih godina ima tendenciju rasta. Bruto vrijednost proizvodnje u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu u 2015. iznosila je 483,7 miliona eura, što je 7,2 više u odnosu na godinu prije, a 10,7% nego 2013.

- Crnogorska poljoprivreda se danas nalazi pred brojnim izazovima kao što su: povećanje proizvodnje hrane u uslovima veoma izražene konkurencije proizvoda iz uvoza, jačanje kvaliteta i konkuretnosti proizvoda, izlazak na druga tržišta u znatno većem obimu, modernizacija i podizanje tehnološkog nivoa proizvodnje, afirmacija organske proizvodnje i geografskog porijekla naših proizvoda i najvažnije, usaglašavnje sa principima Zajedničke poljoprivredne politike kao neophodnost na putu ka Evropskoj uniji – rekla je Rmuš.

Crna Gora, prema njenim riječima, ima brojne komparativne prednosti za razvoj poljoprivrede: povoljne agroklimatske uslove za specifične proizvodnje, očuvanost zemljišta, vode i vazduha od zagađenja u značajnoj mjeri, znatne neiskorišćene površine obradivog poljoprivrednog zemljišta, postojanje tržišta – lokalnog i turističke tražnje, a brojni specifični crnogorski proizvodi imaju potencijalno dobru prohodnost na inostranom tržištu.Takođe rasplažemo sa značajnim savremenim kapacitetima u sektoru prerade mesa i mlijeka  i proizvodnje pića. S druge strane, problem za rast proizvodnje su strukturne karakteristike poljoprivrede koje su dosta nepovoljne jer dominiraju mala porodična gazdinstva, usitnjen i isparcelisan posjed sa niskom produktivnošću, što ima direktan uticaj na konkurentnost većine poljoprivrednih proizvoda. Ogroman neiskorišćeni potencijal za brži razvoj crnogorske poljoprivrede leži upravo u snaženju i daljem razvoju prerađivačkog sektora, za koji postoje kvalitetne domaće sirovine.

-Sa relevantnim prednostima i još uvijek značajnim nedostacima, možemo konstatovati da  crnogorska poljoprivreda ima mnogo prilika za dalji razvoj - kazala je ona.

Prema njenim riječima, neophodno je raditi na promovisanju domaćih proizvoda, boljem pozicioniranju domaćih proizvoda u trgovačkim lancima i jačem povezivanju turističke i gastro ponude. Veći plasman domaćih proizvoda će imati direktan uticaj na smanjenje deficita, koji se pored supstitucije uvoznih proizvodima domaćim, može takođe  smanjiti  kroz plasman kroz turističku tražnju i naravno povećanjem izvoza.

U radu ovog panela učestvovali su i prof. dr Miomir Jovanović, dekan Biotehničkog fakulteta, Kristina Lapčević iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja i Milan Milutinović, direktor izvoza Plantaža.

Prednosti članstva u EU

Ružica Gelo, glavna hrvatska pregovaračica sa Evropskom unijom za poljoprivredu, kazala je da, slušajući crnogorske poljoprivredne proizvođače na ovoj konferenciji, stiče utisak kao da je u Hrvatskoj, jer su problemi sa kojima se srijeće ovaj sektor veoma slični njihovim.

-Dobar dio pretpristupnih pregovora je posvećen usvajanju standarda koji su potrebni ne samo da bi se vaši proizvodi izvozili već i prodavali na domaćem tržištu nakon ulaska Crne Gore u EU. Jer sada, na primjer, ukoliko proizvođač  jaja ne ispunjava standard o dobrobiti životinja on može prodavati na tržištu Crne Gore, a kad postanete članica to neće biti tako – rekla je Gelo.

Naglašava da poljoprivredne proizvođače dosta košta da postignu standardizovani kvalitet i zato moraju da budu na vrijeme informisani koji se standardi od njih traže.

-Drugi važan element u ovom trenutku integracija je priprema administracije za korišćenje EU fondova, jer tim sredstvima država može najviše da pomogne poljoprivrednim proizvođačima. Bez obzira na veličinu agrobudžeta on je uvijek manji od sredstava koji za tu namjenu odvaja EU. Dakle, ako govorimo o prednostima članstva u EU tu prije svega treba pomenuti finansijska sredstva koja stoje na raspolaganju za direktna plaćanja i ruralni razvoj, ali je potrebno ispuniti cijeli niz uslova da bi se ona mogla realizovati. – pojasnila je ona, dodajući da je zato neophodno da poljoprivrednici i administracija budu pripremljeni za korišćenje tih sredstava.

Druga važna prednost članstva u EU je, prema njenim riječima, pristup velikom evropskom tržištu.

- Međutim, sve se svodi na pitanje koliko ste konkurentni da biste pristupili tom tržištu. Mi smo imali mogućnosti neograničenog pristupa tržištu EU, pa ga nijesmo baš najbolje iskoristili i to, u najvećoj mjeri, jer naši proizvođači nijesu bili konkurentni u odnosu na evropske – naglasila je ona.

Iako je Hrvatska kratko u EU, može se reći da je najvidljiviji benefit članstva dramatični porast trgovinske razmjene i to u oba smjera, navodi gošća iz te države. Trgovinski bilans Hrvatske je, ističe, neznatno poboljšan, ali je ova zemlja isto kao i Crna Gora zavisna o uvozu pa njen godišnji deficit u razmjeni hrane sa instranstvom iznosi oko 900 miliona eura.

-Najvažniji doprinos trgovini koji pruža članstvo u EU je što će vaša roba moći daleko da putuje, do druge zemlje članice, bez ikakvih sertifikata veterinarskih, fitosanitarnih ili bilo kojih drugih. To je velika prednost u izvozu koju najčešće ističu naši proizvođači ne samo u poljoprivredi već i u drugim djelatnostima, jer je svejedno ide li roba iz Zagreba za Bjelovar ili Helskinki – rekla je Gelo.

Prema njenim riječima Crna Gora i Hrvatska imaju slične probleme u agraru.

-Relativno su nam mala poljoprivredna gazdinstva koji se moraju nositi sa mnogostruko većim konkurentima iz recimo Češke ili Danske i ona to jednostavno ne mogu. Jedan od načina da se prevaziđe taj, reklo bi se, prirodni nedostak je udruživanje proizvođača kojem su nažalost oni neskloni. Jer kada zajednički kupujete inpute, možete ih dobiti po nižoj cijeni, a autpute prodati po višoj, a uz to imati i mogućnost dobijanja podrške iz fondova EU, ali naši poljoprivrednici nijesu izgleda zainteresovani za udruživanje – rekla je ona.

Proizvođače je potrebno usmjeriti ka proizvodima veće dodatne vrijednosti, usmjeravati na nacionalno i tržište regije, kao i turizam, dodaje.

-Naši prinosi značajno zaostaju za prosječnim u EU i nema te mjere kojom država može to nadomjestiti. Znači, potrebni su udruživanje, investicije i znanje. Hrvatska je dakle sada u mogućnosti da apsorbuje više evropskog znanja i novca. Zemlja smo koja je uvijek imala velika izdvajanja za poljoprivredni sektor, a ona su se sada udvostručila. Uglavnom smo ta sredstva usmjeravali na podsticaje, direktna plaćanja, a sada smo dobili Fond za ruralni razvoj preko kojeg se podstiču investicije u poljoprivredni sektor i konkurentnost – rekla je Gelo.

Problem koji treba rješavati prije ulaska u EU je legalizovanje poljoprivrednih objekata.

-Ne možete dati novac nekome ko nije legalizovao svoju farmu. To se ne radi sa novcem EU. Poljoprivredni proizvođač mora sam finansirati taj projekat a na njegovom kraju mu se refundira 50 odsto sredstava. Kod nas se javio problem što komercijalne banke nijesu podržavale poljoprivredu jer je nemoguće da nelegalna farma pruži kolateral. Uz to nijesmo imali razvijene konsultantske usluge koje bi olakšale izradu projekata. Potrebno je edukovati ljude mnogo prije ulaska u članstvo EU – zaključila je Ružica Gelo.

Glavna pregovaračica Crne Gore Danijela Stolica kazala je da je naša zemlja u prethodnoj godini otvorila sva tri pregovaračka poglavlja vezana za poljoprivredu, predstoje veliki izazovi, a najvažniji dio posla je pripremiti poljoprivrednike za EU. Ona je kazala da je Crna Gora uspjela da u kratkom periodu obezbijedi 11 miliona eura evropskih sredstava koji se u poljoprivredu plasiraju kroz programe IPARD Like. Sredstva se plasiraju uglavnom u primarnu proizvodnju jer je ona, navodi Stolica, manje razvijena od prerađivačke.

-Sada je pred našim poljoprivrednicima novi izazov 39 miliona nepovratnih sredstava  iz evropskih fondova koje treba plasirati u investicije. Ovaj period moramo iskoristiti da bismo ulaganjima povećali konkurentnost, obradive površine, broj stočnih grla kako bi mogli da se nosimo sa evropskim tržištem koje prije svega traži kvalitet - rekla je ona.

Zaključila je da crnogorske visoko kvalitetne, ali i skupe proizvode možemo najbolje da plasiramo kroz tihi izvoz, odnosno turizam.

- I kada uđemo u EU bićemo uvozno zavisni, ali moramo utvrditi koji su to naši proizvodi koji bi bili konkurentni na velikom tržištu a koje možemo plasirati turistima. Naše maslinovo ulje nije cjenovno konkuretno sa italijanskim ili španskim, ali upravo zato što smo ga brendirali, jer promovišemo našu maslinu koja je najstarija u Evropi, možemo to da ulje prodamo inostranim turistima i za 80 eura za litar   – rekla je Stolica.

Konferenciju je u ime „Vijesti“ otvorila direktorica njihove televizije Marijana Bojanić, a ispred organizatora je govorio i Brano Sudar, direktor marketinga Biznis akademije.

Izdvajamo