You are here

Kreirati pravedan model za dodjelu šuma na korišćenje

12/07/2021

Odbor Udruženja šumarstva, drvne industrije, grafičke i izdavačke djelatnosti Privredne komore Crne Gore na sjednici održanoj 12. jula razmotrio je Informaciju o tekućim privrednim kretanjima za period januar-april 2021, Program gazdovanja šumama za tekuću godinu i Izvještaj o zdrastvenom stanju šuma u 2020. godini.

U radu sjednice koju je vodio predsjednik Odbora Milovan Gojković, učestvovao je ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede mr Aleksandar Stijović sa saradnicima Draganom Otaševićem i Goranom Đalovićem, te predstavnicima Uprave za šume Brankom Jankovićem i Pavlom Međedovićem.

Sekretar Odbora Goran Popović saopštio je da, u skladu sa važećim programima gazdovanja šumama, ukupna drvna zapremina koja može biti predmet korišćenja u 2021. godini iznosi 638.855 m3 (u državnim šumama 391.303 m3, a u privatnim šumama 247.552 m3).

Ukupno planirani prihodi po svim vidovima korišćenja šuma iznose 7.524.782,90 eura.

Realizacija navedenih količina u 2021. godini vršiće se:

  • 52.411m3 (29.999m3 četinara i 22.412m3 lišćara) po osnovu Ugovora o davanju prava na korišćenje šuma i izgradnji šumskih saobraćajnica (preostale koncesije);
  • 239.309m3 (138.233 m3 četinara i 101.076m3 lišćara) prodajom drveta u dubećem stanju. U zavisnosti od mogućnosti sprovođenja javnih nabavki u 2021. godini planira se prodaja drvnih sortimenata sa šumskih stovarišta, i to u područnim jedinicama Pljevlja i Kolašin. Za implementaciju ove aktivnosti planirano je da se iz gore navedenih planiranih redovnih sječa izdvoji količina od 20.000 m³, i to 15.000 četinara (PJ Pljevlja) i 5.000 m³ lišćara (PJ Kolašin), za šta je potrebno obezbijediti finansijska sredstva kroz javne nabavke u procijenjenom iznosu od 400.000 eura.

Na osnovu podataka Uprave za šume, ukupna ostvarena proizvodnja neto drvne mase za četiri mjeseca 2021. godine, iznosi 2.887m3 drvne mase, a u 2020.godini 40.076 m3 bruto drvne mase ili 7,2%.

Uvoz proizvoda drveta, hartije, štampe i namještaja je iznosio 35,34 miliona eura, što predstavlja 17,8% ukupnog uvoza, a izvoz iznosi 9,22 miliona eura. Drveta je ukupno izvezeno 7,53 miliona eura, a uvezeno 8,13 miliona eura. Najviše je izvezeno rezane građe, u vrijednosti 5,42 milionaeura. Peleta je izvezeno 1,62 milionaeura.

Na sjednici je saopšteno da je zabrana izvoza šumskih drvnih sortimenata produžena za još dvije godine.

Ukazano je da je posljednjih nekoliko mjeseci došlo do povećanja cijena rezane građe za 50 odsto.

Tokom diskusije sa ministrom Stijovićem, privrednici su istakli kao najveći problem u poslovanju raspodjelu državnih šuma na korišćenje. Smatraju da je potrebno uraditi novi Pravilnik sa uslovima i kriterijumima za davanje državnih šuma na korišćenje, kojim bi sva privredna društva koja uredno izmiruju poreze i doprinose, imala ravnopravne uslove na javnom pozivu, i dobila količinu sirovine u odnosu na proizvodne kapacitete i broj zaposlenih radnika.

Ministar Stijović je ukazao da je Ministarstvo djelovalo najbrže što je moglo nakon izglasavanja Budžeta Crne Gore i usvojilo godišnji Program gazdovanja šumama.

- Namjera nam je da napravimo pravedan model raspodjele tako da svi budu ravnopravni. Pozivam da sa predstavnicima Odbora udruženja šumarstva i drvne industrije napravimo radnu grupu koja će pripremiti predlog najboljeg rješenja – rekao je Stijović.

Ministar kao mogući model kandiduje da se drvoprerađivačima dodjeli 250 m3 drvne mase po zaposlenom radniku. Cijena kao kriterijum učestvuje sa 75 bodova, a 25 bodova ide na lokalnu ekonomiju, što stimuliše lokalne kompanije da se udružuju kako bi dobili drvnu masu.

- S obzirom na to da u ovom sektoru radi oko 1000 ljudi, to će pokriti 250.000 m3 bruto drvne mase od ukupno raspoloživih 270.000 m3. To daje mogućnost da sva preduzeća koja uredno izmiruju obaveze dobiju sirovinu za preradu. Smatram da je ovo rješenje kojim nećete svi biti srećni, ali koje omogućava da svi radite i razvijate se – kazao je ministar.

Ministar je ostavio mogućnost da se ovo rješenje unaprijedi kroz radnu grupu.

Milorad Potpara, Deljevina Pljevlja, smatra da će 25 bodova za lokalnu ekonomiju značiti važan podsticaj, ali da je ipak trebalo opredijeliti bar 350 m3  drvne mase po zaposlenom radniku.

Stijović je najavio i novu mogućnost korišćenja sredstava iz IPARD programa za podršku drvnoj industriji.

- Namjera nam je da, kao što se to radi za sektor poljoprivrede, omogućimo korišćenje evropskih sredstava za podsticaj crnogorske drvoprerade – rekao je on, dodajući da će sredstva biti dostupna od septembra. Kroz IPARD će se omogućiti refundaciju ulaganja u mašine za drvopreradu u iznosu od 65 odsto.

Jasmin Bralić, Timber King Montenegro, smatra da se sistemski moraju rješavati problemi u ovom sektoru.

- Moramo se otrgnuti od primarne prerade i ići ka finalizaciji proizvoda. Neophodno je da se kreira Strategija razvoja drvoprerade – riječi su Bralića.

Ministar je kazao da je u toku tender za odabir eksperata koji će raditi Strategiju razvoja drvoprerade za narednih 10 godina. On smatra da će taj dokument biti urađen do kraja ove godine.

Tokom sjednice je ponovo istaknut značaj sertifikovanja šuma po FSC standardima, koji potvrđuju da su proizvodi šumarstva proizvedeni odgovornim gazdovanjem šumama, i dokazuje da nije bilo nekontrolisane eksploatacije šuma. Sa sertifikacijom šuma pomaže se, domaćoj drvnoj industriji da izađe na zapadno tržište, gdje je uslov da drvo potiče iz sertifikovanih šuma, kojima se gazduje na održiv način.

- Sertifikacija šuma je uslov svih uslova da se krene u finalizaciju proizvoda u drvopreradi. Jedina smo država u okruženju koja nije sertifikovala šume, a ne možemo izvoziti proizvode bez toga – rekao je Mišo Karović, Boj komerc.

Saglasio se Mladen Šćekić, Udruženje drvoprerađivača iz Berana, koji je kazao da nedostatak sertifikata utiče na izvoz proizvoda njegove kompanije na holandsko tržište.

Miloš Vojinović, ŠIK Lim, u svom izlaganju je naglasio da značajni dio sirovine nestane u šumskim požarima. Zato je, prema njegovim riječima, neophodno uspostaviti bolji sistem nadziranja šuma. On je apelovao da se nabavi helikopter za gašenje požara, jer smatra da air tractori nijesu adekvatno rješenje.

Prethodne godine je sedam miliona eura izgubljeno u šumskim požarima, čulo se na sjednici.

Odbor je pored navedenog zaključio da je potrebno uraditi na vrijeme šumsko privredne osnove u šumskim područjima gdje su istekle, uraditi analizu i ocjenu postojećeg stanja i stepena uređenosti šuma, kao i dinamiku izrade planova gazdovanja kojom bi se obezbijedio i bio poznat predviđeni obim sječa za duži period, a korisnici šuma imali uvid sa čime raspolažu kako bi realno uskladili svoje planove u narednom periodu.

Takođe, potrebno je dati saglasnost i zaključiti aneks ugovora o korišćenju šuma u državnoj svojini prodajom drveta u dubećem stanju u 2020. godini, za sva preduzeća koja su zaključila ugovore i izvršila uplatu u 2020. godini. Ovaj problem su, kao smetnju u poslovanju, na sjednici posebno potencirali predstavnici Obzovika i Duge iz Nikšića, dok je ministar najavio da će sa pravnom službom Ministarstva pokušati još jednom da nađu rešenje za prevazilaženje ovog problema.

Radna grupa privrednika će upoznati ministra Stijovića sa rezultatom rada i predlogom modela dodjele šuma na korišćenje na sastanku u ponedjeljak 19.jula 2021.godine, zaključeno je na današnjoj sjednici Odbora udruženja.