You are here

Kvalitetan okvir za razvoj pomorske privrede

09/03/2020

Privredna komora Crne Gore organizovala je 9. marta 2020. godine, u saradnji sa Ministarstvom saobraćaja i pomorstva, okrugli sto na temu „Strategija razvoja pomorske privrede za period od 2020. do 2030. godine”.

Ovaj događaj, održan u okviru javne rasprave, bio je prilika da privrednici i predlagači strategije razmotre pitanja od značaja za pomorsku privredu.

Okrugli sto je vodio potpredsjednik Privredne komore Danilo Gvozdenović, a u radu su, među ostalima, učestvovali generalna direktorica Direktorata za pomorsku privredu u Ministarstvu saobraćaja i pomorstva Maja Mijušković, stručni saradnici  dr Manolis Nikolaidis i Petar Đurović, direktor Sektora saobraćaja u Komori Zoran Nikolić, sekretar resornog odbora udruženja Savo Barović, predstavnici kompanija, udruženja, akademske zajednice i drugi.

Potpredsjednik Gvozdenović je ukazao da se ovakva strategija prvi put donosi u Crnoj Gori i otvara mogućnost da se adekvatno valorizuju potencijali pomorske privrede, te da ovaj dokument predstavlja temelj budućeg razvoja pomorske privrede.

Strategija je sinteza nečega što je bilo, sa čime sada se susrijeće pomorska privreda, ali i što treba da bude, kao značajan resurs Crne Gore.

Stretegijom su obuhvaćene uglavnom sve privredne aktivnosti povezane sa morem -  Lučke usluge i infrastruktura, brodarstvo, brodogradnja, usluge putničkog prevoza, marine, ljudski resursi u ovoj privrednoj djelatnosti, sa potenciranjem ovih djelatnosti na način prihvatljiv za životnu sredinu odnosno morski eko sistem.

On je najavio, već iskazane zahtjeve privrednika da se u Komori, u okviru Odbora udruženja saobraćaja, formira grupacija za pomorsku privredu, kako bi privrednici imali priliku da još direktnije doprinose razvoju ovog značajnog sektora.

Generalna direktorica Direktorata za pomorsku privredu u Ministarstvu saobraćaja Maja Mijušković, kazala je da Strategija predstavlja intersektorski dokument zasnovan na principima plave ekonomije.

- Ministarstvo je, prilikom izrade Strategije, obuhvatilo osnovne segmente pomorske privrede:  brodarstvo i usluge u pomorskom prevozu, brodogradnju, lučku infrastrukturu i usluge i ljudske resurse, ali i sve druge srodne djelatnosti poput ribarstva, nautičkog turizma, istraživanja i proizvodnje ugljovodonika i biotehnologije mora. Imajući u vidu značaj strateškog dokumenta, želim da zahvalim Privrednoj komori na konstruktivnoj I  intenzivnoj saradnji kako bi administracija i privreda upravo kroz sinergiju postigli značajnije rezultate u ovom sektoru, a čemu će svakako doprinijeti I implementacija Strategije. – rekla je Mijušković.

Konsultant pri izradi Strategije Manolis Nikolaidis istakao je njenu inkluzivnost.

- Strategija uključuje pet vrlo bitnih stubova: privatni i javni sektor, civilno društvo, akademsku zajednicu i životnu sredinu – rekao je on, dodajući da je pri izradi uzeta u obzir uporedna praksa zemalja EU.

Potencirao je značaj koji će imati realizacija Strategije na javni sektor, jer će se razviti regulatorni okvir koji će privući biznis, te na privatni, pošto će doprinijeti prenosu know-how iz razvijenih zemalja.

Posebnu važnost, prema njegovim riječima, u budućnosti imaće udruživanje pomorskih subjekata. Zato je planirano osnivanje crnogorskog pomorskog klastera čiji će članovi biti preduzeća iz sektora plave ekonomije.

Privrednici su tokom rasprave afirmativno govorili o kvalitetu i obuhvatnosti dokumenta. Ipak, pojedini su mišljenja da je pojedine oblasti Strategije potrebno obraditi posebnim dokumentima, na primjer, nautički turizam.

Predstavnici Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, pomoćnici direktora Dragan Marković i Rajko Malović, diskutovali o dijelu Strategije koji predviđa izmjenu važeće zakonske regulative u cilju uspostavljanja integralnog i centralizovanog upravljanja svim lukama u Crnoj Gori. Ovo preduzeće sada upravlja lokalnim lukama i njegovi predstavnici smatraju da tako treba da bude i ubuduće,

- Ukoliko bi se prenijelo upravljanje ovim lukama na druge subjekte pojavio bi se problem poštovanja dugoročnih ugovora koje su marine sklopile sa našim javnim preduzećem. Takođe, smatramo da je Strategijom potrebno definisati upravljanje obalom na održiv način. Naše preduzeće ubira prihode od svojih aktivnosti sa obavezom da ih reinvestira u obalnu infrastrukturu. Ukoliko bi neko drugi preuzeo upravljanje obalom, dovodi se u pitanje pomenuto reinvestiranje – rekao je Marković.

On je naglasio rizik da male luke budu zanemarene u integralnom modelu upravljanja svim lukama.

- Potrebno je zadržati organizacioni model upravljanja lukama. Rizično je graditi drugačiji, već je bolje iskoristiti i unaprijediti postojeće potencijale – rekao je on.

Maja Mijušković je, odgovorajući na dio koji se odnosi na dugoročne ugovore, kazala da nije nepoznata praksa da se iz njih prenesu prava i obaveze na nove subjekte, kao što je to bio već slučaj prilikom preuzimanja upravljanja lukama od nacionalnog značaja  Naime, Mijušković je podsjetila da je i nakon stupanja na snagu Zakona o lukama izvršeno preuzimanje Ugovora o korišćenju morskog dobra od strane Lučke uprave od dotadašnjeg titulara odnosno od JPMD I da je nastavljena implementacija ovih ugovora bez poteškoća.

Aleksandar Drakulić, Porto Montenegro, takođe je ukazao da po njima nije potrebno mijenjati upravljanje lukama od lokalnog značaja, jer se u praksi pokazalo dobrim rješenjem da njima upravlja JPMD.

- Saradnja sa „Morskim dobrom“ je kvalitetna, a našem uspjehu je doprinijelo i to javno preduzeće – rekao je Drakulić, ističući da su u ovoj marini sada usidrene dvije najveće svjetske jahte, vrijedne dvije milijarde eura.

Prema njegovim riječima, neophodno je raditi na većem angažmanu domaćih pomoraca u nautičkom turizmu, jer sada 780 jahti zapošljava svega 50 građana naše zemlje.

Jovan Moric, Udruženje pomorskih agenata Kotor, smatra da Strategijom nijesu u dovoljnoj mjeri obuhvaćeni pilotaža, tegljenje brodova, prihvat otpada i regulacija otpadnih voda na sidrištima, kao ni novogradnja u kruzing sektoru.

- Da li će naša postojeća infrastruktura biti u mogućnosti da prihvati kruzere budućnosti sa sve više putnika? – zapitao se on.

Izvršni direktor Luke Kotor Branko Kovačević istakao je da će Luka Kotor graditi pilon kojim će biti omogućen odgovarajući prihvat kruzera nove generacije.

Mihailo Vukić, agencija „Alegra“, založio se da se predvidi formiranje radne grupe koja će pratiti urgentne i vanredne situacije kao što je epidemija virusom korona.

Predstavnica Fakulteta za pomorstvo iz Kotora prof. dr Jelena Nikčević ocijenila je neophodnim donošenje strategije zaštite morske sredine od zagađenja sa pomorskih objekata.

Ministarstvo će u Baru organizovati završni skup u procesu javne rasprave povodom Nacrta Strategije razvoja pomorske privrede. Privredna komora je još jednom pozvala sve zainteresovane da uzmu učešće i svojim sugestijama doprinesu kvalitetu dokumenta.