You are here

Međunarodna konferencija Zeleni dani 2019

05/06/2019

Međunarodna konferencija Zeleni dani 2019: “Ostvarivanje potencijala za zeleni rast”, u organizaciji Vlade Crne Gore, Privredne komore i Kancelarije Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), održava se 5. i 6. juna 2019. u hotelu “Hilton”.

Skup, kojim se daje doprinos obilježavanju Svjetskog dana zaštite životne sredine, bavi se aktuelnim trendovima koji su fokusirani na najbolje prakse iz domena zelene ekonomije i i njhovim doprinosom globalnoj Agendi 2030. Konferencija ima cilj da pokaže da je pitanje životne sredine sastavni dio ekonomskog razvoja. Namjera je da inspiriše poslovne krugove i predstavnike vlasti da ulažu u izgradnju “zelenije” budućnosti, sa fokusom na važnost integracije ekonomskih i ekoloških politika na način koji otvara mogućnosti za nove izvore privrednog rasta.

Posjetioci su imali priliku da čuju šta je zelena ekonomija i gdje leže njeni potencijali. Naglasak je stavljen na specifične sektore javnih politika kao što su proizvodnja energije i energetska efikasnost, inovacije i nauka, klimatske promjene, održivi transport i poljoprivreda, upravljanje otpadom, zemljištem i vodama i eko-turizam. Središnje teme bile su poslovni modeli za cirkularnu ekonomiju i inovacije kroz saradnju, jer potrebno je investirati više sredstava u naučnoistraživački rad, neophodna je bolja međusektorska saradnja u kreiranju javnih politika.

U uvodnom dijelu govorili su potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutin Simović, predsjednik Privredne komore Crne Gore Vlastimir Golubović, stalna predstavnica UNDP u Crnoj Gori Daniela Gašparikova i zamjenica gradonačelnika Podgorice Slađana Vujačić. Konferencija je okupila više od 500 učesnika i 40 govornika među kojima su istaknuti stučnjaci, kreatori politika, akademici i poslovni lideri.

Predsjednik Privredne komore Crne Gore Vlastimir Golubović kazao je da ova asocijacija bogate tradicije baštini osnovnu ideju oko koje su se okupili njeni osnivači, a to je ekonomski i sveukupni razvoj Crne Gore. Ona promoviše osnovne vrijednosti privrede, kao što su etičko ponašanje i podizanje svijesti o potrebi očuvanja prirodnih resursa, zaštiti životne sredine, društvenoj odgovornost i dostizanju ciljeva održivog razvoja.

Prema njegovim riječima, pred Crnom Gorom kao budućom članicom Evropske unije, velike su i finansijski izuzetno zahtjevne obaveze na području zaštite životne sredine, posebno imajući u vidu to što smo otvorili pregovaračko Poglavlje 27.

- Donošenjem Deklaracije o ekološkoj državi 1991. godine, Crna Gora je prema prirodi uspostavila državni odnos, svjesna da je zbog ugrožavanja prirode zaštita identiteta prostora na kome živimo i radimo postao nacionalni interes. Kako tada, tako i danas zaštita životne sredine predstavlja aktuelnu temu, pa poglavlje 27 predstavlja jedno od najkompleksnijih i najzahtjevnijih u pregovaračkom procesu – rekao je Golubović.

Privredna komora je prepoznala ove izazove i kako bi na organizovan, djelotvoran i efikasan način objedinila mnogobrojne aktivnosti koje tretiraju oblasti energetske efikasnosti i zaštite životne sredine formirala 2009. godine Koordinacioni odbor koji pored privrednika okuplja i predstavnike organa uprave, institucija, nevladinih i drugih organizacija sa kojima Komora ostvaruje saradnju.

- Privredna komora učestvuje u realizaciji brojnih projekata koji imaju cilj jačanje konkurentnosti privatnog sektora, modernizaciju i usvajanje novih tehnologija. Sve ove projekte povezuje zajednički cilj, efikasnija upotreba resursa - rekao je Golubović.  

Jedan od takvih projekata je i “Razvoj niskokarbonskog turizma u Crnoj Gori”, koji je realizovan u saradnji sa UNDP-om i Ministarstvom održivog razvoja i turizma, čiji je cilj da doprinese smanjenju emisija gasova sa efektom staklene bašte (prvenstveno CO2) u sektoru turizma na teritoriji Crne Gore. Projekat realizuju Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) i Ministarstvo održivog razvoja i turizma, a koje finansira Globalni fond za životnu sredinu. Vrijednost ovog projekta je 750.000 eura. Privredna društva su dobila 387 hiljada eura bespovratnih sredstava za realizaciju investicionih projekata koji mjerljivo doprinose smanjenju nivoa emisije ugljen dioksida.

- Crna Gora je još uvijek u inicijalnoj fazi razvoja zelene ekonomije. Imajući u vidu prirodna bogatstva zemlje i opšte pravce razvoja njene privrede, čini se da je tranformacija ka zelenim alternativama najbolji način za postizanje dugoročne održivosti privrede, ali i blagostanja građana – naglasio je Golubović.

Dodaje da zelena ekonomija u poslednjih desetak godina postaje bitna funkcija modernog i društveno-odgovornog poslovanja. Prepoznajući značaj ostvarivanja balansa između ekonomskog i ekološkog razvoja, i sa njim vezanim privrednim rastom, neophodno je podsticanje “ozelenjivanja” glavnih sektora ekonomije. Predsjednik Komore je posebno naglasio značaj zelene gradnje, održive poljoprivrede, energetske efikasnosti, održivog transporta i upravljanja zemljištem i vodama.

- Zelene tehnologije i resursna efikasnost svakako su jedan od ključnih elemenata za kreiranje zelene privrede koja privredni rast vidi kroz zaštitu životne sredine. Partnerstvo i umrežavanje osnovni su koraci u tom pravcu , i upravo ovakve konferencije otvaraju nove prostore za saradnju – saopštio je Golubović.

Komora će i ubuduće doprinositi razvoju zelene ekonomije, zelenom i održivom upravljanju i ispunjenju ciljeva održivog razvoja.

- U narednom periodu moramo raditi na podizanju svijesti privrede o zaštiti životne sredine, korišćenjem lokalnih resursa, znanja i iskustava - zaključio je prvi čovjek Komore.

Održiva valorizacija prirodnih potencijala u cilju ostvarivanja ekonomskog rasta nesporna je potreba i osnov za dostizanje većeg životnog standarda, ocijenio je potpredsjednik Vlade Milutin Simović.

On je naglasio da je jedno od najznačajnijih pitanja 21. vijeka zeleni rast.

- Zeleni rast podrazumijeva podsticanje ekonomskog rasta i razvoja uz istovremeno obnavljanje prirodnih resursa koji su nam itekako potrebni. Moramo da rastemo, i to održivo i zeleno – rekao je potpredsjednik Simović.

Prema njegovim riječima, međunarodne obaveze koje je preuzela, Crna Gora vidi kao doprinos za zajedničku kuću – bezbjednu, sigurnu, održivu, zdravu i zelenu planetu.

- Sve to moramo raditi uz svakodnevno inoviranje formule koja će nam obezbijediti neophodan održivi rast i razvoj, povećanje standarda i ukupan prosperitet svih građana – rekao je Simović.

Podsjetio je da se Konferencija održava u godini otvaranja poglavlja 27 u pregovorima sa EU.

- Održivi razvoj i održivo upravljanje značajnim prirodnim potencijalima kojima raspolaže Crna Gora u oblastima turizma, energetike i poljoprivrede predstavlja strateške odrednice i odgovornost prema sadašnjim i budućim generacijama – rekao je potpredsjednik Vlade.

Naglašava da su nesporne potrebe očuvanja i valorizacije prirodnih resursa, kao i njihova neraskidiva veza sa održivim razvojem.

- Pogotovo što održivi razvoj pored očuvanja prirode akcenat stavlja na ekonomske i socijalne aspekte i potrebe svakog društva. Takav pristup je neophodan na svim nivoima odlučivanja i postupanja kako u javnom tako i privatnom sektoru. Zbog toga je takva valorizacija potencijala potreba svih zemalja posebno onih u razvoju  – kazao je on.

Održivi razvoj je osnova, između ostalog, tehnološkog napretka, odgovorne proizvodnje i potrošnje, održive infrastrukture, naučno-istraživačkog rada i inovacija, kvalitetnog obrazovanja i zdravstva.

Vlada je identifikovala oblasti koje su posebno predmet pažnje, a odnose se na istraživanje i razvoj, obnovljive izvore energije, poljoprivredu i ruralni razvoj i socijalnu sigurnost.

- Postižemo konkretne rezultate. Crna Gora je od 24. maja do 2. juna 2019. godine prvi put proizvela dovoljno energije iz obnovljivih izvora za zadovoljenje svih potreba, čime se naša zemlja pridružila malom broju zemalja koje su iz domaćih OIE proizveli svu potrebnu energiju - precizirao je Simović.

Zaključio je da je očuvanje životne sredine zadatak svih institucija te da svi mogu svakodnevno pružiti doprinos ovom cilju.

Stalna predstavnica UNDP u Crnoj Gori Daniela Gašparikova kazala je da konferencija predstavlja ponovno potvrđivanje posvećenosti Crne Gore i cijelog regiona održivom razvoju i zelenoj ekonomiji.

Ona je istakla da je značajno što je Crna Gora ostvarila ekonomski rast, ali je ukazala da pri tome nije izbjegnut uticaj na životnu sredinu.

Navela je da je naša zemlja u periodu od 2013. do 2016. tokom više od 100 dana u godini prekoračila sigurne nivoe koncentracije PM10 čestica u vazduhu.

- Prečesto se račun za dobrobit današnjih generacija prenosi na sljedeće – rekla je ona.

Izrazila je optimizam da će se u budućnosti prekinuti sa ovom praksom.

- Vjerujem da ćemo u naredna dva dana, kroz dijalog, spoznati kako “proizvoditi više sa manje” i kako će to uticati na konkurentnost Crne Gore u smislu ljudskog kapitala, proizvodne baze, tržišta rada i privlačenja investicija – naglasila je ona.

Jedan od ključnih ciljeva UNDP-a je pružanje podrške zelenoj transformaciji crnogorske ekonomije kako bi se ona odvijala na pravovremen, predvidljiv i kontrolisan način. Gašparikova je pozdravila nedavno uspostavljanje Eko-fonda u Crnoj Gori koji će povećati domaće resurse za podršku razvoju niskih emisija ugljenika.

- Naš dijalog treba da informiše i inspiriše hrabru akciju i reformu u ključnim sektorima privrede, a mi moramo imati na umu jednu stvar: naša je dužnost da delujemo danas radi dobrobiti budućih generacija Crne Gore – rekla je predstavnica UNDP.

Zamjenica gradonačelnika Podgorice Slađana Vujačić kazala je da Glavni grad nastoji da bude prepoznat kao pozitivan primjer u oblasti zaštite životne sredine i energetske efikasnosti, odnosno postizanja što većeg stepena sinergije i saradnje sa lokalnim samoupravama u cilju efikasnije implementacije globalnih zahtjeva i politika.

- Zaštita životne sredine i održivi razvoj su potreba današnjice i realizacijom različitih aktivnosti u tom smjeru obezbjeđujemo ugodniji život našim građanima. Glavni grad smatra da je potrebno objedinjavanje svih napora u cilju izgradnje bolje budućnosti za sve nas, kao i za generacije koje dolaze, jer je očuvanje životne sredine mjera civilizovanosti jednog društva. Zato, upućujem apel svim građankama i građanima Podgorice da malim ličnim doprinosom i promjenom načina odnosa prema utrošku energije učinimo ovaj grad ne samo energetski efikasnijim, već i ljepšim mjestom za život – rekla je Vujačić.

Ona je podsjetila na projekte koje realizuje lokalna samouprava Podgorice u cilju održivog razvoja i zaštite životne sredine.

Između ostalog naglasila je da će Podgorica narednih godina biti jedan od prvih gradova u Evropi koji će u potpunosti uvesti LED tehnologiju u sistem javne rasvjete                , čime će se omogućiti ušteda energije veća od 80 odsto.

Grad je takođe usmjerio svoje djelovanje na povećanje nivoa alternativnih vidova transporta, unapređenje postojeće infrastrukture uvođenjem efikasnijih saobraćajnih rješenja.

Radiće se na povećanju energetske efikasnosti 20 zgrada u vlasništvu Glavnog grada, navela je zamjenica gradonačelnika, koja je govorila i o projektima izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, efikasnijeg upravljanja otpadom, proširenja zelenih površina i drugim.

Prema riječima Mirjane Špoljarić Eger, pomoćnice generalnog sekretara UN i administratora UNDP, te direktorke Regionalnog biroa UNDP za Evropu i Zajednicu nezavisnih država, predviđa se da će zelena ekonomija rasti globalno do 2030. godine, sa potencijalom za plasiranje triliona eura u zelene investicije.

- Tradicionalna alokacija resursa mora biti preusmjerena sa uobičajenog na zelenu infrastrukturu i održive potencijale – rekla je ona.

Ocjenjuje da će na zapadnom Balkanu, kao i drugdje u svijetu, već postojeći izazovi biti pojačani usljed klimatskih promjena.

- Socio-ekonomske ranjivosti ovog regiona duboko su ukorijenjene u lošim upravljanju životnom sredinom i infrastrukturi, te u neefikasnim praksama – saopštila je Špoljarić Eger.

Pohvalila je Crnu Goru zbog uključivanja vizije zelene ekonomije u Nacionalnu strategiju održivog razvoja.

- UNDP će podržati Vladu Crne Gore u naporima da privuče investicije u obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost  - zaključila je predstavnica ove organizacije.

Konferencija je nastavljena plenarnim sesijama o klimatskim promjenama, e-mobilnosti, baštinjenju inovacija za zeleni rast, u kojima su, među ostalima, učestvovali ministri Pavle Radulović i Dragica Sekulić, glavni pregovarač Crne Gore sa EU Aleksandar Drljević, regionalni i međunarodni eksperti, predstavnici kompanija i akademske zajednice. Drugog dana održavaju se sesije o cirkularnoj ekonomiji i upravljanju otpadom, resursnoj efikasnosti i biznisu, te finansiranju zelenog rasta.

Efikasnost resursa i privreda

Potpredsjednik Privredne komore Crne Gore Ivan Saveljić učestvovao je, kao moderator, u panel diskusiji na temu “Efikasnost resursa i privreda” koja je održana 6. juna 2019. u okviru dvodnevne međunarodne konferencije Zeleni dani 2019: “Ostvarivanje potencijala za zeleni rast”.

Na panelu su govorili eksperti iz oblasti zelene ekonomije i efikasnosti resursa iz Švajcarske, Njemačke i Austrije, kao i predstavnici Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja i Ministarstva ekonomije.

Polazeći od ključnih aspekata održivosti i definicija efikasnijeg i odgovornijeg korišćenja prirodnih resursa, u fokusu panela su bili izazovi sa kojima se mala i srednja preduzeća u Crnoj Gori i šire suočavaju u pogledu primjene ovih politika, kao i posljedica po opstanak na tržištu koje te promjene izazivaju.

Učesnici panela su razmijenili mišljenja o mogućnostima tranzicije poslovanja ka održivosti odnosno procjeni i bojazni da taj proces iziskuje prevelike troškove usljed kojih firma više ne bi mogla da opstane na tržištu. Istaknuto je da održivost dugoročno daje značajne rezultate, te da fokus mora biti na rastu zdravlja, dobrobiti građana i vrijednosti za koje se kompanije zalažu, a ne isključivo na generisanju ekonomske dobiti.

Učesnici su posebno istakli da postoje veliki potencijali i mogućnosti da Crna Gora iskoristi alate kojima raspolaže i infrastrukturu koju nude Evropska unija, partnerski programi i razmjena informacija, u cilju zadovoljenja potreba industrije i privrede.

Potpresjednik Saveljić je ukazao da su pred Crnom Gorom jasni ciljevi, da postoji plan i definisani su naredni koraci u pogledu primjene novih pristupa održivom razvoju ekonomije u skladu sa Agendom 2030.

U okviru ostalih panela bilo je riječi i o cirkularnoj ekonomiji i raspolaganju otpadom, kao i finansiranju zelenog rasta.