You are here

Nekvalitetni krediti više nijesu sistemski rizik

05/07/2019

Odbor udruženja bankarstva i drugih finansijskih organizacija i osiguranja Privredne komore Crne Gore, na sjednici održanoj 5. jula 2019, razmatrao je informaciju Centralne banke o kretanjima u ovom sektoru i privredi, te izvještaj o stanju na tržištu osiguranja za prvi kvartal ove godine. Raspravljano je o Nacrtu Zakona o kreditnim institucijama sa implikacijama na rad i postupanje banaka. Promovisana je knjiga „Investiciona analiza na finansijskim tržištima“, autora prof. dr Dragoljuba Jankovića.

Sjednicu je vodio predsjednik Odbora Mladen Rabrenović.

Marijana Mitrović Mijatović, direktorica Sektora za finansijsku stabilnost, istraživanja i statistiku CBCG navela je da je ova institucija prognozirala privredni rast za 2019. u rasponu od 2,5 do 3,2 odsto što je usaglašeno sa projekcijama MMF i Evropske komisije. Projektovni rast je niži od prosjeka regiona.

- Mjere fiskalne konsolidacije će usporiti kako privatnu tako i javnu potrošnju pa su projektovane stope rasta BDP-a niže – rekla je ona.

Govoreći o podacima koji se odnose na pet mjeseci 2019. godine, navela je pad u prerađivačkoj i elektroindustriji, a rast vađenja rude i kamena, proizvodnji metalnih proizvoda, turizmu, građevinarstvu.

- U prvih pet mjeseci broj dolazaka turista 342.340 ili 30,3 odsto više nego u istom periodu prošle godine – rekla je Mitrović Mijatović, dodajući da je broj noćenja 18,6 odsto veći nego u uporednom periodu.

Bankarski sistem je stabilan i bilježi pozitivan rezultat od 26 miliona eura.

U crnogorskom bankarskom sistemu posluje 13 banaka. Bilansna suma zabilježena u maju 2019. godine iznosila je 4,3 milijarde eura što je rast 0,5 odsto u odnosu na isti mjesec 2018. godine.

Ukupan kapital banaka na kraju aprila 2019. godine iznosio je 527 miliona eura i bilježi rast od 2,7%. Ukupno odobreni krediti banaka na kraju aprila 2019. godine iznosili su 2,939 milijardi eura što je rast 1,5 odsto. Nekvalitetni krediti su značajno smanjeni i iznose 139,6 miliona, odnosno 4,7 odsto ukupnih.

- Centralna banka više ne posmatra nekvalitetne kredite kao sistemski, već kao rizik pojedinih banaka – rekla je ona. 

Depoziti u bankama u maju 2019. godine iznosili su 3,303 milijarde eura, i veći su za 1,8 odsto u odnosu na maj 2018. Kamatne stope su u padu ali i dalje iznad prosjeka regiona. Prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa je 6,18%. i prema riječima predstavnice CBCG nikada nije bila niža od tog iznosa.

Milica Marojević, Agencija za nadzor osiguranja, navela je da su društva za osiguranje su u prvom kvartalu 2019. godine fakturisala ukupnu bruto premiju u iznosu od 22,1 milion eura, što predstavlja rast od 20,2% u odnosu na isti period u 2018. godini, kada je iznosila 18,4 miliona eura. Bruto fakturisana premija u neživotnim osiguranjima iznosila je 18,7 miliona eura, što predstavlja rast od 20,8% u odnosu na uporedni period (15,4 miliona eura). Bruto fakturisana premija životnih osiguranja je ostvarila rast od 17,2% i iznosila je 3,4 miliona eura, dok je u uporednom periodu u prethodnoj godini iznosila 2,9 miliona eura.

U ukupno ostvarenoj bruto premiji na nivou tržišta na kraju I kvartala 2019. godine, i dalje je dominantno učešće neživotnih osiguranja od 84,5%. Učešće bruto premije životnih osiguranja u ukupnoj bruto premiji iznosi 15,5%.

Veljko Pavićević, Erste banka, predstavio je Nacrt Zakona o kreditnim institucijama, čije se usvajanje očekuje do kraja godine a primjena od 1. oktobra naredne. On počiva na Direktivi EU 36/2013.

- Ovim zakonom dobićemo detaljniji, razrađeniji i moderniji regulatorni okvir prije svega za rad banaka – rekao je Pavićević, navodeći da zakon ima oko 400 članova, dok je važeći sa svega 170.

Najznačajnija novina odnosi se na uvođenje dualističkog koorporativnog upravljanja, koje bi trebalo da ubrza donošenje odluka u bankama.

- Radujemo se ovom rješenju koje će omogućiti dinamičnije i striktnije upravljanje bankama – dodao je on, pojašnjavajući da će nadzorni i upravni odbori zamijeniti odbore direktora.

On je potencirao kompleksnost zakona i pozvao banke da se na vrijeme pripreme za njegovu primjenu.

Nikola Kaluđerović iz Lovćen banke saglasio se sa istaknutim značajem nove regulative.

- Banke će morati da ispune značajne uslove u relativno kratkom roku. – rekao je on, dodajući zakon u poseban fokus stavlja zaštitu potrošača.

Zbog novih kapitalnih davanja, koja se predviđaju ovim zakonom, može doći do ukrupnjavanja na bankarskom tržištu, ocjena je ovog člana Odbora.

Knjiga „Investiciona analiza na finansijskim tržištima – kamate, prinosi i vrednovanje hartija od vrijednosti“ sadrži praktičnu primjenu investicione analize kod proračuna prinosa, kamata i vrednovanje finansijskih instrumenata na finansijskim tržištima.

Uz pomoć Excela, profesionalnog finansijskog kalkulatora i formula, kroz primjere iz prakse, uvodi vas u proračunu svih elemenata hartija od vrijednosti – prinose, cijene, trajanje, periodične isplate i dr.

Knjiga je namijenjena analitičarima, menadžerima i svim profesionalcima u finansijama koji rade u: bankama, investicionim fondovima, brokerskim i dilerskim firmama, velikim i malim kompanijama, državnim finansijama...

Posebno se preporučuje studentima na osnovnim i postdiplomskim studijama za grupu predmeta iz finansija.

Savremene finansije za osnovu imaju vremensku vrijednost novca, tj. jednostavnu činjenicu da se slobodna sredstva uvijek mogu ukamatiti u banci. Iz te činjenice slijedi zaključak da sadašnja vrijednost za iznos kamate se uvećava u nekom budućem periodu. Finansijski sistem omogućava da investitor (fond, kompanija, država, građanin...) očekuje prinos na plasirana sredstva. Ključni elementi investitora na finansijskom tržištu su: visina prinosa, period ostvarivanja prinosa i rizik koji prati investiciju. Hartije od vrijednosti omogućavaju da se preko finansijsko tržišta plasiraju sredstva i ostvari prinos uz prateći nivo rizika. Neke hartije od vrijednosti, poput državnih ili vrhunskih kompanija, nemaju rizik ili je vrlo nizak. S druge strane, nove kompanije kojima trebaju sredstva emituju hartije od vrijednosti koje imaju uvećani rizik. Na finansijskim tržištima javljaju se različiti tipovi investitora od onih koji ne žele da rizikuju ili da rizikuju što je moguće manje, do onih investitora koji se specijalizuju za rizična ulaganja, očekujući da po tom osvnovu ostvare visoke prinose uz neizbježno prisutne visoke rizike, koji se odnose ne samo na visinu očekivanog prinosa, nego i na uloženu glavnicu. Dakle, današnje obrazovanje iz finansija zahtijeva dobro poznavanje konkretnih kalkulacija u operacijama na finansijskim tržištima, na što ova knjiga u dobroj mjeri upućuje.