You are here

Novi izvori energije – velike hidroelektrane

25/03/2013

Crna Gora je od 1999. do 2012. godine, zbog velikog deficita u potrošnji električne energije, izdvojila 802 miliona eura za uvoz struje pa je neophodno što prije otpočeti  gradnju hidroenergetskih objekata velike snage.

Posljednji energetski objekat u Crnoj Gori izgrađen je prije 35 godina zbog čega se konstantno suočavamo sa deficitom struje, pa godišnje uvozimo svaki treći kilovat, a istovremeno ne koristimo četiri petine vodnog potencijala, rečeno je na zajedničkoj sjednici Odbora udruženja energetike i rudarstva i Odbora udruženja građevinarstva, industrije građevinskih materijala i komunalne privrede Privredne komore Crne Gore.
“Još ne postoji usaglašena državna politika prioriteta u izgradnji prijeko potrebnih novih izvora energije”, rekao je Igor Popović, predsjednik Odbora udruženja energetike i rudarstva. On je, takođe, kazao da je namjera ovih odbora da iniciraju dopunu Strategije razvoja energetike Crne Gore do 2030, u smislu da se jasno rangiraju energetski pravci razvoja i konačno otpočne gradnja hidro objekata velike snage.
“Crna Gora preko tri decenije nije izgradila nijedan energetski objekat, pa je, zbog deficita struje, od 1999. do prošle godine, izdvojila preko 800 miliona eura. Istovremeno, imamo veliki neiskorišćeni hidro i termoenergetski potencijal, bruto hidroenergetski potencijal procijenjen je na skoro deset milijardi kWh godišnje od čega je iskorišćeno 18 odsto, u Perućici i Pivi, saopštio je Nikola Jablan, savjetnik Ministra ekonomije. Jablan je ocijenio da je izgradnja novih elektrana nužna kako bi se eliminisao konstantan deficit električne energije.
“Najveći deficit bio je 2007. godine, kada je uvezeno preko dvije hiljade gigavat sati - rekao je Jablan. On smatra i da bi trebalo uraditi studije korišćenja hidro potencijala za sve rijeke na kojima nema elektrana, a sa susjednim državama postići dogovor o korišćenju zajedničkog hidro potencijala, kao i intenzivirati analize u vezi mogućnosti izgradnje hidroelektrana  Boka i Kruševo.
 
Prema Strategiji razvoja energetike do 2025. godine predviđena je izgradnja hidroelektrana na Morači i Komarnici, kao i drugog bloka Termoelektrane Pljevlja, malih hidroelektrana i elektrana na vjetar, otpad i biomasu. Takođe je planirana revitalizacija  dogradnja Perućice i Pive, malih hidroelektrana, TE Pljevlja I, sa Rudnikom, te prenosne i distributivne mreže. Troškovi izgradnje novih elektrana, revitalizacije i dogradnje elektroenergetskog sistema iznosili bi 1.952,3 miliona eura.
“Do 2030. godine Crna Gora bi izgradnjom novih hidroelektrana mogla da izvozi oko dvije milijardi kilovat sati električne energije, a do 2025. godine, uvoz i izvoz trebalo bi da budu izbalansirani, čime bi proizvodnja bila dovoljna da pokrije potrošnju” – kazao je Jablan.
Predviđena je izgradnja četiri HE na Morači, Andrijevo, Raslovići, Milunovići i Zlatica, a trebalo bi da budu izgrađene za šest godina. Ukupni troškovi izgradnje iznose 543 miliona eura. Planira se i izgradnja HE Komarnica čiji je rok izgradnje sedam godina, a troškovi iznose 183 miliona eura - dodao je Jablan.
Nikola Jablan je, u vezi sa gradnjom HE na Morači, saopštio da su interesovanja stranih kompanija započela nakon odluke Vlade da proglasi neuspješnim tenderski proces za njihovu gradnju krajem 2011. godine. Vođeni su razgovori sa kineskim, turskim, italijanskim i azerbejdžanskim kompanijama, ali zvanične ponude, koje bi Vlada mogla da razmatra, još nijesmo dobili, rekao je on.
 Jablan je naveo da je Nacrtom strategije razvoja energetike do 2030. godine predviđena izgradnja HE na Morači, HE Komarnica, TE Pljevlja 2, TE Maoče, malih hidroelektrana, fotonaponskih i vjetroelektrana, kao i elektrana na otpad i biomasu.
Predviđena je i revitalizacija i dogradnja hidroelektrana Perućica i Piva, Termoelektrane Pljevlja, i prenosne i distributivne mreže. Ukupna investicija za izgradnju novih objekata i revitalizaciju postojećih, kako se navodi u Nacrtu strategije, trebalo bi da košta preko 3.274 milijarde eura.

Miodrag Vučetić, član Odbora udruženja građevinarstva Komore, tvrdi da se šteta koja je načinjena time što nijesu iskorišćeni energetski potencijali nikada neće nadoknaditi. Akumulacija Bilećkog jezera je oko 1,2 milijarde kubika i taj potencijal koristi HE Trebišnjica, čime naša zemlja nema nikakvu rentu niti benefit. On smatra da bi Crnoj Gori problem donijela izgradnja drugog tunela Plat čime bi Hrvatska dobila mogućnost dvostruke proizvodnje i povećanja energetske snabdjevenosti. Vučetić je pitao se zašto se nije reagovalo i suprotstavilo izgradnji tunela Plat II?
Jablan je ovim povodom kazao “da je potrebno postići dogovor sa Bosnom i Hercegovinom o korišćenju zajedničkog hidro potencijala. Problem je što Vlada dvije godine pokušava da sa Bosnom i Hercegovinom napravi i potpiše sporazum o upravljanju vodama, ali bezuspješno. Odluka o izgradnji tunela Plat II, i dalje nije donešena”, kazao je on.
Branka Karadzić je na sjednici komentarisala odnos partnera-vlasnika u upravljanju malim HE Slap i Glava Zete, a Milinko Raičević početak gradnje HE Kruševo.