You are here

Obilježen Dan Privredne komore Crne Gore

19/04/2019

Dan Privredne komore Crne Gore, najstarije poslovne asocijacije sa tradicijom dugom 91 godinu, obilježen je 19. aprila 2019. svečanim, jubilarnim, pedestim uručenjem nagrada najuspješnijim privrednicima u prethodnoj godini.

Nagrade Privredne komore uručio je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović na svečanosti u Vili Gorica, kojoj su prisustvovali brojni predstavnici države, među kojima predsjednik i potpredsjednik Skupštine Ivan Brajović i Branimir Gvozdenović, potpredsjednik Vlade Milutin Simović, nekadašnji predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, ministri, visoki predstavnici diplomatskog kora, lokalne uprave, privrede, finansijskog sektora, nauke i kulture.

Laureati su Elektroprivreda Crne Gore i Gradir Montenegro za uspješno poslovanje, Glosarij doo za društvenu odgovornost, Crnogorska komercijalna banka za inovativnost i Ivan Karadžić Izvršni direktor Mercator CG doo za unapređenje menadžmenta.

Nagrade Komore predstavljaju najznačajnije privredno priznanje u Crnoj Gori. Dan ove poslovne asocijacije čestitali su brojni predstavnici široke komorske mreže Evrope, domaćih i inostranih kompanija, kao i javnih ustanova.

Riječ predsjednika Komore

Predsjednik Privredne komore Vlastimir Golubović ocijenio je da prisustvo velikog broja uglednih zvanica potvrđuje kvalitet rada ove asocijacije koja, bezmalo čitav vijek, neraskidivim nitima povezuje generacije privrednika oko ideja i ciljeva čiji je zajednički imenitelj ekonomski razvoj Crne Gore.

Posebno je zahvalio predsjedniku Đukanoviću, koji uručivanjem nagrada Komore nastavlja tradiciju da čelni ljudi Države podržavaju nastojanje Komore da istakne kompanije i pojedince koji su svojim radom, angažovanjem i rezultatima dali poseban doprinos crnogorskoj privredi u protekloj godini. Riječi zahvalnosti uputio je predsjedniku Vlade, ministrima i državnim institucijama na partnerskom odnosu u kreiranju poslovnog ambijenta i zajedničkim aktivnostima na promociji i afirmaciji crnogorske privrede.

Zahvalio je privrednicima koji poslovnim aktivnostima doprinose ostvarenju dinamičnog ekonomskog razvoja Crne Gore i angažovanjem u organima Komore jačaju njen ugled i prepoznatljivost u Regionu i šire.

Predsjednik je ovim povodom podsjetio na industrijalce i trgovce koji su osnivanjem Trgovačko - industrijske i zanatske komore 1928. godine jasno iskazali zrelost i opredjeljenje da na organizovan način ostvaruju interese i poslovne ciljeve, promovišući nacionalnu privredu. Plejada vizionara i pregalaca koja je postavila temelje današnjoj Komori zaslužuje poštovanje svih nas.

- Pozivam vas da i dalje na putu ostvarenja poslovnih uspjeha koristite snagu naše institucije, čiji je kadar profilisan tako da može svojom stručnošću i profesionalnošću odgovoriti vašim zahtjevima – kazao je Golubović.

Govoreći o aktivnostima u 2018. podsjetio je da je u januaru stupio na snagu novi Zakon o Privrednoj komori, urađen po evropskim standardima, kojim se ova asocijacija dodatno profilisala kao institucionalni partner Vladi.

- U proteklih godinu dana pokrenuli smo inicijative koje su rezultirale izmjenom velikog broja propisa. U narednom periodu imamo ambiciju da nastavimo rad na stvaranju podsticajnijeg regulatornog okvira koji će donijeti predvidljivije i sigurnije poslovanje, rast profitabilnosti i zaposlenosti, a Crnoj Gori bolji kreditni rejting i poziciju na listama konkurentnosti renomiranih međunarodnih organizacija – rekao je Golubović.

On se osvrnuo na makroekonomske pokazatelje i istakao da stopa rasta BDP-a od 4,9%, zasnovana prvenstveno na investicijama, Crnu Goru po tome pozicionira u sam vrh evropskih zemalja

- U prethodnoj godini broj preduzeća koja su predala bilanse veći je za 4039, a broj zaposlenih u privredi povećao se 13,88% ili za 15.236 radnika. Parametri uspješnosti prethodne turističke sezone, bez dileme, potvrđuju da je Crna Gora svrstana među najatraktivnije turističke destinacije, o čemu govori rekordan broj turista i skoro 2,5 miliona prevezenih putnika na crnogorskim aerodromima. Rast ostvaren u prerađivačkoj industriji, posebno poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, doprinosi povećanju takozvanog izvoza na kućnom pragu i supstituciji uvoza, što za rezultat ima ublažavanje spoljnotrgovinskog deficita u robnoj razmjeni – istakao je Golubović.

Dodao je da gradnja auto-puta na veoma zahtjevnoj trasi teče planiranom dinamikom i sigurno je da ćemo u očekivanom roku dobiti modernu saobraćajnicu koja će imati multiplikativne efekte na više privrednih grana.

- Industrijska proizvodnja bilježi rast od 22,4%, ali i dalje postoji ogroman i neiskorišćen potencijal u valorizaciji prirodnih resursa, prije svega šumskog, vodnog i rudnog bogatstva – kazao je on.

Značajno učešće obnovljivih izvora u ukupnoj proizvodnji električne energije, smatra, biće dodatno uvećano izgradnjom novih solarnih, hidro i vjetroelektrana, a realizacija projekta energetskog podmorskog kabla pozicioniraće Crnu Goru kao energetsko čvorište Balkana

- Privredna komora će u dijalogu s Vladom nastaviti da insistira na pronalaženju fiskalnog prostora za niže oporezivanje privrede, jer nam je cilj da podignemo učešće domaćih i stranih investicija u generisanju ekonomskog rasta, zapošljavanja i izvoza. Crna Gora u narednom periodu kroz stimulativnu poresku politiku, ukidanje administrativnih opterećenja i poboljšan pristup izvorima finansiranja mora ojačati sposobnost domaćih kompanija da se izbore s konkurencijom na tržištu – rekao je predsjednik Golubović.

Kako je kazao, siva ekonomija i nelojalna konkurencija i dalje ostaju najveće prepreke povećanju nivoa konkurentnosti domaće privrede.

- Siguran sam da sinergetskim djelovanjem privrede, Vlade i nadležnih institucija poslovanje u sivoj zoni možemo smanjiti na najmanji mogući nivo, što će imati izuzetno pozitivan efekat na cjelokupnu ekonomiju – ocjenjuje on.

Jedna od prioritetnih aktivnosti Komore odnosi se na podršku internacionalizaciji privrede i promociji Crne Gore kao investicione destinacije. U saradnji sa nadležnim ministarstvima, ova asocijacija je nastavila da organizuje sajmove i poslovne forume u zemlji i inostranstvu, otvarajući mogućnost crnogorskim preduzećima da se predstave i razgovaraju o konkretnim poslovnim aranžmanima sa potencijalnim stranim partnerima.

Komora posebnu pažnju posvećuje izgradnji obrazovnog sistema koji će podržati razvojne potrebe privrede i omogućiti mladima da stiču znanja i vještine koji će biti traženi u budućnosti.

Privredna komora je jedan od pokretača inicijative za implementaciju dualnog sistema obrazovanja u Crnoj Gori, koje se zasniva na saradnji obrazovnih institucija i realnog sektora. Preduzeća koja su učesnici u procesu smatraju ovaj model optimalnim oblikom zapošljavanja, jer se njime smanjuju troškovi i rizik angažovanja neadekvatnih kadrova. Predsjednik je istakao da je reforma obrazovanja posao od prioritetnog nacionalnog značaja i najbolji način da se mladi kadrovi zadrže u Crnoj Gori.

Naveo je da Privredna komora, kroz svoje aktivnosti na čvršćem povezivanju nauke i privrede, pokazuje razumijevanje zahtjeva savremenog doba u kojem obrazovanje, privreda i napredne tehnologije predstavljaju partnerstvo za budućnost. Veliku pažnju posvećuje razvoju preduzetništva, unapređenju poslovnih procesa i povezivanju inovativnih startapova sa fondovima koji finansiraju takve projekte.

- U okviru Komorskog investicionog foruma Zapadnog Balkana, udruženim djelovanjem, stvaramo uslove za razvoj konkurentnosti privreda Regiona, a naš posvećen rad na ovom poslu rezultirao je otvaranjem Kancelarije Generalnog sekretara ove asocijacije u Podgorici – rekao je čelni čovjek Komore.

Čestitajući laueratima, Golubović je kazao da, tradicionalnom dodjelom godišnjih nagrada, Privredna komora afirmiše istinsku poslovnu elitu Crne Gore i lidere u biznisu, koji imaju znanje i hrabrosti da realizuju svoje poslovne ideje i motivišu druge da ih na tom putu slijede.

- Vaši rezultati služe za primjer svim kompanijama koje pred sebe postavljanju nove ciljeve i zadatke, mobilišu kreativnost i ulažu u obrazovanje i usavršavanje zaposlenih – zaključio je predsjednik Privredne komore Crne Gore Vlastimir Golubović.

Laureati

Predsjednik Odbora za dodjelu Nagrada Privredne komore Crne Gore Slavoljub Popadić obrazložio je odluku da laureati budu Elektroprivreda Crne Gore, Gradir Montenegro, Glosarij doo, Crnogorska komercijalna banka i Ivan Karadžić, izvršni direktor Meracator-CG.

Elektroprivreda Crne Gore ad Nikšić je zavrijedila nagradu Privredne komore zahvaljujući izuzetnim poslovnim i proizvodnim rezultatima ostvarenim tokom protekle godine. 

- Ova kompanija je već krajem novembra prošle godine premašila godišnji proizvodni plan, i bez obzira na neočekivano dug sušni period tokom trećeg kvartala, na kraju godine ostvarila preko 325 miliona eura prihoda, više od 52 miliona eura izvezene energije i oko 43 miliona eura dobiti – kazao je Popadić.

Elektroprivreda je u 2018. započela petogodišnji investicioni ciklus, vrijedan blizu 170 miliona eura, sa ciljem unapređenja postojećih i stvaranja uslova za izgradnju novih izvora električne energije. Posebno raduje da je u postizanju ovog sjajnog rezultata, kormilo kompanije u cjelosti bilo u rukama domaćeg menadžmenta, dodao je on.

Gradir Montenegro doo Pljevlja je uspješna rudarska kompanija sa sjevera Crne Gore, koja je poslovni uspon započela 2006. godine privatizacijom Rudnika „Šuplja stijena“. Od polovine 2011. posluje u okviru poljske rudarsko-metalurške kompanije „ZGH“.

- Iako su godišnji kapaciteti za pripremu i preradu projektovani na 500.000 tona, Gradir Montenegro je uspio da u posljednje četiri godine nadmaši projektovane kapacitete i da 2018. godine realizuje rekordnu preradu od 592.000 tona, rekordnu proizvodnju koncentrata olova i cinka od preko 25.000 tona i ostvari prihod veći od 18 miliona eura. Proizvodnja se u cjelokupnom obimu izvozi na inostrano tržište – saopštio je Popadić.

Glosarij doo, laureat za društvenu odgovornost, prva je privatna veledrogerija u Crnoj Gori, snažna kompanija, dominantno prisutna u domenu farmaceutike, medicinske opreme i potrošnog medicinskog materijala.

Glosarij je razvio i godinama njeguje izuzetno dobar koncept podrške društvenoj zajednici. Fokusira se na podršku sportu, zdravstvu, te edukaciji doktora i mladih kadrova.

- Tokom 2018. godine, u ove važne aktivnosti, uložili su preko 350.000 eura – naveo je predsjednik Odbora za dodjelu nagrada.

Crnogorska komercijalna banka je početkom februara 2018. godine lansirala apliklaciju CKB GO, koja predstavlja novu generaciju mobilnog i internet bankarstva. Navedena aplikacija je razvijena u saradnji sa kompanijom Finastra, trećom u svijetu na polju finansija i tehnologije, čija rješenja koristi 48 od 50 najboljih svjetskih banaka. Riječ je o jednoj od najinovativnijih e-banking aplikacija, ne samo na tržištu Crne Gore, već i cijelog regiona. Osim pouzdanosti, jednostavnosti i savremenog interfejsa, aplikaciju karakterišu i inovativna rješenja poput identifikacije otiskom prsta, Face ID-a, plaćanje QR kodom, kao i opcija djeljenja računa između više korisnika. Aplikacija sadrži i Personal Finance Management kroz koji su na jednostavan način prikazane klijentove obaveze, imovina, stanje na karticama i svim ostalim računima.

- Žiri je posebno cijenio činjenicu da je poslije samo 10 mjeseci, tačnije u novembru 2018. godijne, CKB proslavila 10.000-tog korisnika, što na najbolji način potvrđuje da je aplikacija zaživjela i da je odlično prihvaćena od strane korisnika – riječi su Slavoljuba Popadića.

Ivan Karadžić je nesumnjivo jedan od najuspješnjih crnogorskih privrednika, sa višedecenijskim iskustvom u menadžmentu i preduzetništvu. Poslovnu karijeru je započeo u Kanadi, a po povratku u Crnu Goru 1995. godine je bio inicijator, jedan od osnivača i izvršni direktor kompanije MEX, koja je od osnivanja bila sinonim za kvalitet i profesionalan odnos prema kupcima. MEX se, krajem 2007. godine, ujedinio sa, u to vrijeme, regionalnim liderom, slovenačkom kompanijom Mercator, donijevši novi kvalitet na crnogorsko tržište. Permanentno unaprijeđujući i šireći biznis, 2010. godine je došlo do integracije kompanija Mercator-Mex,  Panto market i Plus commerc u Mercator CG. Kroz tu integraciju u Crnoj Gori je zaživio i novi regionalni brend Roda. Nastavljajući aktivnosti permanentnog prilagođavanja potrebama tržišta tokom 2016. godine pod Ivanovim vodjstvom je zaživio i novi regionalni brend IDEA. U vrlo kratkom periodu, 110 maloprodajnih objekata, promjenilo je izgled i ime u IDEA, što je na domaćem tržištu donijelo novu vrijednost i podstaklo tržišnu utakmicu, a potrošačima osiguralo bogatiju i kvalitetniju ponudu i uslugu. 

- IDEA Crna Gora je u martu 2017. godine pokrenula novu liniju domaćih proizvoda „Ukusi kraja moga“ pripremljenih u saradnji sa domaćim proizvođačima prema tradicionalnoj, crnogorskoj recepturi, od pažljivo biranih sastojaka, a akcija je punu ekspanziju i afirmaciju doživjela u 2018. godini. Sve ovo je bilo više nego dovoljno da Odbor, sa zadovoljstvom i jednoglasno, nagradu za unapređenje menadžmenta dodijeli izvršnom direktoru kompanije Mercator CG, Ivanu Karadžiću – zaključio je Popadić.

Riječ Predsjednika Države

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović izrazio je zadovoljstvo što se nastavlja tradicija nagrađivanja uspješnih crnogorskih privrednika i time afirmišu ideje stvaranja i pregalaštva, što je od izuzetnog značaja za ukupan društveni razvoj.

Naglasio je da od obnove nezavisnosti Crna Gora pravi kapitalne iskorake ka boljoj budućnosti. Članstvom u NATO ostvaren je jedan od prioriteta vanjske politike, a lideri smo u pregovaračkom procesu sa EU, uz realnu mogućnost da budemo prva sljedeća članica kluba demokratskih i razvijenih evropskih društava. Naglašava da se mora beskompromisno nastaviti dalje, jer pripadnost Evropskoj uniji nije simbolički čin, već proces usvajanja temeljnih evropskih vrijednosti i posvećeno dostizanje standarda, koji će nas učiniti konkurentnim dijelom ove prestižne zajednice.

- Danas kada je savršeno jasno da Crna Gora više ne stoji zaglavljena na strateškom raskršću sa kojeg se može lako skrenuti na stranputice daljeg zaostajanja i netolerancije, konkurentnost je naš najveći izazov. Konkurentnost društva u evropskoj i evroatlantskoj zajednici, konkurentnost svakog našeg građanina, na ujedinjenom i otvorenom evropskom tržištu, ali prije svega konkurentnost naše privrede i svakog preduzeća pojedinačno na evropskoj i globalnoj ekonomskoj sceni. Od toga će presudno zavisiti tempo dostizanja najvažnijeg cilja naše državne politike, evropskog kvaliteta života naših građana – kazao je Đukanović.

Ukazao je na neophodnost daljih i neodložnih reformi obrazovanja, koje treba da crnogorsko društvo trajno opskrbe kvalitetnim znanjem, bez kojeg ni jedan od naših ciljeva nije dostižan.

Prema njegovim riječima, Crna Gora je od obnove nezavisnosti ostvarila prosječnu realnu stopu rasta BDP iznad 3%, a tokom posljednje dvije godine smo u poželjnoj zoni rasta od 4,5 do 5%.

- Jedna od manje razvijenih republika ex Jugoslavije, danas kao nezavisna država, jedna je od najbrže rastućih ekonomija u Jugoistočnoj Evropi – naglasio je on.

Naveo je da su od 2006. godine BDP i BDP po stanovniku udvostručeni. Prosječna zarada povećana je za 82 % i najviša je u regionu. Neto priliv stranih direktnih investicija iznosio je preko šest milijardi eura, odnosno blizu 18% BDP prosječno godišnje ili oko 800 eura po stanovniku na godišnjem nivou, što je u evropskom vrhu. Strane direktne investicije omogućile su otvaranje novih radnih mjesta i rast BDP-a, transfer novih znanja i tehnologija, što doprinosi konkurentnosti naše ekonomije. Dobar smjer razvoja potvrđuje i činjenica da u vremenu kada je kreditni rejting u zemljama regiona uglavnom smanjen, za Crnu Goru potvrđena je ocjena B1, uz izmjenu izgleda sa „stabilan“ u „pozitivan“.

- Činjenica je da smo sa 34% prosjeka kvaliteta života u EU, gdje smo bili prije 13 godina, došli do 46%. Nije li najbolja potvrda da je kvalitet života u Crnoj Gori uznapredovao to što građani drugih zemalja regiona dolaze da traže posao i žive u Crnoj Gori, dok tražnje u obratnom smjeru i nema – zapitao je predsjednik Đukanović.

Ipak, saopštio je da jedan broj naših građana, vođen većim standardom, ide ka državama EU.

- Jedini način da ih zadržimo je da se razvijamo još brže, a tu do posebnog izražaja dolazi vaša uloga. Cijela crnogorska privreda, u saradnji s Vladom, ima presudnu ulogu u daljem unapređenju poslovnog ambijenta i ekonomskom razvoju zemlje- rekao je Đukanović.

Smatra da započeti i planirani infrastrukturni, kao i projekti u oblasti energetike, turizma i poljoprivrede predstavljaju realan osnov za ubrzanje privrednog razvoja. Da se ne bi propustila ta mogućnost, paralelno sa realizacijom investicija, moraju se sprovesti neizbježne strukturne reforme, koje su uslov očuvanja konkurentnosti naše investicione destinacije i put do kvalitetnije usluge državnih servisa našim građanima, gostima i turistima.

Prema predsjednikovim riječima, realno je očekivanje da u narednih 10 godina bude otvoreno nekoliko novih rizorta poznatih svjetskih brendova.

- Samo novim investicijama, uz nesmanjenu predanost reformama, mijenja se izgled zemlje, poboljšava kvalitet života građana i obezbjeđuje brži ekonomski razvoj. Da smo slušali neumorne kritičare svega što kao vlast pokrećemo, danas ne bismo imali Porto Montenegro, Lušticu Bay ili Porto-novi u koje dolaze najpoznatije ličnosti svijeta. Ne bi počeli gradnju autoputa sa ciljem povećanja sigurnosti saobraćaja i boljeg povezivanja sjevera i juga, i lakše dostupnosti Crne Gore kao turističke i investicione destinacije. Ne bi počeli projekat izgradnje 250 kilometara skijaških staza na sjeveru Crne Gore – naglasio je Đukanović.

Postoje ogromne šanse u proizvodnji zdrave hrane i „izvozu na kućnom pragu“, ukazao je predsjednik.

- Pripremamo se za ugovaranje izgradnje nove dionice auto-puta i nastavljamo da učvršćujemo Crnu Goru kao energetsko čvorište Zapadnog Balkana. Ova ideja biće razumljivija mnogima nakon puštanja u rad podmorskog električnog kabla koji nas povezuje sa Italijom, a što očekujemo do kraja godine – kazao je Đukanović.

Prateći najbolje prakse razvijenih zemalja, sa posebnim osvrtom na modele u EU, Crna Gora se opredijelila za Program ekonomskog državljanstva. Prema predsjednikovim riječima, Program će dozvoliti aplikacije samo onim licima koja imaju dokazan kredibilitet i dokazano legalno porijeklo novca.

- Očekujem da investitori koji na ovaj način dobiju državljanstvo, budu dobri „ambasadori“ Crne Gore u svijetu, i da promovišu njene ekonomske interese. Program će imati mulitiplikativne efekte na našu ekonomiju i može postati značajan izvor prihoda, kao i platforma za nove investicije. Očekujem da će Program pružiti priliku za uvođenje novih tehnologija, inovacija i modernih zanimanja u Crnu Goru, kao i unapređenje transfera neophodnih znanja i vještina, otvaranje novih radnih mjesta, te da će posebno predstavljati podsticaj razvoju projekata i investiranju u sjeverni region - rekao je predsjednik Đukanović.

Naglašava da su rezultati dobitnika prestižnih nagrada Privredne komore potvrda uspješnosti razvojnog pregnuća, što ubjedljivo svjedoči i o poslovnim potencijalima Crne Gore.

Potrebno je nastaviti svakodnevno usvajanje novih znanja, bolje sagledati probleme iz prakse, saslušati mišljenja i poruke privrede.

- Pozivam pregaoce u Crnoj Gori da aktivno učestvuju ne samo u širenju svojih poslovnih djelatnosti, već i u procesu kreiranja politika, jer te aktivnosti imaju podjednaku važnost za uspješnost svakog biznisa. Uspješnim primjerima poput današnjih laureata, najbolje ćemo razbiti predrasude da crnogorske firme ne mogu da se suprotstave stranoj konkurenciji. Vi svojim uspješnim primjerom promovišete ne samo svoj biznis, već i zemlju kojoj pripadate – kazao je Đukanović.

Smatra da je najvažnije da ekonomski razvoj održi dostignutu dinamiku.

- Ekonomski rast ne smije biti sezonski uzlet, nego postojan srednjoročni trend – zaključio je predsjednik Milo Đukanović.

Riječ laureata

U ime nagrađenih zahvalio je Đoko Krivokapić, predsjednik Odbora direktora Elektrivrede Crne Gore.

On je kazao da je izuzetna čast dobiti prestižnu Nagradu Privredne komore, koja predstavlja podršku i veliki podsticaj za još bolje i uspješnije poslovanje, čime se doprinosi većoj konkurentnosti crnogorske privrede, te snaženju države.

- Kao što znate, ovo nije prva nagrada Privredne komore Elektroprivredi Crne Gore, ali jeste svojevrsna satisfakcija i izuzetno priznanje našoj kompaniji i to ne samo za odlične proizvodne i poslovne rezultate u prošloj godini, koji su zaista bili izvanredan povod za izbor ovogodišnjeg laureata – rekao je Krivokapić.

Apostrofirao je da ova veoma značajna i prestižna nagrada stiže nakon desetogodišnjeg perioda velikih organizacionih i kadrovskih promjena u EPCG, usmjerenih ka dostizanju standarda evropskog načina poslovanja i razmišljanja, te ispunjavanja zahtjevnih obaveza preuzetih po osnovu članstva naše zemlje u Energetskoj zajednici za jugoistočnu Evropu.

- Sve smo to uspješno prošli i sada je Elektroprivreda Crne Gore na pragu da, poslije višedecenijskih nastojanja, konačno uđe u izgradnju novih proizvodnih izvora energije, čime ćemo, uz revitalizaciju postojećih kapaciteta, koja je uveliko u toku, dodatno ojačati poziciju na tržištu, smanjiti izraženi deficit električne energije i nastaviti sa još više sigurnosti i pouzdanosti da budemo čvrst oslonac ekonomskog i ukupnog društvenog razvoja Crne Gore. Stoga, ovo prestižno priznanje doživljavamo i kao veliki podstrek i ohrabrenje za ozbiljne izazove koji su pred nama – naglasio je Krivokapić.

Prema njegovim riječima, prošla godina bila je jedna od najuspješnijih poslovnih godina Elektroprivrede Crne Gore i u proizvodnom i u finansijskom smislu.

- Činjenica da smo, iskoristivši maksimalo povoljnu hidrologiju, ali i izuzetnu pogonsku spremnost postrojenja, već sredinom novembra premašili godišnji proizvodni plan, a onda do kraja godine godišnju produkciju premašili 16,47 odsto i ostvarili oko 44 miliona eura dobiti, najbolje govori u prilog tome – rekao je on.

Velike zasluge za ovako dobar rezultat, svakako, pripadaju zaposlenima i menadžerskom timu Kompanije i Direkcije za upravljanje energijom, a tu je i pomoć i podrška koju nam u kontinuitetu pružaju Vlada Crne Gore i resorno Ministarstvo, naglašava predsjednik Odbora direktora EPCG.

Elektroprivreda Crne Gore je, dodaje Krivokapić, uvijek bila siguran oslonac i pokretač sveukupnog društvenog razvoja i „žila kucavica” crnogorske privrede. Tako će i ostati, a tome će, u velikoj mjeri, doprinijeti i značajna investiciona ulaganja u revitalizaciju postojećih i izgradnju novih kapaciteta koja su sasvim izvjesna u bliskoj budućnosti. Podsjeća da su prošle godine počeli realizaciju investicionog ciklusa vrijednog preko 170 miliona eura, sa ciljem poboljšanja performansi, sigurnosti i pouzdanosti postojećih energetskih kapaciteta i, što je od posebne važnosti, stvaranja uslova za početak izgradnje novog izvora električene energije poslije ravno 27 godina.

- Spremni smo, imamo jasnu viziju razvoja, ali i dobar i kreativan tim i odlučnost da gradimo bolju budućnost EPCG, a time i države u cjelini – zaključio je Krivokapić.