You are here

Obilježen Svjetski dan zaštite i zdravlja na radu

23/04/2019

Ministarstvo rada i socijalnog staranja, Uprava za inspekcijske poslove, Privredna komora i Udruženje zaštite na radu, organizovale su 23. aprila 2019. godine skup kojim su obilježeni Svjetski dan zaštite i zdravlja na radu i kampanja Evropske agencije za zaštitu i zdravlje na radu pod nazivom „Zdrava mjesta upravljaju opasnim materijama“.

Na seminaru, koji je organizovan pod pokroviteljstvom Evropske agencije za zaštitu i zdravlje na radu i Međunarodne organizacije rada, uvodničari su bili potpredsjednik Privredne komore Ivan Saveljić, ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purišić, direktor Uprave za inspekcijske poslove Alija Košuta, generalna sekretarka Unije poslodavaca Suzana Radulović, direktorica Stručne službe Saveza sindikata Ljubica Nikolić, članica Izvršnog odbora Unije slobodnih sindikata Sandra Obradović i koordinatorka projekta Međunarodne organizacije rada Nina Krgović.

O kampanji „Zdrava mjesta upravljaju opasnim materijama“ govorio je Tsvetomir Tsanev iz Evropske agencije za zaštitu i zdravlje na radu (EU-OSHA), dok je o zaštiti i zdravlju u budućem radu izlaganje imao Kenichi Hirose iz Međunarodne organizacije rada. Ulogu Ministarstva rada i socijalnog staranja Crne Gore u donošenju propisa iz oblasti zaštite i zdravlja na radu predstavila je Danijela Šuković iz resorne direkcije. O nadležnosti Inspekcije rada u sprovođenju propisa iz ove oblasti govorio je Zlatko Popović iz Uprave za inspekcijske poslove Crne Gore. Glavne uzroke nezgoda pri transportu opasnih materija u drumskom saobraćaju i mjere zaštite prezentovao je Zdenko Janković, Udruženje zaštite na radu Crne Gore, a program specijalističkog kursa o rizicima i mjerama prve pomoći prilikom upotrebe sredstava za zaštitu bilja dr Zorica Đorđević, Institut za javno zdravlje Crne Gore, Centar za zdravstvenu ekologiju. Opasne zone na benzinskim stanicama predstavio je Miroslav Jaredić, „MMK Control“, Bar.

Potpredsjednik Privredne komore Ivan Saveljić kazao je da asocijacija ukupne crnogorske privrede temu bezbjednosti i zdravlja na radu smatra izuzetno važnom, zbog čega su predstavnici Inspekcije zaštite na radu česti gosti na sjednicama njenih odbora udruženja.

- Bezbjedni uslovi rada na svakom radnom mjestu predstavljaju imperativ i najviši cilj koji se mora dostići bez izgovora. Zaposleni su za svakog poslodavca važan resurs, oni su ti koji realizuju procese i učestvuju u stvaranju rasta kompanije za koju rade i ekonomije u cjelini – kazao je Saveljić.

Prema njegovim riječima, interes društva, svih subjekata i svakog pojedinca je da se ostvari najviši nivo bezbjednosti i zdravlja na radu, neželjene posledice kao što su povrede na radu, profesionalne i bolesti u vezi sa radom svedu na najmanju moguću mjeru, odnosno stvore uslovi rada u kojima bi zaposleni imao osjećaj zadovoljstva pri obavljanju svojih zadataka.

- Za ostvarivanje ovakvog cilja neophodan je sistematski pristup u preventivnom djelovanju i povezivanje svih subjekata koji su nosioci određenih obaveza i aktivnosti na nacionalnom nivou, ali i saradnja sa međunarodnim institucijama u ovoj oblasti – riječi su potpredsjednika Komore.

Naglašava da je obaveza svih da se staraju o sprovođenju utvrđenih pravila, mjera i standarda o uslovima rada, kao i stalna briga da se oni usaglašavaju sa tehnološkim i društveno-ekonomskim razvojem kako bi se unaprijedila bezbjednost i očuvalo zdravlje zaposlenih.

Povrede na radu i profesionalne bolesti često su praćene havarijama, odsustvom sa posla čime se stvaraju troškovi i izdaci zbog zastoja u proizvodnji a znatna sredstva se izdvajaju za liječenje povrijeđenog, nadoknadu njegove zarade i drugih troškova koji padaju na teret poslodavca i fondova zdravstvenog i penzionog osiguranja.

- To znači da bezbjednost i zdravlje na radu utiču na produktivnost i ekonomičnost poslovanja u kompaniji, kao i na kvalitet i konkurentnost proizvoda na tržištu, te da poslodavac ima neposredni interes da ona bude što efikasnija. Stoga je svako ulaganje u mjere zaštite za poslodavca korisna investicija – rekao je Saveljić.

Podsjetio je da je ranije postojala dobra praksa nagrađivanja kompanija za vođenje zaštite na radu, te istakao da Privredna komora Crne Gore podržava njeno obnavljanje.

Ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purišić podsjetio je da se ovaj datum obilježava 28. aprila na globalnom nivou, u cilju promovisanja aktivnosti i radnji na prevenciji povreda na radu i profesionalnih bolesti. Time se želi usmjeriti pažnja na nove trendove u ovoj oblasti i ukazati na uzroke koji dovode do povreda na radu, profesionalnih i bolesti u vezi sa radom, kao i smrtnih slučajeva. U Crnoj Gori zaštita i zdravlje na radu je djelatnost od javnog interesa i podrazumijeva obezbjeđivanje uslova koji ne dovode do povreda, profesionalnih bolesti i stvaraju pretpostavke za punu fizičku i psihičku zaštitu zaposlenih.

- U našoj državi je učinjen napredak kad su zaštita i zdravlje na radu u pitanju. Napredak se prije svega ogleda u stvaranju dobre zakonske infrastrukture koja reguliše prava i obaveze poslodavaca i zaposlenih kao i u jačanju nadzornih kapaciteta i uvođenju dobre prakse u ovu oblast – rekao je ministar Purišić.

Naglasio je značaj izmjena i dopuna Zakona o zaštiti i zdravlju na radu u procesu pristupanja Crne Gore EU.

- To se prije svega ogleda u činjenici da je donošenje ovog akta, kao i njegovo sprovođenje jedno od završnih mjerila koje Crna Gora treba da ispuni kako bi zatvorila poglavlje 19 – Socijalna politika i zapošljavanje – saopštio je ministar.

Prema njegovim riječima, osim zakona i podzakonskih akata, dodatno su unapređeni zaštita i zdravlje na radu izradom sektorske analize na osnovu Strategije koja reguliše tu oblast.

- Odlukom Vlade, zaštita i zdravlje na radu utvrđena je kao prioritetna oblast od javnog interesa. S tim u vezi, raspisali smo javni konkurs za finansiranje projekata i programa NVO u ovoj oblasti, a budžet koji je opredijeljen u ove svrhe iznosi 120.000 eura – zaključio je ministar Purišić.

Direktor Uprave za inspekcijske poslove Alija Košuta kazao je da je jedan od njihovih prioritetnih zadataka obezbjeđivanje bezbjednog radnog mjesta sa aspekta zaštite i zdravlja na radu.

Dosadašnje iskustvo ove inspekcije pokazuju da su najčešći problemi u ovoj oblasti sredstva za rad bez stručnog nalaza i ocjene da su na njima obezbijeđene propisane mjere zaštite na radu. Riječ je i o izostanku sredstava i opreme lične zaštite na radu, zatim obavljanju posla bez uvjerenja o osposobljenosti i zdravstvenoj sposobnosti kada su pitanju radna mjesta sa povećanim rizikom od povreda.

- Inspekcija kontinuirano radi na jačanju svijesti kod zaposlenih i poslodavaca o važnosti sprovođenja preventivnih mjera zaštite na radu, čime utiče na poboljšanje poslovnog ambijenta i povećanje produktivnosti – rekao je Košuta.

Uporedio je statističke podatke iz ranijeg perioda, i konstatovao da se iz godine u godinu značajno smanjuje broj povreda na radu.

- U 2018. godini bilo je 28 uviđaja povreda na radu. Bilo je devet smrtnih slučajeva, 17 teških povreda kao i dvije kolektivne, što je smanjenje za 60 odsto u odnosu na 2008. kada je zabilježen najveći broj povreda na radu – riječi su Alije Košute.

On je dodao da je Inspekcija u svim ovim slučajevima izricala mjere zabrane obavljanja posla ili upotrebe sredstava za rad kao i druge mjere iz nadležnosti.

- Inspekcija će i ubuduće preventivnim djelovanjem i preduzimanjem mjera raditi na smanjenju povreda na radu i maksimalnoj zaštiti svih zaposlenih – zaključio je Košuta.

Generalna sekretarka Unije poslodavaca Suzana Radulović ocijenila je da je zaštita na radu zajednička briga svih aktera u društvu, posebno Vlade, sindikata i poslodavaca. Pohvalila je izmjene i dopune Zakona koje se odnose na ovu oblast riječima da su usklađene sa evropskom regulativom i najboljom praksom.

Naglasila je da su zdravlje i zaštita na radu prioritet za poslodavce koji treba pravilno da procjene rizik i preduzmu adekvatne mjere za bezbjedno obavljanje posla. Potrebno je da zaposleni striktno poštuju standarde iz ove oblasti.

- Za ovu temu ključna je procjena rizika koja je kod nas opterećena brojnim administrativnim procedurama. Zato Unija poslodavaca insistira na njihovom pojednostavljenju. Ne smijemo biti zadovoljni sve dok se broj povreda na radu ne svede na najmanju moguću mjeru – rekla je Radulović.

Ljubica Nikolić, direktorica Stručne službe Saveza sindikata Crne Gore, kazala je da se ovim danom obilježava i sjećanje na sve koji su izgubili život na radnom mjestu.

- Neophodno je sinergijsko djelovanje svih aktera u društvu na dodatnom unapređenju zdravlja i zaštite na radu. Potrebna nam je nacionalna kultura zaštite na radu, a u tom procesu Vlada, poslodavci i sindikati biće pouzdani partneri u cilju stvaranja zdravih i bezbjednih radnih mjesta – rekla je Nikolić.

Sandra Obradović iz Unije slobodnih sindikata smatra da je u Crnoj Gori još na niskom nivou svijest o mogućim rizicima i oboljenjima na radnom mjestu.

- Poboljšanje uslova rada, kao i promovisanje sigurnosti, zdravlja i zaštite na radu, jedan je od prioriteta cjelokupnog sindikalnog pokreta, pa time i naše organizacije – navela je Obradović.

Ona naglašava da je potrebno dodatno unapređivati socijalni dijalog na ovu temu i kreirati sistematski pristup, posebno, kada je u pitanju preventivno djelovanje.

Međunarodna organizacija rada, prema riječima njene predstavnice Nine Krgović, u 2019. godini obilježava 100 godina rada, pa je zato Svjetski dan povod da se analizira vijek aktivnosti na poboljšanju sigurnosti i zdravlja na radu, te gleda u budućnost za nastavak tih napora, uzimajući u obzir velike promjene u tehnologiji, demografiji, klimi i organizaciji procesa rada i radnih mjesta.

- U Izvještaju „Bezbijednost i zdravlje u srcu budućnosti rada: 100 godina iskustva“, objavljenom 18. aprila, navodi se da je više od 374 miliona ljudi povrijeđeno ili oboljelo svake godine zbog nezgoda na radu. Procjenjuje se da radni dani izgubljeni zbog uzroka povezanih sa zaštitom na radu predstavljaju skoro četiri odsto globalnog BDP-a, u nekim zemljama čak šest odsto – rekla je Krgović.

Preporučuje se više aktivnosti na predviđanju novih i nastalih rizika u vezi sa zaštitom na radu, usvajanjem multidisciplinarnog pristupa i izgradnjom snažnijih veza sa javnim zdravljem. Takođe je potrebno bolje razumijevanje i informisanje javnosti o pitanjima zaštite na radu. Konačno, neophodno je ojačati međunarodne radne standarde i nacionalno zakonodavstvo, što će zahtijevati čvršću saradnju između vlada, radnika i poslodavaca, navela je ona.