You are here

Odbor bankarstva

11/03/2014

Odbor bankarstva i drugih finansijskih organizacija i osiguranja podržao je, na sjednici održanoj 11. marta 2014. godine, svrsishodnost donošenja zakona o dobrovoljnom finansijskom restrukturiranju. Ocijenjeno je, međutim, da pojedina rješenja data Nacrtom ovog zakona treba doraditi ili promijeniti, jer mogu uticati na njegovu implementaciju i ostvarenje ciljeva.

Odbor je, osim o Nacrtu pomenutog zakona i nekvalitetnim kreditima, raspravljao o informacijama o makroekonomskim kretanjima i stanju na tržištu osiguranja u Crnoj Gori. Bilo je riječi i o osiguranju poljoprivredne djelatnosti. Predstavljen je Izvještaj o stanju na tržištu kapitala Crne Gore za 2013. godinu. Odbor je izrazio interesovanje za održavanje seminara o najnovijoj publikaciji”Jednoobrazna pravila za platne obligacije banaka(URBPO) kao standard 21.vijeka .

Finansijsko restrukturiranje

U Nacrtu zakona koji je pripremilo Ministarstvo finansija, uz podršku Centralne i Svjetske banke, te Privredne komore Crne Gore, navodi se, između ostalog, da su ciljevi  dobrovoljnog finansijskog restrukturiranja podsticanje oporavkadužnika, odnosno korisnika hipotekarnih kredita u finansijskim teškoćama restrukturiranjem dugova, očuvanje stabilnosti finansijskog sistema, te omogućavanje pristupa novim sredstvima finansiranja radi stimulisanja ekonomskog oporavka i rasta. 

Finansijsko restrukturiranje sprovodi se na osnovu saglasnosti povjerilaca i dužnika. Smatra se da je dužnik podoban za finansijsko restrukturiranje ako nad njim nije pokrenut stečajni postupak, ako njegovi novčani tokovi u prethodna tri mjeseca i njihova projekcija za narednih 12 mjeseci pokazuju da postoji manjak novčanih priliva po osnovu operativnih prihoda u odnosu na obaveze servisiranja finansijskih dugova.

U toku pregovora o zaključivanju ugovora o finansijskom restrukturiranju, dužnik može, iz domaćih ili međunarodnih izvora,obezbijediti novo finansiranje radi pribavljanja sredstava neophodnih za nastavak poslovanja u periodu finansijskog restrukturiranja. U slučaju novog finansiranja, dužnik može sredstvo obezbjeđenja dati samo iz neopterećene imovine.

Predstavnica Ministarstva finansija Bojana Bošković rekla je da se 11. marta završava javna rasprava o Nacrtu zakona o dobrovoljnom finansijskom restrukturiranju koji tretira pitanje kredita čija otplata kasni.

Ona smatra da je ključni benefit zakona što izmješta pitanje dužničko povjerilačkih odnosa van suda, pa je time postupak jeftiniji. U sve je, prema njenim riječima, uključen Centar za posredovanje.

- Da bismo podstakli dužnike i povjerioce da uđu u ovaj proces dali smo i neke olakšice koje se tiču poreskih podsticaja - rekla je Bošković.

Ona je kazala da je planirano da predlog zakona bude poslat Vladi na razmatranje krajem drugog kvartala.

U ovaj projekat Centralna banka se uključila i donošenjem izmjena regulatornog okvira. Riječ je o izmjenama minimalnih standarda za upravljanje rizicima, čime je taj sistem pooštren kada su u pitanju krediti koji pripadaju takozvanoj NPL (teško naplativoj) grupi, objasnio je Miomir Ćirović, predstavnik ove institucije. On je naveo da je nova i obaveza banaka da tromjesečno dostavljaju izvještaje o realizaciji operativnih ciljeva postupanja sa tim kreditima.

Bankarski ombudsman dr Halil Kalač podržao je osnovne ciljeve ovog zakona. Ocijenio ga je hitnim i neodložnim jer se posljedice krize osjećaju u Crnoj Gori, a njen rezultat su i brojni loši krediti.

- Primjedba je da nacrt nejednako tretira dužnike. Fizička lica je potrebno tretirati istim mehanizmima kao i preduzetnike, te privredna društva. Problem je i to što se kod fizičkih lica tretiraju samo hipotekarni krediti, a ostali ne, te što zakon nije dao mogućnost ovim licima da koriste usluge posrednika u rješavanju dužničko-poverilačkih odnosa – rekao je Kalač.

On smatra da treba zakonom omogućiti fizičkom licu čija je hipoteka stambena jedinica da je zamijeni drugim kolateralom.

Predstavnik Komercijalne banke Budva Marko Miročević je ocijenio da, osim hipoteke, u ovaj nacrt treba uključiti i fiduciju. Smatra da praksa govori da ne treba obavještavati dužnika i opominjati ga, što je predviđeno nacrtom, jer se time usporava proces naplate dugova.

Mila Kasalica iz Hypo Alpe Adria banke ocijenila je da članovi zakona koji se bave poreskim olašicama treba da budu detaljnije obrađeni, te da u njega treba uključiti i lizing kompanije.

Učestvujući u raspravi, Ristan Stijepović je ocijenio da finansijsko restrukturiranje dužnika treba da prati i korporativno. Iznio je primjedbu što nacrtom nijesu obuhvaćeni krediti nižih kategorija.

Predsjednik Odbora bankarstva i drugih finansijskih organizacija i osiguranja Goran Knežević.

smatra da zakon posjeduje neka rješenja koja ga dovode u sukob sa drugim aktima, ali i da unosi institute u sistemsku infrastrukturu koja nije dovoljno zaživjela. Prema njegovim riječima zakon na nedovoljan način propisuje šta bi trebalo riješiti podzakonskim aktima, što ostavlja širok prostor za kasnije izmjene i dopune.

- Zakon treba da obuhvati sve kredite za koje postoji potreba da se restrukturiraju – ocijenio je predsjednik Odbora

On smatra da zakon treba da pruži kvalitetna rješenja a ne da kreira još jednu sistemsku barijeru za naplatu nekvalitetnih kredita.

Rukovodilac Sektora pravnih, opštih i finansijskih poslova Privredne komore Aleksandar Mitrović kazao je da će ova asocijacija, u ime realnog sektora, ocjene sa Odbora uputiti obrađivaču zakona kao primjedbe i sugestije, te predloge za unapređenje njegovog teksta.

- Jako je važno da se u zakonu jasnije formuliše pitanje konstituisanja odbora povjerilaca ili nekog sličnog tijela koje mora da postoji, analogno stečajnom postupku, kao i pitanje informisanja povjerilaca o sprovođenju postupka i utvrđivanja dospjelih potraživanja koje ima dužnik čije se uključenje u dobrovoljno finansijsko restrukturiranje razmatra. Zakon takođe nedovoljno precizno uređuje pitanje ko i na koji način pokreće postupak, obavještava povjerioce i kako se postupak spovodi prema povjeriocima koji su se izjasnili za učešće, i u odnosu na one koji nijesu dostavili informaciju o spremnosti za učešće – rekao je Mitrović.

Takođe je istakao značaj pitanja utvrđivanja iznosa potraživanja i identifikacije povjerilaca.

Na Odboru je rečeno da je evidentan rast NPL-a od 2008. pa nadalje. Oni sada čine više od 18 odsto ukupnih kredita na nivou bankarskog sektora. Bruto nekvalitetni krediti i potraživanja u bankarskom sistemu Crne Gore, u decembru 2013, iznosili su 448,7 miliona eura. U odnosu na januar iste godine nekvalitetni krediti manji su za 37,4 mil. eura ili 7,70%.

Makroekonomska kretanja

Godišnja inflacija je niska – mjerena potrošačkim cijenama, u decembru je iznosila 0,3 odsto. U porastu je obim aktivnosti u industriji, saobraćaju i turizmu. U porastu su depoziti i likvidna sredstva banaka. Krediti, bilansna suma banaka i kapital banaka su zabilježili mjesečni pad u decembru, ali godišnji rast. Strane direktne investicije su visoke, ali niže u odnosu na prethodnu godinu, navodi se u Informaciji o makroekonomskim kretanjima Centralne banke Crne Gore, objavljenoj u januaru 2014. godine.

Osiguranje

Predstavljena je aktivnost Lovćen osiguranja koja se odnosi na poljoprivredu. Ta kompanija osigurava životinje, usjeve i plodove, od rizika kao što su grad, požar i udar groma. te prolećni mraz, oluje i poplave.

Predstavnici Lovćena naveli su da je u martu 2012. godine ova kompanija sa Ministarstvom poljoprivrede i ruralnog razvoja zaključila Sporazum o sufinansiranju premije osiguranja za osiguranje poljoprivredne proizvodnje, koji se sastoji iz osiguranja životinja, usjeva i plodova, te poljoprivrednih objekata. Ministarstvo poljoprivrede subvencionira 50 odsto polise osiguranja.

Odbor je zaključio da se organizuje okrugli sto ili zajednički sastanak na kojem bi učesnici bili : Predstavnici poljoprivrednik proizvođača , Ministarstvo poljoprivrede i osiguravajuća društva sa ciljem iznalaženja boljih rješenja u osiguravanju poljoprivredne djelatnosti.

Inače, IV kvartal 2013. godine tržište osiguranja karakterisali su bruto premija od 72,769 mil.eura, veća za 8,74% u odnosu na isti period u 2012. godini; dominantno učešće premije neživotnih osiguranja u ukupnoj bruto premiji od 85,06%; rast premije životnog osiguranja za 14,76% u odnosu na isti period u 2012. godini; povećanje konkurentnosti i smanjenje nivoa koncentracije tržišta.

Tržište kapitala

U 2013. godini je ostvareno 30,7 miliona € prometa na tržištu kapitala, što predstavlja smanjenje od 5,8% u odnosu na prethodnu godinu, navodi se izvještaju Komisije za hartije od vrijednosti.

I pored ovog smanjenja, primjetna su pozitivna kretanja na tržištu koja se prije svega ogledaju kroz rast tražnje za likvidnim hartijama od vrijednosti i obveznicama, za kojim postoji znatno veća potražnja od trenutne ponude. U prilog ovoj tvrdnji ide i podatak da je trgovinom akcijama kompanija sa A liste ostvaren rast od 394% u odnosu na prethodnu godinu i da je ovaj segment učestvovao sa 35,3% u ukupnom prometu. S druge strane, došlo je do smanjenja trgovine obveznicama od 73%, i ovaj segment je učestvovao sa 6,2% u ukupnom prometu, upravo iz razloga što u ovoj godini nije bilo novih emisija obveznica.

Na osnovu tržišnih pokazatelja i pokazatelja o ponudi i tražnji, može se izvesti generalni zalključak da bi do povećanja prometa na tržištu kapitala moglo doći ukoliko bi došlo do povećanja ponude kvalitetnog tržišnog materijala.

Oba berzanska indeksa su zabilježila neznatne promjene u odnosu na početak godine, dok je tržišna kapitalizacija bilježila pad od 2,2% i na kraju godine je iznosila 2,84 mlrd€.

Evidencija novog kapitala putem korporativnih aktivnosti je na zavidnom nivou i u toku 2013. godine je iznosila 60 mil. €.