You are here

Odbor bankarstva

28/10/2014

Odbor udruženja bankarstva, drugih finansijskih organizacija i osiguranja Privredne komore ocijenio je na sjednici 28. oktobra 2014 da je u Crnoj Gori potrebno kreirati bazu podataka tržišta nepokretnosti koja bi bila dostupna javnosti. Podaci iz ove baze bili bi, između ostalog, korišćeni za procjenu, u skladu sa standardima, vrijednosti nekretnina, kao najčešćeg oblika kolaterala koje banke uzimaju prilikom odobravanja kredita, a koristi od nje imala bi i država prilikom utvrđivanja poreza, kao i realni sektor. Odbor smatra da iza izrade ove baze treba da stoji državna institucija, pa će uputiti inicijativu u tom pravcu Centralnoj banci Crne Gore. 

Predstavnik Komercijalne banke a.d. Budva Marko Miročević istakao je da je jedan od ključnih problema sa kojima se suočava bankarski sektor preveliki iznos nekvalitetnih kredita. Navedenom problemu značajan doprinos daje otežana naplata iz sekundarnih izvora otplate, tj. uzetih kolaterala prilikom odobravanja kredita. Tome je, pored sistemskih razloga pravne prirode, umnogome doprinio izostanak regulisanog okvira za djelovanje ovlašćenih procjenjivača, kao i slobodna, neprecizna primjena međunarodnih, odnosno evropskih standarda procjenjivanja.

- Nedostatak javno dostupne baze podataka predstavlja značajan sistemski rizik koji proizvodi manjkavosti primjene komparativne metode prilikom procjenjivanja nepokretnosti. Analizom procjena ovlašćenih procjenitelja utvrđeno je da gotovo svi procjenitelji teško dolaze do podataka o realizovanim transakcijama i uglavnom koriste podatke o ponudi nepokretnosti koji su neprihvatljivi za potrebe utvrđivanja utrživosti. U cilju omogućavanja bankama da realnije sagledavaju utrživost nekretnina koje su date kao sredstva obezbjeđenja za odobrene kredite, kako bi se mogle statistički analizirati kretanja tržišta nekretnina, te kako bi se unaprijedio rad ovlašćenih procjenjivača imovine, neophodno je uložiti značajne napore za kreiranje baza podataka koje mogu biti korišćene u navedene svrhe, a koje bi bile javno dostupne ili onima kojima su realno neophodne u cilju kvalitetne primjene minimalnih standarda upravljanja kreditnim rizikom – kazao je Miročević.

On smatra da je neophodna segmentacija kolateralnih faktora po nekoliko kriterijuma: vrsti, gradu u kome se nepokretnost nalazi, tome da li je na periferiji ili u centru, a mogu se uzeti u obzir i drugi kriterijumi segmentacije.

U diskusiji koja je uslijedila, članovi odbora su nedvosmisleno iskazali interes za postojanje ovakve baze, ocjenjujući da tehnička infrastruktura za njeno uspostavljanje već postoji u našoj zemlji. U raspravi su učestvovali predsjednik Odbora Goran Knežević, Predrag Nikolić, NLB Montenegro banka i Radule Raonić, Societe Generale Montenegro.

Odbor je raspravljao i o rizicima te nedoumicama kada je riječ o sprovođenju rješenja o izvršenjima. Ocijenjeno je da banke već duži period trpe značajne troškove i u ozbiljnim su poslovnim izazovima kako odgovoriti narastajućem poslu vezanom za sprovođenje ovih rešenja, sa naglaskom da neka od njih zahtijevaju značajna ulaganja u IT i dodatno angažovanje ljudstva, te da se, sa druge strane, od ovog posla ne prihoduju sredstva.

- Broj ovih rješenja konstantno raste a dešava se da sva fizički ne stignu u sve banke. Ne postoje tehničke mogućnosti kod banaka za adekvatno praćenje naplate po rešenjima, niti način za obračun zateznih kamata. Dok traje blokada dužnikovog računa u skladu sa rješenjem, za banku to može da znači i nemogućnost naplate po kreditnim ili drugim potraživanjima, ulazak u docnju, iako klijent realno ima sredstva na računu, ali njima ne može raspolagati - naveo je, između ostalog Zvonko Peković iz Komercijalne banke a.d. Budva.

Odbor će inicirati sastanak u Privrednoj komori sa Komorom javnih izvršitelja, Ministarstvom pravde i CBCG kako bi se ovaj problem razmotrio i riješio.

- Ovo trenutno nije veliki problem, ali ima potencijal da to postane – rekao je predsjednik Odbora Knežević.

Pred članovima Odbora bila je i informacija o makroekonomskim kretanjima u Crnoj Gori koju je u avgustu pripremila Centralna banka. Između ostalog, u informaciji je navedena negativna inflacija. U julu je došlo do rasta depozita, kredita, kapitala banaka i likvidnih sredstava. U porastu je bio i broj zaposlenih lica. Strane direktne investicije su bile veće u odnosu na prvih sedam mjeseci prethodne godine. Registrovan je budžetski suficit.

Razmotrena je i Informacija o stanju na tržištu osiguranja u drugom kvartalu 2014, koja pokazuje da je bruto premija na kraju tog perioda iznosila 35,671 milion eura, što je 1,04% manje u odnosu na isti period 2013. Zabilježen je rast premije životnog osiguranja za 19,79% u odnosu na uporedni period prošle godine. I dalje je dominantno učešće premije neživotnih osiguranja u ukupnoj bruto premiji  - 83,36%.

Prilikom predstavljanja informacije o stanju na tržištu kapitala u drugom kvartalu 2014, rečeno je, između ostalog, da je ukupan promet ostvaren na crnogorskoj berzi u prvih šest mjeseci 2014. godine iznosio 64.970.122€. U poređenju sa 2013. godinom, u posmatranom periodu ostvareno je povećanje prometa od 494%. Najveći promet je ostvaren trgovinom obveznicama Crne Gore (GB1-2014) u iznosu od 43.150.000€.