You are here

Odbor građevine: Preduzeti mjere da se umanji seizmički rizik

18/12/2012

U Crnoj Gori je danas seizmički rizik najveći u istoriji, sa tenedencijom daljeg rasta, pa je neophodno prilikom planiranja, projektovanja i izgradnje objekata preduzeti mjere da bi se on umanjio, rečeno je 18. decembra 2012. godine na sjednici Odbora udruženja građevinarstva, industrije građevinskih materijala i komunalne privrede Privredne komore Crne Gore.

Direktor Seizmološkog zavoda Crne Gore prof. dr Branislav Glavatović je objasnio da je seizmički rizik stepen očekivanih šteta i gubitaka pri dejstvu zemljotresa i da je produkt seizmičkog hazarda (očekivanog maksimalnog prirodnog nivoa seizmičnosti) i stepena povredljivosti građevinskog objekta.
Govoreći članovima Odbora o seizmičkom hazardu, Glavatović je kazao da statistika pokazuje da se na području crnogorskog primorja svakih 50 do 70 godina događaju snažni zemljotresi. Posljednji je bio 1979. godine.
On smatra da je realno očekivati da u budućnosti zemljotres maksimalne snage do devet jedinica Merkalijeve skale (6,5 do 7 jedinica po Rihteru) pogodi cijelo primorje i Skadarsku potolinu.
- Zemljotres snage devet stepeni odnio bi u periodu van turističke sezone od 300 do 600 žrtava, dok bi tokom sezone taj broj bio 10 puta veći. Ukupne štete bi sigurno bile reda veličine između pet i 50 milijardi eura – rekao je Glavatović.
Centralni dio zemlje mogao bi, dodaje Glavatović, da pogodi zemljotres snage do osam stepeni, zapadni dio do sedam, dok bi na sjeveru bio do šest.
On je kazao da je ispod područja Podgorice dubok i stalno aktivan rasjed koji presjeca zemljinu koru do dubine od 60 kilometara, te da je sreća da tokom 15 vjekova nije izazivao zemljotrese, jer bi bili razornog karaktera.
Profesor dr Srđan Janković, sa Građevinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, kazao je da se u navedenim uslovima mora učiniti sve da se seizmički rizik umanji.
- Ukoliko ništa ne preduzmemo, ulazimo u utakmicu koju unaprijed gubimo – ocijenio je Janković.
Osamdeset odsto ljudskih žrtava je u objektima pogođenim zemljotresom, pokazuju statistike. Da bi se umanjio seizmički rizik, prema riječima Jankovića, potrebno je, između ostalog, poboljšati propise, pravilnike i standarde za projektovanje i građenje novih objekata, kontrolisati kvalitet gradnje objekata i ojačati postojeće.
- Propisi naročito dobijaju na značaju u doba intenzivne gradnje i jako je bitno da novi objekti budu seizmički sigurni. Ne postoji ekonomsko opravdanje da se tako i ne učini, jer je mnogo jeftinije novi objekat napraviti seizmički sigurnim, nego ojačati stare. Postojeći pravilnici su stari i potrebno je pristupiti izradi i usvajanju novih koji se tiču seizmičke gradnje u Crnoj Gori – kazao je Janković.
Ocijenio je da je interes Crne Gore da prihvati eurokodove – 10 standarda Evropske unije koji se odnose na građevinarstvo. On je posebno značajnim vidi Eurokod 8 – proračun seizmičke otpornosti konstrukcija, koji smatra osnovnim za Crnu Goru.
Eurokodovi su objavljeni kao 58 knjiga na ukupno 6.000 strana, a kada se tome dodaju i prateći standardi, kaže Janković, tu je oko 20.000 stranica teksta na engleskom jeziku.
Predstoji izrada akcionog plana usvajanja eurokodova koji će odrediti njenu dinamiku, kao i aneksa za svaki eurokod.
- Veliki je posao pred Crnom Gorom što se usvajanja eurokodova tiče. Ukoliko se to završi do 2020. godine, biće dobro – ocijenila je predstavnica Ministarstva održivog razvoja i turizma Tanja Vujošević, koja je govorila o evropskim integracijama u oblasti građevinarstva.
Ona je kazala da je prioritet za Crnu Goru jačanje građevinskih preduzeća, odnosno investiranje u sektor građevinarstva, a u tom pravcu je i Strategija razvoja građevinarstva donijeta 2010. godine, koja je, smatra Vujošević kompatibilna sa evropskom strategijom.
Govoreći o stanju u sektoru građevinarstva u EU, Vujošević je kazala da ga muče isti problemi kao i crnogorski - manjak kvalifikovanih radnika, ograničeni kapaciteti za inovacije, problem neprijavljenog rada. Ekonomska kriza je jako pogodila taj sektor – 2,5 miliona radnika je ostalo bez posla. Evropska unija je zbog toga pristupila izradi nove strategije za izlazak iz krize sektora građevinarstva, objasnila je predstavnica Ministarstva održivog razvoja i turizma.