You are here

Odbor šumarstva o izvozu drvnog otpada

19/06/2018

Odbor udruženja šumarstva, drvne industrije, grafičke i izdavačke djelatnosti na sjednici 19. juna 2018. razmotrio je informacije o privrednim kretanjima u ovom sektoru od januara do maja, prodaji drveta u dubećem stanju na osnovu javnog poziva od prvog marta na godišnje koncesije, te o izvozu sječke, okoraka i piljevine tokom prošle godine.

U pravcu definisanja novog koncepta u Crnoj Gori, prezentovani su slovenački i hrvatski modeli upravljanja šumama  i urađene polazne osnove za koncept gazdovanja koje će u toku radionica biti dopunjavane.

Sjednicu je vodio predsjednik Odbora Milovan Gojković a u radu su pored privrednika učestvovali Adem Fetić, generalni direktor Direktorata za šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, njegov kolega Goran Đalović, načelnik Direkcije za drvnu industriju, Nusret Kalač direktor Uprave za šume kao i predstavnici Šumarske inspekcije.

Sekretar Odbora Goran Popović podsjetio je da se svake godine donosi Program gazdovanja šumama koji opredjeljuje količinu bruto drve mase što se daje na korišćenje. Prvog marta je bio javni poziv na gotovo svim šumskim područjima za davanje 174.800 m3 bruto drvne mase, od čega četinara 98.000 m3 i lišćara 77.000 m3. Uprava i ove godine realizuje Pilot projekat prodaje drvnih sortimenata na šumskom lageru u količini do 20.000 m3 četinara i lišćara, koji prethodi novom konceptu gazdovanja šumama.

- Uprava za šume je planirala prihod je 8,4 miliona eura, što jenajviše do sada – kazao je Popović.

Na osnovu njihovih podataka, ukupna ostvarena proizvodnja bruto drvne mase za četiri mjeseca 2018. godine iznosi 34.874 m3, od čega četinara 25.641 m3 i lišćara 9.206 m3,. Ona je manja je za 10% u odnosu na uporedni period 2017. godine. U 2018. može biti korišćeno 804.821 m3 bruto drvne mase (u državnim šumama 618.907 m3, a u privatnim 185.914 m3).

Uvoz proizvoda drveta, hartije, štampe i namještaja je iznosio 40,92 milona eura, što je 5,66 % ukupnog uvoza. Najviše se uvozi namještaj, za 21,52 miliona eura. Izvoz drveta, hartije, štampe i namještaja iznosio je 8,28 miliona eura, od čega najviše hartije i papira u iznosu 1,8 miliona eura. Drveta je ukupno izvezeno 6,176 miliona eura, a uvezeno 9,025 miliona eura. Najviše je izvezeno rezane građe, u vrijednosti od 4,83 miliona eura.

Na javni poziv od 1.marta 2018. godine, za davanje šuma na korišćenje prodajom drveta u dubećem stanju, dostavljeno je ukupno 26 ponuda. Nusret Kalač je kazao da je u ovoj godini trebalo da bude prodato 170.737 m3 bruto drvne mase, a prodato je 137.725 m3. Planirani finansijski efekti bili su 2.336.322 eura, a ostvareno je 2.850.620 eura, 22 odsto više. Ono što nije prodato javnim pozivom zabrinjava, ali biće u narednom periodu je planirana prodaja neraspoređene drvne mase.

Vrijednost izvoza iverja, piljevine i okoraca u 2017. godini iznosio je 688.239,90 eura, informisao je Popović. Iverja je izvezeno za 128.682 eura što je 444 odsto više nego godinu prije, piljevine za 239.350 eura ili 415 odsto više, a okoraca (drvnih otpadaka i ostataka) za 320.207 ili 672 odsto više nego u 2016.

Vlada je krajem aprila donijela odluku da je potrebno odobrenje za izvoz ove drvne mase. Ova odluka je izazvala pažnju privrednika i debatu o tome da li treba da bude ukinuta.

Goran Đalović, načelnik Direkcije za drvnu industriju Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, podsjetio je da je prošle godine donijeta Odluka o sprečavanju izvoza trupaca dala dobre rezultate.

- Međutim, rodila se sumnja da je ova odluka kršena preko izvoza iverja, piljevine i okoraca. Interes države je da se sva količina ovog otpada preradi u Crnoj Gori i zato Ministarstvo sugeriše zainteresovanim stranama da postignu dogovor oko cijene i da ova drvna masa bude prerađena u pelet i da se takva izvozi – rekao je Đalović.

Miloš Vojinović, ŠIK Lim, smatra da treba pružiti šansu dogovoru koji bi rezultirao preradom oporaka u pelet u domaćim pogonima, umjesto da se izvoze u okruženje.

- Nekad smo imali problema za piljevinom i oporkom jer smo ih skladištili na deponijama, a sad je to proizvod koji je tražen i plaćen. Sve što je potrebno je dobra volja među ljudima koji su u ovoj branši – rekao je Vojinović.

On je apelovao da se što više šume daje na korišćenje preko dugoročnih ugovora jer takvi koncesionari održavaju šumsku infrastrukturu, puteve i redovno izmiruju obaveze.

Mr Aleksandar Stijović iz Instituta za šumarstvo kazao je da je priča o korišćenju biomase u Crnoj Gori počela prije deset godina kada nijesu postojale peletare. Tada je na osnovu analiza Instituta ocijenjeno da će piljevina i druga vrsta drvnog otpada biti veoma vrijedni.

- Zato je potrebno i danas što više konslutovati struku da bi se preduprijedili problemi koji se dešavaju u ovom sektoru. Izostaju stručne analize, već država reaguje pošto problem uzme maha. Svaki euro uložen u analize donosi velike benefite kako privredi tako i državi – rekao je Stijović.

Vuko Marić, Maradom, saglasio se da dugoročno davanje šuma na korišćenje ima brojne benefite.

- Bez toga nema dugoročnog planiranja – smatra on.

Đoko Lješković, Sava trans, usprotivio se odluci koja ograničava izvoz drvnog otpada. On kaže da razvio biznis izvozeći bukov otpad u okruženje po mnogo visočijim cijenama nego što nude domaće peletare.

- Odluka Vlade stvara velike probleme i treba je što prije ukinuti. Ljudi koji se bave peletom za drvni otpad nude mizerne cijene u odnosu na inostranstvo – saglasio se prethodnikom Jasmin Bralić, Timber King Montenegro.

On smatra da je kapacitet pilana mnogo veći od peletara, te je potrebno omogućiti nesmetan izvoz drvnog otpada.

Vesko Mijajlović, peletara „Biotel“ usprotivio se konstataciji prethodnika o mizernim otkupnim cijenama i naveo da njihova fabrika plaća 35 eura tonu otpada.

Dragan Bojović iz ŠIK Polimlja smatra da je u interesu privrede da se ovaj resurs koristi u Crnoj Gori, ali da je potrebno da zainteresovane strane pokažu maksimum razumijevanja i partnerskog odnosa.

Vukoman Marić, Javor Intenational, naglasio je da nije protiv bilo kakve afirmacije drvoprerade, ali da ne želi da subvencionira peletare niskom cijenom drvnog otpada.

Vuksan Radonjić, Trudbenik, predložio je da se odluka izmijeni i obavežu proizvođači da ponude otpad pelatarama po cijeni od 30 eura po toni i zabrani izvoz svima koji to prekrše.

Predstavnik Ministarstva Adem Fetić kazao je da je pomenuta Odluka iznuđena pod opravdanim pritiskom drvne industrije a u cilju zaštite njenog rada.

- Oporavak drvne industrije je nešto čime se moramo ozbiljno baviti. Ona se mora razvijati da bi mogla da se osposobi za evropsko tržište – kazao je Fetić.

Zaključeno je da ukoliko proizvođači peleta ne budu poštovali dogovor oko kvaliteta i cijene, Vlada će to pomno pratiti i shodno situaciji donijeti odluke u interesu svih strana.

Načelnik Direkcije za drvnu industriju Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja Đalović govorio je o organizaciji poslova preduzeća Hrvatske šume d.o.o i odnosu sa drvnom industrijom u toj zemlji. Oni su tokom 2018. godine prodavali drvni sortiment putem ugovora, godišnjih i okvirnih ugovora, prodajom na blagajni i putem javnog nadmetanja.

Hrvatske šume d.o.o. i Udruženje drvno-prerađivačke industrije pri Hrvatskoj gospodarskoj komori sklopili su 15.decembra 2017.godine Pismo razumijevanja za ugovaranje okvirnih i godišnjih ugovora za kupovinu trupaca.

Okvirni ugovori se mogu zaključiti na vrijeme do 31. decembra 2027. godine i to na osnovu planiranih , odnosno raspoloživih godišnjih količina proizvodnje drvnih sortimenata Društva. Godišnji ugovor se sklapa na osnovu Okvirnog ugovora i njime se uređuju bitni elementi kupoprodaje trupaca. Pravo na potpis Okvirnog ugovora imaju svi kupci registrovani u Hrvatskoj do 1.decembra 2017, za preradu i proizvodnju namještaja.