You are here

Odboru MSP predstavljene biznis zone Podgorice

05/12/2019

Odboru udruženja malih i srednjih preduzeća i preduzetnika, na sjednici 5. decembra 2019. godine, predstavljene su biznis zone Podgorice. Razmotrene su informacije o poslovnom ambijentu u sektoru MSP, kao i o zaštiti prava autora pisanih djela. Usvojen je Program rada Odbora udruženja za 2020. godinu, te prezentovane aktivnosti Uprave za stratistiku.

Predsjedavao je Boris Kovačević, a u radu su, osim članova, učestvovali Bojan Obrenović, direktor Sektora za udruženja Privredne komore Crne Gore, Lidija Golubović, sekretarka organa Komore, Marjan Junčaj, menadžer Glavnog grada, Kemal Grbović, sekretar Sekretarjata za preduzetnišvo Podgorice, Branka Šušić Radovanović, pomoćnica direktorice Uprave za statistiku, Bojana Radojević načelnica Odsjeka za nacionalnu koordinaciju statističkih izvora podataka, Ana Zindović, Direkcija za intelektualnu svojinu iz Ministrastva ekonomije.

Kemal Grbović je podsjetio da je Odluka o osnivanju biznis zona Podgorice usvojena nedavno, a čiji je cilj da se domaćim i stranim investitorima ponude što bolji uslovi poslovanja kako bi oni našli interes da rade u njima.

- Veliko je interesovanje za investiranje. Vrijeme će pokazati da je ovo bio dobar potez gradske uprave - rekao je Grbović.

Prema riječima Marjana Junčaja precizirane su parcele na teritoriji Podgorice za rad biznis zona i one su dostupne svima.

- Ne favorizujemo nikoga, ni manje ni veće biznise, ni strane ni domaće investitore. Zemljište se može dodijeliti u zakup do trideset godina uz plaćanje godišnje zakupnine od 0,01€/m². Imamo dosta inicijativa i od većih stranih i domaćih investitora - naveo je Junčaj.

On je kazao da su osnovni kriterijumi, koje investitori treba da ispune kako bi otpočeli poslovanje u ovim zonama, otvaranje novih radnih mjesta, njihovo infrastrukturno opremanje i investiciona ulaganja.

- Mi smo omogućili investitoru da završi infrastrukturno opremanje, da bi mu ta sredstva kasnije vratili. Ostale poslovne olakšice odnose se na mogućnost kupovine zemljišta od strane korisnika u 60 mjesečnih rata, uz prethodnu saglasnost Vlade Crne Gore, kao i oslobađanje od plaćanja naknade za korišćenje opštinskih puteva za period od 10 godina - kazao je Junčaj.

Dodao je da će sve lokacije biti predmet javnog oglasa. Predviđeno je da aktivnosti u biznis zonama krenu početkom sljedeće godine. Njihova ukupna površina je 141,1 hektar.

- Od ove sedmice se mogu upućivati inicijative preko mejla menadzer@podgorica.me.  Primarna informacija nam je površina koja vas zanima. Biznis zone mogu da unaprijede vaše poslove i preporučujem vam da razmišljate dugoročno- rekao je Junčaj.

Izražavajući zadovoljstvo što će jedna dobra inicijativa zaživjeti, Radoman Burić, Ralex, primijetio je da bi bilo mnogo bolje da smo ranije počeli sa ovim aktivnostima.

Ovaj Odbor je posljednjih godina održao više sjednica o biznis zonama u Crnoj Gori, u cilju njihovog pokretanja i efikasnog i profitabilnog poslovanja, podsjetio je Veselin Dragićević, sekretar Odbora.

Stojan Kralj, Simtex je zapitao da li je bez kvalifikovane radne snage, posebno zanatlija, moguće raditi u biznis zonama, a Radonja Smolović, Fragmat Crna Gora, u kom roku treba da bude završeno komunalno opremanje. Odgovoreno je da će Glavni grad ubrzati sve procedure kako bi investitori nesmetano radili.

Poslovni ambijent za rad MMSP predstavio je sekretar Odbora.

- Kontinuirani trend rasta broja ovih preduzeća rezultat je i sve većih ulaganja u ovaj sektor. Investiciono-razvojni fond Crne Gore je unaprijeđujući kreditnu podršku za MMSP, od osnivanja do kraja septembra 2019. plasirao 997,6 miliona eura. IRF je za devet mjeseci 2019. finansirao projekte vrijednosti 173,9 miliona, što iznosi 96,6% godišnjeg plana, rekao je Veselin Dragićević.

On je kazao da je Ministarstvo ekonomije sve programe namijenjene razvoju preduzetništva i biznis sektora objedinilo u jedinstven program – Program za unapređenje konkurentnosti privrede. Ukupan budžet za realizaciju Programa je 1,633 miliona bespovratnih sredstava koja će se dodjeljivati kao subvencije.

Odbor je, u cilju poboljšanja poslovnog ambijenta u ovom sektoru predlažio lakši pristup MMSP finansijama, unapređenje nefinansijske podrške, razvoj i obezbjeđivanje savjetodavnih usluga i obuka u cilju podizanja znanja i vještina, povećanje konkurentnosti i inovativnosti preduzeća, supstituciju uvoza, promociju izvoza i uključivanja u međunarodne lance dobavljača, razvoj proizvoda sa većom dodatom vrijednošću, unapređenje poslovne infrastrukture, razvoj kvalifikacija u skladu sa potrebama privrede, smanjenje poreza i doprinosa na zarade i drugo.

Bojana Radojević je prezentovala aktivnosti MONSTAT-a, podsjećajući da je ova institucija nedavno potpisala Sporazum o saradnji sa Komorom, u cilju unapređenja poslovnog ambijenta. Saradnja se odnosi na razmjenu podataka, sprovođenje zajedničkih istraživanja, organizaciju seminara i druge aktivnosti.

Cilj MONSTAT-a je da obezbjedi brojčane i reprezentativne podatke, informacije o ekonomskim, demografskim, društvenim i pojavama iz oblasti radne, te životne sredine. Da bi ostvarili cilj i dobili tačne i pouzdane podatke, vrlo je značajna saradnja MONSTAT-a i poslovnih subjekata kao važnog izvora podataka. Tačne i pravovremene statističke informacije su neophodne i predstavljaju osnovu za donošenje javnih politika u svim ključnim oblastima i utiču na donošenje odluka u Vladi Crne Gore, privredi, akademskoj zajednici. Radojević je pozvala privrednike da doprinesu kreiranju zvanične statistike i koriste usluge MONSTAT-a koje mogu biti u funkciji njihove poslovne politike.

Članovi Odbora su upoznati da se Privrednoj komori obratila Organizacija za ostvarivanje reprografskih prava Crne Gore u cilju otpočinjanja pregovora za zaključivanje zajedničkog sporazuma kojim bi se utvrdila visina naknada za korišćenje pisanih djela u štampanom i elektronskom formatu. Ukoliko ne dođe do zaključenja sporazuma u roku šest mjeseci, ova organizacija će od Ministarstva ekonomije tražiti utvrđivanje privremene tarife, kazala je Lidija Golubović.

Ocijenjeno da je riječ o novom nametu za privredu te da je nejasno na osnovu čega su kao obveznici prepoznata sva pravna lica, bez obzira na to da li koriste autorski zaštićena pisana dokumenta ili ne. Takođe je ukazano da i drugi zakoni propisuju obaveze po istom osnovu, tako da treba razmotriti pravnu utemeljenost ove dažbine.