You are here

Ohrabruju pozitivni trendovi u agraru, brine deficit

06/03/2019

Odbor udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije Privredne komore Crne Gore, na sjednici 6. marta 2019. godine, razmotrio je Informaciju o privrednim kretanjima u agraru i rezultate IPARD u 2018, te Agrobudžet za tekuću godinu. Usvojen je Izvještaj o radu Odbora za prošlu godinu. Inicirano je formiranje Grupacije za pekarstvo.

Sjednicu je vodio predsjednik Odbora Milutin Đuranović, a u radu su, pored članova, učestvovali potpredsjednica Privredne komore Ljiljana Filipović, predstavnici resornog ministarstva: Radana Damjanović, generalna direktorka Direktorata za poljoprivredu, Darko Konjević, generalni direktor Direktorata za ruralni razvoj, Blagota Radulović, generalni direktor Direktorata za IPARD plaćanja i Kristina Lapčević, načelnica Odjeljenja za ekonomske analize.

Agrar u 2018.

Poljoprivreda ima višestruki značaj i jedan je od prvih prioriteta ukupnog ekonomskog i  društvenog razvoja Crne Gore. Ekonomski značaj poljoprivrede ogleda se u njenom visokom doprinosu u stvaranju ukupne bruto vrijednosti proizvodnje koja ima tendenciju rasta, i  prema podacima Monstata, u 2017. godini iznosila je 483 miliona eura i veća je za 1,4% u odnosu  na prethodnu, a za 23,4% u poređenju sa 2010.godinom. Radi boljeg i kvalitetnijeg uklapanja u evropski model razvoja, posljednjih godina crnogorski agrar prolazi kroz dinamične promjene i suočava se sa brojnim izazovima, kako povećati proizvodnju hrane, podići njen kvalitet, unaprijediti konkurentnost, te smanjiti deficit. Zato je neophodno više raditi i na popularizaciji domaće proizvodnje, koja je već dostigla visok stepen konkuretnosti, i cijenom i kvalitetom, jer će imati direktan uticaj na smanjenje deficita koji je u hrani jako izražen, kako zbog velike konukrencije iz uvoza, tako i zbog stalnog rasta turističke tražnje.

U 2018. godini, kako se navodi u Informaciji koju je predstavila sekretarka Odbora Lidija Rmuš, izdvojena su znatno veća sredstva za razvoj poljoprivrede. Raspisana su dva velika javna poziva za sredstva IPARD-a, pa je već potpisan 21 ugovor sa prerađivačima hrane. Kroz Agrobudžet obezbijeđen je širi obuhvat korisnika, odnosno, uključen je znatno veći broj malih gazdinstava u sistem premija.

Zahvaljujući ulaganjima nastavljeni su pozitivni trendovi u agraru. Prosječna površina poljoprivrednog gazdinstva iznosi 5,8 ha, dok je 2010. godine prosjek iznosio 4,5ha. Podaci Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja za 2018. godinu govore o rastu broja grla u sistemu subvencija, otkupa mlijeka, povećanju površina pod ratarskim kulturama, duvanom i višegodišnjim zasadima. U cilju stabilizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda, Ministarstvo je tokom 2018. sa 157.994,08 eura podržalo 10 privrednih subjekata koji su otkupili i uskladištili 690 tona maline i 980 tona lubenice od individualnih poljoprivrednih proizvođača. Programom otkupa tržnih viškova jagnjadi obuhvaćeno je oko 14.000 grla.

Tokom 2018. godine Ministarstvo je registrovalo oznake porijekla za „Crnogorski goveđi pršut“ i „Crnogorsku stelju“, a geografsku oznaku za „Crnogorski pršut“. Pokrenuta je procedura registracije za oznake kvaliteta još tri proizvoda „Durmitorski skorup“, „Kolašinski lisnati sir“ i „Čista desetka“ (pšenično kraft pivo za oznaku „Viši kvalitet). U Registar subjekata organske proizvodnje upisano je 328 proizvođača, od kojih su 134 sertifikovana, što je za 47.25 % više u odnosu na 2017. godinu

Kroz mjere podrške ruralnom razvoju tokom 2018. godine podržano je 1707 poljoprivrednih gazdinstava u ukupnom iznosu od 3.735.440,26 eura.

U 2018. godini u prerađivačkoj industriji proizvodnja je povećana za 12,1% , od čega najviše proizvodnja hemikalija i hemijskih proizvoda, proizvoda od gume i plastike, proizvoda od ostalih nemetalnih minerala. U proizvodnji prehrambenih proizvoda došlo je do povećanja od 9,6%, dok je u proizvodnji pića došlo do pada od 4,3% .

Ogroman neiskorišćeni potencijal za brži razvoj poljoprivrede leži u daljem razvoju prerađivačkog sektora, za koji postoje kvalitetne domaće sirovine. Uz programe podrške poput IPARD, IPARD Like 2, MIDAS 2, te Investiciono-razvojnog fonda, biće obezbijeđena sredstva za investiranje u prerađivačke kapacitete, što će pokrenuti razvoj, ne samo primarne poljoprivredne proizvodnje, već i pratećih privrednih grana (proizvodnja ambalaže i opreme, transport, turizam, trgovina i slično).

Crna Gora je neto uvoznik poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Uvoz je iznosio 543,3 miliona eura i veći je za 2,5%, dok je izvoz iznosio 51,3 miliona eura i manji je za 2,7% u odnosu na prošlu godinu. Deficit je iznosio 492 miliona eura i najveći je za poslednjih deset godina, dok je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 9% i zabrinjavajuće je niska.

U narednom  periodu se očekuje da će se ulaganjem u ovaj sektor znatno ojačati konkuretnost domaće proizvodnje, jer su obezbijeđena sredstva kroz IPARD, kroz MIDAS 2, IFAD, ADMAS u iznosu od preko 100 miliona eura, tako da se uz učešče proizvođača i sredstava Agrobuždeta u četvorogodišnjem periodu očekuju ulaganja od oko 250 miliona eura.

U Informaciji su navedeni problemi sa kojima se suočavaju privrednici iz ove oblasti kao i predlozi mogućih rješenja.

Predsjednik Odbora Milutin Đuranović kazao je da ohrabruju pozitivni trendovi u poljoprivredi ali zabrinjavaju negativne tendencije pada pokrivenosti uvoza izvozom u ovoj oblasti. Tome je, prema njegovim riječima, najviše doprinio pad proizvodnje u mlinsko-pekarskoj industriji.

Predstavnica Ministarstva Kristina Lapčević ukazala je da je najveći uvoz ostvaren tokom ljetnje turističke sezone – 35 odsto od ukupnog.

Milko Beljkaš iz Inpeka istakao je da pekarski sektor trpi veliku konkurenciju iz okruženja koja plasira proizvode za koje domaći proizvođači nemaju odgovarajuću tehnologiju. Smatra da je neophodno uvezivanje proizvođača u ovoj oblasti da bi se adekvatno odgovorilo izazovima konkurencije.

Jadranka Zvicer iz Nikšićkog mlina smatra da su neophodne edukacije proizvođača žita kako bi njegov kvalitet bio na značajno višem nivou. Sa tim se saglasila Radana Damjanović koja je kazala da će to biti uskoro u fokusu Savjetodavne službe.

Potpredsjednica Komore Ljiljana Filipović istakla je posvećenost ove asocijacije promociji domaćih proizvoda koja će u narednom periodu biti nastavljena kroz projekte Kupujmo domaće i Domaći ukusi. Jedan od aktuelnih problema koji duže vrijeme opterećuje poljoprivredne proizvođače je i nemogućnost naplate potraživanja, pa će Komora sa nadležnima nastojati da dođe do rješenja u interesu privrede.

Agrobudžet

Predstavnica Ministarstva Radana Damjanović je kazala da Agrobudžet za 2019. godinu iznosi 52,4 miliona eura i za 12,8 miliona ili 31 odsto je veći od prethodnog, dok je u odnosu na 2017. godinu povećan za više od tri puta.

Iz planiranih sredstava finansiraće se mjere tržišno-cjenovne politike, ruralnog razvoja, podrška opštim servisima u poljoprivredi, socijalni transferi, tehnička i administrativna podrška implemantaciji programa, ribarstvo, operativni programi-bezbjednost hrane, zdravstvena zaštita životinja i fitosanitarne mjere.

U strukturi Agrobudžeta definisane su mjere podrške za tri oblasti: poljoprivreda, ribarstvo i bezbjednost hrane (uz  veterinu I fitosanitarne poslove). Ukupno je definisano 58 mjera.

Najveći broj mjera se odnosi na ruralni razvoj (24 mjere) a u odnosu na prošlu godinu za ove programe opredijeljeno je oko 9,2 miliona eura više.

Među novim mjerama podrške su za proizvodnju sjemenskog materijala i vinarstvo.

Mjere ruralnog razvoja, za koje je opredijeljeno 32,4 miliona eura, predstavio je Darko Konjević iz resornog Direktorata. On je naglasio da su one četiri puta veće u odnosu na mjere tržišno-cjenovne politike zbog potrebe da se u pretpristupnom periodu obezbijede standardi u proizvodnji, povećaju konkurentnost proizvođača hrane, obradive površine i stočni fond, kako bi nakon pristupanja EU stvorili bolju poziciju i mogućnost za povlačenje EU sredstava za direktna plaćanja.

On je naglasio da se ove godine prvi put u mjerama ruralnog razvoja izašlo u susret zahtjevima privrednika koji se bave uzgojem svinja, te im je odobrena premija od 50 eura po grlu suprasne nazimice.

IPARD

Predstavnik Ministarstva Blagota Radulović govorio je o IPARD programu u 2018. Kroz četiri javna poziva IPARD Like 2 je relizovano 35 projekata vrijednosti investicija 4,56 miliona eura (sa PDV-om) a ukupna bespovratna podrška je iznosila 1,9 miliona eura.

Kroz odobrena sredstva za IPARD II (veliki IPARD) obezbijeđen je proizvođačima hrane 51 milion eura bespovratne podrške (39 miliona iz EU fondova i 12 miliona iz nacionalnog budžeta). Sredstva iz ovoga programa su namijenjena za jačanje kapaciteta poljoprivrednog sektora, jačanje konkurentnosti, za usklađivanje sa pravilima, standardima i praksama Evropske unije, za kreiranje novih radnih mjesta kao i za poboljšanje uslova života u ruralnim sredinama. Tokom 2018. godine pokrenuta su dva javna poziva u okviru IPARD-a: za mjeru  – Investicije u fizički kapital poljoprivrednih gazdinstava  i mjeru 3– Investicije u fizički kapital za  preradu i marketing poljoprivrednih i ribljih proizvoda. Pristiglo je ukupno 434 aplikacija - 389 za primarnu proizvodnju i 45 za preradu. Zbog velikog broja zahtjeva proces evaluacije za mjeru 1 još traje dok je u okviru mjere 3 potpisan 21 ugovor za preradu u vrijednosti od preko 12,5 miliona eura uz bespovratnu podršku od oko pet miliona. Ugovoreni su projekti u sektoru prerade mesa, mlijeka, vinarstva i prerade voća i povrća, gdje je podrškom obuhvaćena izgradnja i rekonstrukcija objekata i nabavka opreme. Potpisivanje ugovora sa poljoprivrednim proizvođačima za primarnu proizvodnju očekuje  se do sredine aprila tekuće godine.

Realizacija ovih projekata, kao i ranije, biće podržana u značajnoj mjeri od Investiciono-razvojnog fonda koji će omogućiti korišćenje povoljnih sredstava za predfinansiranje projekata uz efikasne procedure i uz prihvatanje za hipoteku imanja ili kuće na selu.

Ocijenjeno je da je neophodno raditi na edukaciji privrednika koji apliciraju za ova sredstva jer se zbog nekompletne dokumentacije dugo čeka dok se dokumentacija kompletira od strane aplikanta , što sve utiče na produženje roka za potpisivanje ugovora kao i na isplatu sredstava.

Najavljena su dva nova javna poziva: prvi za prerađivačku, a drugi za primarnu proizvodnju koji se očekuju polovinom godine. Predloženo je da se u Komori organizuju edukativne aktivnosti kako bi privrednici bili pripremljeni za ove pozive.

Radulović je govorio i o IPARD Like programu čiji će cilj ove godine biti diversifikacija poljoprivrednih aktivnosti kako bi se ova grana adekvatno uvezala sa turizmom.

Ivan Mijušković, Interproduct Cetinje, založio se za tješnje veze među proizvođačima, kako bi im bio olakšan put do sredstava iz IPARD-a. Branko Pejović iz Zrnožita je mišljenja da je u vrijeme eUprave neophodno da se sva dokumenta od nadležnih organa, potrebna za apliciranje, dobijaju u elektronskoj formi, na što mu je odgovoreno da je to dobra inicijativa i da organi uprave rade na tome.

Na sjednici je usvojena inicijativa četiri najveća proizvođača iz  pekarske industrije – Inpek, Don Don, Primat i Žunjić company, za formiranje Grupacije za pekarstvo. Ona će okupiti sve velike proizvođače iz ove oblasti, kao i predstavnike zanatskih radnji.

Tadija Šljukić, Mljekara Nika, naveo je da je slično udruživanje neophodno i u mljekarstvu i smatra da bi na taj način ovaj sektor lakše odgovorio izazovima konkurencije i riješio problem otkupa. Predstavnici Privredne komore ocijenili su da je poželjno formiranje grupacija na kojima bi se raspravljalo o specifičnim problemima pojedinih sektora.

Članovi Odbora su pozvani da predlažu kandidate za godišnju Nagradu Privredne komore, te da se na sajtu ove asocijacije informišu o projektu Mikro grantovi za rješavanje izazova čistije proizvodnje koji traje do kraja aprila 2020.