You are here

Ojačati izvoznu konkurentnost MSP

26/10/2017

Jačanje konkurentnosti i izvoza malih i srednjih preduzeća u prioritetnim sektorima bila je tema sjednice Odbora udruženja MSP Privredne komore Crne Gore održane 26. oktobra 2017. godine. Razmotrena je i Informacija o poslovnom ambijentu u ovom sektoru.

Sjednicu je vodio dr Rajko Bujković, predsjednik Odbora.

Povećanje konkurentnosti MSP, uz smanjenje svih vidova sive ekonomije i onemogućavanje nelojalne konkurencije preduzećima kako na lokalnom, tako i na inostranom tržištu, značajno bi uticalo na promjenu strukture privrede i stabilan privredni rast.

- Ključni sektori u kojima Crna Gora posjeduje komparativne prednosti sa jakim potencijalom za povećanje izvoza, su energetika, poljoprivreda i prehrambena industrija, metalna industrija, drvna industrija i turizam. Važno je istaći i značaj građevinarstva i transporta, ICT i poslovnih usluga, kao sektora koji mogu pružiti neophodnu podršku strateškim – rekao je sekretar Odbora Veselin Dragićević.

Prema njegovim riječima, uzrok niskog nivoa izvoza crnogorskih MSP, leži u nedovoljnoj usklađenosti njihovih proizvoda i standarda sa važećim standardima i drugim međunarodnim normama i garancijama kvaliteta koje važe na međunarodnim tržištima. Istovremeno, razvoj klastera kao modela poslovnog povezivanja preduzeća sa drugim partnerima, u cilju snižavanja troškova i modernizacije proizvodnje, razvoja inovacija i podizanja konkurentnosti MSP, nije u pravoj mjeri zaživio u Crnoj Gori, a time se nedovoljno valorizuju izvozni potencijali MSP.

- Podizanje konkurentnosti MSP i ispunjavanje zahtjeva za uspješan izlazak na tržište regiona i jedinstvenom tržištu EU, predstavlja jedan od strateških prioriteta Crne Gore. Stoga je potrebno intezivno ići u pravcu usvajanja svih karakteristika, standarda i zahtjeva u procesima liberalizacije trgovine robama, uslugama i faktorima proizvodnje na tržištu EU. Jedino na taj način crnogorska MSP će biti konkurentna na velikom evropskom tržištu i jedino na taj način će dati doprinos rastu crnogorske ekonomije – naglasio je on.

Crnogorska preduzeća, navodi Dragićević, treba da prepoznaju izvoz kao svoj prioritet u poslovanju, i da obezbijede neophodne uslove (kvalitet i cijene proizvoda i usluga, međunarodne standarde kvaliteta, savremenu marketing politiku) i odgovore konkurenciji na domaćem tržištu i istovremeno izazovima jedinstvenog tržišta EU. Osim toga, inovacije i inovacioni procesi pripadaju osnovnim faktorima razvoja konkurentnosti preduzeća, čiji se značaj povećava u stvaranju preduzetničke ekonomije, bazirane na znanju.

- Da bi MSP značajnije povećala konkurentnost na domaćem tržištu i bolje se pozicionirala na stranom tržištu, neophodno je: brzo usvajanje novih tehnologija, razvoj obučene radne snage, primjena savremenih sistema upravljanja, ubrzan ciklus proizvodnje, kvalitetni proizvodi koji zadovoljavaju potrebne standarde, poznavanje drugih tržišta i karakteristika njihove tražnje. Na ovim osnovama je moguće izvršiti diverzifikaciju proizvodnje i proširiti izvoznu bazu, koja će da valorizuje komparativne prednosti sa kojima Crna Gora raspolaže – rekao je sekretar Odbora.

Zaključuje da su ključne mjere:

  • Unapređenje koncepta organizovanosti preduzeća u klastere i jačanje povezanosti preduzeća kroz tehničku i finansijsku podršku ciljanim preduzećima koja imaju potencijale rasta u prioritetnim sektorima usmjerenih ka inovativnosti, unapređenju proizvodnje, razvoju novih proizvoda i nastupu na novim tržištima;
  • Realizacija programa podrške MSP za sertifikaciju zasnovanu na standardima;
  • Harmonizacija tehničkih propisa i standarda
  • Standardizacija procedura kodifikacije i osiguranja kvaliteta proizvoda za potrebe odbrane (NATO kodifikacija; kodifikacija originalnih crnogorskih proizvoda; sertifikacija menadžmenta kvaliteta kompanija namjenske industrije po NATO AQAP standardima);
  • Podrška za internacionalizaciju preduzeća i njihovog poslovanja na stranom tržištu.

Dragićević navodi da su potrebni: bolje informisanje MSP izvoznika, pružanje tehničke pomoći, finansijske i podrške u istraživanju, savjetodavne usluge, edukacija, promotivne aktivnosti, supstitucija uvoza i razvoj proizvoda i usluga u skladu sa savremenim trendovima.

Predstavnice Ministarstva ekonomije Ivana Popović i Lidija Radović govorile su devet programa podrške malim i srednjim preduzećima, koji se između ostalog odnose na klastere, implementaciju standarda kvaliteta, modernizaciju opreme, unapređenje inovativnosti, mentorstvo, pronalazak poslovnih partnera i drugo.

Predsjednik Odbora Bujković smatra da je potrebno što prije definisati Strategiju razvoja MSP, a predložene mjere je ocijenio kao dobre za unapređenje ambijenta za rad ovih kompanija. Dodaje da je ovim dokumentnom potrebno obuhvatiti pitanje koncesija, što bi omogućilo našim MSP da pod konkurentnijim uslovima stupaju u kooperaciju sa partnerima iz inostranstva, što bi ujedno podstaklo kako bolje korišćenje resursa tako i izvoz.

Dušan Boričić, kompanija Bordid, apelovao je na crnogorske proizvođače da se udruže jer tako mogu lakše pozicionirati na inostranim tržištima. Veselin Mitrić, VIB BAS, smatra da su domaća preduzeća slabo konkurentna i na crnogorskom tržištu, te da je neophodno da se povećaju sredstva koja Ministarstvo ekonomije opredjeljuje za razvoj ovog sektora. Ilija Aleksić, Kings & Co, smatra da je ključna uloga države u uklanjanju barijera za poslovanje MSP. Stojan Kralj, Simtex, smatra da je preduslov razvijanja izvoznih kapaciteta crnogorskih kompanija njihova zaštita od nelojalne konkurencije iz uvoza i obezbjeđenje kvalifikovanih kadrova kroz obrazovni sistem.

U Informaciji o poslovnom ambijentu u sektoru MSP navodi se da se, u cilju poboljšanja ekonomskog ambijenta u Crnoj Gori, realizuju aktivnosti na unapređenju poslovnog okruženja za poslovanje ovih kompanija. Pojednostavljeni su postupci za dobijanje dozvola za poslovanje. Pružaju se usluge podrške biznisu i poslovnog savjetovanja, kroz jačanje infrastrukture (biznis centri i inkubatori), potom sveobuhvatne informacije za osnivanje i rad. Unapređuju se znanja i vještine u cilju jačanja konkurentnosti MSP, posebno u oblastima trgovinske razmjene sa EU. Pruža se nefinansijska podrška početnicima u biznisu.

U cilju poboljšanja konkurentskih sposobnosti MSP predlaže se:

  • obezbjeđenje povoljnijeg pristupa finansiranju MSP, razvoj nedostajućih finansijskih instrumenata, unapređenje tržišta kapitala;
  • pojednostavljenje administrativnih procedura; unapređenje poslovnog ambijenta kroz konkurentan i predvidljiv poreski sistem;
  • unapređenje nefinansijske podrške MSP, razvoj i obezbjeđivanje potrebnih savjetodavnih usluga i obuke u cilju podizanja potrebnih znanja i vještina;
  • uvođenje i primjena međunarodnih standarda, razvoj klastera;
  • bolje korišćenje raspoloživih sirovina, orijentacija ka razvoju proizvodnje koja će omogućiti supstituciju uvoza; snažnija promocija izvoza i uključivanje u međunarodne lance dobavljača; razvoj proizvoda sa većom dodatom vrijednošću, resursna efikasnost i kreiranje novih izvora ekonomskog rasta (pametna specijalizacija);
  • uvođenje poreskih podsticajnih mehanizama za ulaganje u istraživanje i inovacije u preduzećima; podsticaji za direktne investicije;
  • unapređenje okvira za razvoj poslovne infrastrukture: biznis zone, tehnološki parkovi, poslovni inkubatori, sistem infrastrukture kvaliteta, naučno-istraživačka infrastruktura
  • podsticanje inovacija; pružanje finansijske i nefinansijske podrške za inovacije;
  • razvoj аktivnih mjerа zаpošljаvаnjа, unaprijeđenje fleksibilnosti nа tržištu rаdа, razvoj kvalifikacija koje su u skladu sa potrebama privrede;
  • povezivanje visokog obrazovanja i privrede, uspostavljanje modela cjeloživotnog učenja i podizanje preduzetničko-inovativnog karaktera obrazovanja;

Posebnu pažnju članovi Odbora su u okviru ove tačke posvetili dualnom obrazovanju. Od ove školske godine po sistemu dualnog obrazovanja – kroz rad kod poslodavca uz nadoknadu - učiće 264 đaka, i to u 97 renomiranih kompanija poput Hiltona, France, Splendida, Centre Vila, Toščelika, Adriatik Marinasa, Kalampera, Mercedes Benza, Renoa, Škode, Fiata, Opela i mnogih drugih. Od ukupnog broja djece koja pohađaju treći stepen, 40% njih je uključeno u dualni sistem koji podrazumijeva da učenici prve godine od pet radnih dana u sedmici, jedan provode kod poslodavca, druge godine dva i treće tri dana, i za to dobijaju naknadu. Obrazovni programi u 17 škola iz 12 crnogorskih opština i to 14 programa tj. smjerova su kuvar, konobar, automehaničar, frizer, zavarivač, instalater sanitarnih uređaja, grijanja i klimatizacije, elektroinstalater, pekar, prodavač, monter telekomunikacionih sistema, poslastičar, bravar, autoelektričar i obrađivač plemenitih metala.

Sprovođenje praktičnog obrazovanja kod poslodavaca ima za cilj da omogući lakši prelazak mladih koji se obrazuju u stručnim školama na tržište rada, da smanji rizik od nezaposlenosti učenika koji završavaju stručno obrazovanje i da, kroz povezivanje teorije i prakse, učenicima omogući da izgrade sistem trajnih i primjenjivih znanja. Kroz partnerstvo sa poslodavcima obrazovni sistem dobija povratne informacije o nedostajućim vještinama i kvalifikacijama na tržištu rada i na taj način pomaže usaglašavanju obrazovne ponude sa potrebama tržišta rada. Poslodavci su u mogućnosti da daju svoj doprinos stvaranju kvalifikovane radne snage i da već u toku obrazovanja pripreme učenike za zaposlenje odmah nakon završetka obrazovanja.