You are here

Pametna specijalizacija: inovacije, preduzetništvo i konkurentnost

11/05/2018

Konferencija „S3.me - Pametna specijalizacija: inovacije, preduzetništvo i konkurentnost“ održana je 11. maja 2018. godine u hotelu „Hilton“.

Organizatori su Ministarstvo nauke, Ministarstvo ekonomije, Privredna komora Crne Gore, Evropska komisija i Unija poslodavaca.

Područja održivog rasta

Predsjednik Privredne komore Vlastimir Golubović ocjenio je da skup predstavlja značajan korak na putu stvaranja uslova za dalji ekonomski razvoj Crne Gore.

- Pametna specijalizacija je koncept koji je Evropska komisija osmislila kako bi obezbijedila regionalan razvoj baziran na inovacijama i sinergiji različitosti. Pametno se specijalizirati znači na bazi analize potencijala, kao i sklonosti i interesa građana i privrede identifikovati područja na kojima možemo zasnivati naš dugoročan i održiv rast i razvoj – pojasnio je Golubović.

Prema njegovim riječima, odluku o prioritetima, odnosno područjima specijalizacije kreatori Strategije pametne specijalizacije donose po principu „odozdo prema gore“, jer građani i poslovna zajednica najbolje poznaju potencijale područja u kome žive.

- Imajući u vidu navedeno, jasno je da poslovna zajednica ima neskriven interes da u saradnji sa javnim sektorom i naučno-istraživačkom zajednicom utvrdi vlastitu snagu i konkurentske prednosti i u skladu sa tim definiše oblasti koje treba da doprinesu ekonomskom razvoju Crne Gore – rekao je predsjednik Komore.

Aktivno učestvovanje u pripremi dokumenata koji se odnose na ovu oblast Komora smatra jako važnim, jer samo na taj način može do kraja iskazati interes privrede i precizno ukazati na djelatnosti koje su razvojni potencijal.

On je zahvalio Ministarstvu nauke, kordinatoru ovog projekta, što je od početka uključilo privredu u proces rada, jer zajednički rad i sinergijsko dejstvo svih učesnika predstavljaju preduslov za postizanje izvrsnosti i veće konkurentnosti u svim sektorima.

- Potrebno je da zajednički stvorimo viziju razvoja Crne Gore koja bi se realizovala pažljivim odabirom određenih sektora za koje smatramo da mogu doprinijeti rastu ekonomskog potencijala Crne Gore i putem finansiranja iz sredstava evropskih fondova realizujemo ciljeve zacrtane Strategijom pametne specijalizacije – rekao je Golubović.

On je naglasio da Evropa koncept pametne specijalizacije koristi za razvoj svojih regija, ali da se u Crnoj Gori mora imati u vidu činjenica da je riječ o maloj zemlji, sa otvorenom, tržišnom privredom, pa se u skladu sa tim i koncept pametne specijalizacije treba primjeniti na nacionalnom nivou. Predsjednik Komore je izrazio zadovoljstvo što će u procesima koji slijede Crna Gora imati pomoć konsultanata iz Slovenije jer je riječ o zemlji sa kojom baštinimo zajedničko nasljeđe u sferi saradnje privrede i naučne zajednice.

Transformacija na bazi inovacija

Ministarka nauke dr Sanja Damjanović naglasila je da Strategija pametne specijalizacije ima cilj strukturnu transformaciju naše privrede baziranu na inovacijama.

- Ova strategija je recept EU kako da se na najefikasniji način omogući ekonomski i društveni razvoj i smanje razlike među zemljama. Upravo EU insistira na istom principu za sve buduće članice, a znamo da će Crna Gora uskoro biti jedna od njih. Međutim, čak i u ovoj fazi usvajanje Strategije pametne specijalizacije je od velikog značaja. Ne samo da bi znatno podstaklo efikasnije korišćenje pretpristupnih i fondova iz EU programa, poput Horizonta 2020, nego bi takođe pomoglo u rješavanju izazova koji su tipični za male zemlje poput Crne Gore, a to su pametno usmjeravanje naših malih apsolutnih sredstava kao i fokusiranje na konkretne i prioritetne oblasti kako bi se maksimizirali benefiti – rekla je ministarka Damjanović.

Ističe da je rad na Strategiji izazovan i inovativan proces jer je njena suština promjena u najširem smislu.

- Cilj je da se definišu prioritetne oblasti i pronađu inovativne niše koje imaju najveći potencijal da podstaknu ekonomski razvoj i konkurentnost naše zemlje a da se zatim naša nacionalna sredstva fokusiraju na istraživanje i inovacije u okviru prioritetnih oblasti. Na taj način osnažiće se postojeći i uspostaviti novi lanci vrijednosti i postaće mnogo vidljivije svima koje su to poslovne šanse koje mogu da donesu povraćaj investicija i najsnažniji uticaj na društvo – kazala je ona.

Ministarka je navela da izrada ovog dokumenta podrazumijeva aktivnu podršku Vlade i organa javne uprave, ali je ključna i participacija akademskog, privrednog, civilnog i nevladinog sektora. Sam proces razvoja Strategije podrazumijeva čvrstu metodologiju i Crna Gora ima podršku Evropske komisije, JRC-a na čijoj je platformi od avgusta 2017. godine.

- Potrebno je povezati sve aktere u zemlji ali se i oslanjati na međunarodnu saradnju u namjeri da se uspostave jake oblasti specijalizacije gdje bi preduzeća iz Crne Gore mogla da daju značajan doprinos i time ostvare šansu na širem tržištu – rekla je ministarka.

Naglašava da će se uspjeh ovog procesa mjeriti nivoom saradnje, pravilnim shvatanjem šta ova strategija podrazumijeva i kakve benefite može da donese u smislu velikih investicija iz EU, ali i sprečavanjem fragmentacije i duplikacije poduhvata na različitim nivoima od strane istraživačkih organizacija, preduzeća i sistema obrazovanja.

Ministarstvo nauke vodi proces uspostavljanja infrastrukture za nacionalni inovacioni sistem čiji će temelj biti prvi naučno tehnološki park u Podgorici koji mora biti u skladu sa pametnom specijalizacijom. Nadam se da će ova Strategija pomoći u osmišljavanju privrednih aktivnosti u naučno tehnološkom parku i privlačenju investicija. Očekujemo uključivanje svih produktivnih ljudi u ove procese. Nadam se da će Strategija donijeti jasnu viziju o privredi koju Crna Gora treba da razvija u budućnosti kao i o ulozi koju nauka, inovacije, tehnologija i javne politike u tom procesu treba da odigraju – zaključila je ministarka Sanja Damjanović.

Podrška inovativnim sektorima

Generalni direktor za industriju i preduzetništvo Goran Nikolić istakao je da je Ministarstvo ekonomije, kao član užeg, interresornog i ekspertskog radnog tima za izradu Strategije pametne specijalizacije, u bliskoj saradnji sa Ministarstvom nauke, učestvovalo u realizaciji brojnih aktivnosti kako bi Crna Gora uradila jedan izuzetno važan dokument koji od nas traži Evropska unija u procesu pristupanja.

- Pristup „pametne specijalizacije“ se širom Evrope koristi kao instrument za podršku sektorima sa najvećim inovativnim potencijalom za rast i razvoj, kako bi se dala podrška istraživačko razvojnim aktivnostima i inovacijama koje kroz saradnju nauke i privrede treba da obezbijede dodatni doprinos budućem ekonomskom razvoju zasnovanom na znanju. Istovremeno, procesom pametne specijalizacije podstiču se i strukturne promjene kroz modernizaciju, kreiranje novih proizvoda i usluga, tehnologija, ulaganja u razvoj znanja i vještina i unapređenje inovacionih i istraživačkih mogućnosti – rekao je Nikolić.

Podsjetio je da je Industrijskom politikom Crne Gore do 2020, koju je Vlada Crne Gore usvojila u junu 2016. godine, prepoznat značaj koncepta pametne specijalizacije kao načina za modernizaciju i podršku najperspektivnijim industrijskim sektorima, u cilju usvajanju novih tehnologija, stvaranja novih proizvoda i doprinosa jačanju industrijske konkurentnosti.

- Crna Gora ima niz perspektivnih istraživačkih i tehnoloških oblasti za specijalizaciju koje bi se mogle dodatno iskoristiti kroz sistemsku upotrebu instrumenata pametne specijalizacije i time doprinijeti rastu zaposlenosti, poboljšanju izvoznog potencijala i boljem mjestu Crne Gore na globalnom tržištu – rekao je Nikolić.

U dosadašnjem procesu rada na identifikaciji prioritetnih sektora za specijalizaciju urađena je kvantitativna analiza ekonomskih, inovativnih i naučnih potencijala, kao i kvalitativna analiza relevantnih strateških dokumenata, dodaje on.

- Ono što sada predstoji je proces „preduzetničkog otkrivanja“ kroz zajedničku komunikaciju i saradnju privrednog sektora sa sektorom nauke i istraživanja uz podršku civilnog i javnog sektora. Na taj način bi se prepoznala uža područja za specijalizaciju, tzv „sektorske niše“, koja uz postojeće potencijale sa kojima Crna Gora raspolaže mogu stvoriti dodatnu vrijednost za dalji rast i razvoj zasnovan na znanju i inovacijama. U tom kontekstu, vaš doprinos će biti od ključnog značaja za uspostavljanje zajedničke vizije budućeg razvoja – rekao je predstavnik Ministarstva ekonomije.

- Ministarstvo ekonomije će i u narednom periodu pružati punu podršku izradi Strategije pametne specijalizacije kako bi se unaprjedile mogućnosti za ulaganja u realizaciju konkretnih mjera i projekata koje će biti podržane od strane evropskih fondova, a od značaja su kako za razvoj pojedinih sektora, tako i za unaprjeđenje istraživačkih i inovativnih kapaciteta i privrede i nauke i ukupan ekonomski razvoj Crne Gore – zaključio je Nikolić.

 

Koncentrisati resurse znanja

Predsjednica Unije poslodavaca Svetlana Vuksanović smatra da su predstavnici Evropske komisije prepoznali Crnu Goru kao primjer dobre prakse, te zbog toga pružaju veliku podršku ovom projektu.

- Glavni cilj ove strategije je povećanje konkurentnosti crnogorske ekonomije, tako što će se koncentrisati resursi znanja i povezati se sa ograničenim brojem prioriteta. Sa Strategijom ćemo prepoznati naše potencijale, definisati prioritetne oblasti i kreirati model na koji način sve to možemo unaprijediti. Strategija će donijeti i kreiranje novih sektora ili industrija a sve to kroz veća ulaganja u istraživanje i inovacije, u ljude, sve sa krajnjim ciljem kreiranja održivog, modernog modela rasta crnogorske privrede – rekla je Vuksanović.

Prema njenim riječima, Crna Gora kao mali ekonomski sistem bila je i biće prepoznata kao područje sa potencijalom za preduzetništvo, te kvalitetnim kadrovima/pojedincima.

- Danas moramo zajedno napraviti ambijent u kojem će oni doci do izražaja i biti okosnica razvoja crnogorskog društva. Upravo to jeste cilj Strategije - da okupi na jednom mjestu sve potencijale iz Crne Gore, umreži privredu i akademsku zajednicu, kreira javni sektor koji će promovisati i podržavati sve ono što donosi ekonomski rast i razvije mala i srednja preduzeća, motore razvoja svakog društva, što i jeste slučaj u zemljama Evropske unije – naglasila je ona.

Vukasanović je istakla da kroz ovu strategiju, privrednici kreiraju smjernice, shodno sopstvenim znanjima, o tome gdje treba da ide privreda Crne Gore.

- Ali morate znati, da će i ova strategija, kroz svoje prioritete u značajnoj mjeri i opredijeliti podršku Evropske unije. Zbog toga je ovaj proces veoma bitan, kreiramo našu poziciju u pretpristupnom procesu, i kreiramo prioritetne sektore koji će moći da koriste podršku EU – rekla je predsjednica Unije poslodavaca.

Smatra da je ovom konferencijom promijenjeno ono što je privreda često prepoznavala kao problem, a to je nedovoljna komunikacija i saradnja između svih segmenata društva.

Riječ Evropske komisije

Dr Monika Matusiak iz Zajedničkog istraživačkog centra Evropske komisije kazala je da su nacionale/regionalne strategije inovacija i istraživanja za pametnu specijalizaciju integrisane agende ekonomske transformacije u čijem fokusu su: podrška politikama, investicije u ključne nacionale/regionalne prioritete, izazovi i potrebe razvoja zasnovane na znanju. One se grade na snagama, konkurentskim prednostima i potencijalu za izvrsnost svake države/regiona i podržavaju tehnološke kao i praktične inovacije sa ciljem da stimulišu investicije u privatni sektor.

- Namjera ovih strategija je da u potpunosti uključe sve zainteresovane strane, ohrabre inovacije i eksperimente. One su zasnovane na dokazima i uključuju detaljan sistem monitoringa i evaluacije – rekla je Matusiak.

Ona navodi da je pripremljeno više od 120 strategija pametne specijalizacije, da je alocirano više 40 miliona eura za taj projekat i da će to dovesti do otvaranja 350.000 novih radnih mjesta.

Slovenačka iskustva

Zamjenica direktora Tehnološkog parka Ljubljana mr Marjana Majerič naglasila je važnost saradnje za postizanje rezultata a tome upravo doprinosi ova Strategija. Istakla je ulogu privrednika i predstavnika javne uprave i akademske zajednice na skupu koji, kako kaže, grade temelje za platformu za pametnu specijalizaciju.

- Vi ste u Crnoj Gori pioniri koji će imati mogućnost za komercijalizaciju partnerstava ne samo u vašoj zemli već i šire. To će omogućiti Strategija za pametnu specijalizaciju – rekla je Majerič.

Govoreći o iskustvima Slovenije, ona je rekla da je Strategija rezultirala formiranjem konzorcijuma i tehnološkog inkubatora koji najbolje prati dešavanja na tržištu. Ulaganja koja su napravljena u ovu oblast 2016. dala su efekte već dvije godine kasnije, odrazivši se na rast BDP-a.

Preduzetničko otkrivanje

Prema riječima generalnog direktora Ministarstva nauke dr Darka Petrušića preduzetničko otkrivanje podrazumijeva interaktivni proces u kojem poslovni sektor u saradnji s akademskim, javnim i civilnim sektorom dolazi do smjernica o budućem razvoju ekonomije i kroz zajedničku komunikaciju do spoznaja o novim razvojnim šansama i industrijama u nastajanju.

Naglasio je da je potrebno na skupu dobiti odgovore na pitanja: koje su komparativne prednosti i pozicije sektora na nacionalnim, regionalnom i međunarodnom nivou; koji su inovativni kapaciteti preduzeća kao i potencijali za usvajanje najnovijih tehnologija; koje su to nove podoblasti sa velikim razvojnim potencijalom baziranim na znanju, kompetencijama i tržišnom potencijalu; koji su to novi produkti, servisi ili procesi koji mogu da kreiraju nove lance vrijednosti u sektoru; koje su to uže specijalnosti unutar sektora koje su najuspješnije i koje imaju perspektivu; koji su glavni izazovi u poslovanju i razvoju preduzeća; koje su to državne mjere koje mogu pozitivno uticati na sektor; koje su to podoblasti u sektoru koje daju sinergetski efekat u odnosu na ostale prioritetne sektore koji su do sada identifikovani.

Preliminarni rezultati dobijeni od početka rada na Strategiji govore da su prioritetne oblasti razvoja turizam, poljoprivreda, energetika, ICTprerađivačka industrija, zdravlje i kvalitet života te građevinarstvo.

Nakon plenarnog dijela konferencije, uslijedio je rad po sektorskim grupama: prerađivačka industrija, poljoprivreda, informaciono-komunikacione tehnologije, energija, turizam, zdravlje i kvalitet života, te građevinarstvo čiji će zaključci biti uključeni u tekst Strategije.

Izdvajamo