You are here

Panel diskusija „eUprava u službi biznisa”

28/03/2019

Država mora više da podstiče razvoj digitalne ekonomije, a privreda da napravi zaokret ka tom vidu poslovanja, jer je to uslov konkurentnosti na tržištu bilo regiona ili EU. Informatička edukacija stanovništva i promocija elektronskih usluga neophodni su preduslovi kako bi se obezbijedila interakcija između građana i servisa eUprave.

Ovo je poručeno sa panel diskusije na temu „eUprava u službi biznisa“, koju je 28. marta 2019. organizovalo Ministarstvo javne uprave u saradnji sa Privrednom komorom Crne Gore.

Skup je održan u okviru Nedjelje digitalnih vještina (ALL Digital Week) koja se obilježava od 25. do 31. marta. Riječ je o godišnjoj evropskoj digitalnoj kampanji koja uključuje i ohrabruje ljude da koriste nove tehnologije i internet, te razvijaju vještine koje im pružaju pristup mnogobrojnim mogućnostima sajber svijeta. Kampanja je od 2010. do 2018. obuhvatila više od milion Evropljana u oko 20.000 centara za učenje širom kontinenta. Zahvaljujući ovoj kampanji, više od 170.000 ljudi je prvi put koristilo internet.

Panelisti su bili predstavnici ključnih sektora za uspješan proces digitalne transformacije: Dejan Abazović, državni sekretar u Ministarstvu javne uprave, Milan Srzentić, državni sekretar u Ministarstvu ekonomije, Vladan Tabaš, direktor kompanije Čikom i Srđan Savić, izvršni direktor Komercijalne banke.

Moderatorka panela bila je Bojana Bajić, načelnica Direkcije za interoperabilnost registara i normativne poslove u Ministarstvu javne uprave.

Državni sekretar Dejan Abazović je kazao da proces reforme javne upotrebe, koji je započet u Crnoj Gori, mora pratiti savremene trendove razvoja koji podrazumijevaju transformaciju ne samo sistema i njenih procesa rada, već i promjene u kulturološkom i sociološkom sagledavanju uloge građana i privrede u društvu.

- U tom smislu, inovativne ideje moraju predstavljati okosnicu daljeg razvoja, a savremene tehnologije alat da se ove ideje sprovedu u djelo. Prihvatanje novih ideja i inovacija, kao i primjena ICT donose veći nivo otvorenosti i transparentnosti javnih institucija, odnosno stvaraju efikasnu i servisno orijentisanu javnu upravu koju karakteriše posvećenost pružanju usluga korisnicima – rekao je Abazović.

On je između ostalog kazao da je Ministarstvo javne uprave mnogo uradilo na regulativi u ovoj oblasti.

- Pokušavamo da obezbijedimo infrastrukturu i sve preduslove da bi razvoj elektroniskih usluga bio takav da bukvalno ne postoji nijedna usluga koja se ne može realizovati bez fizičkog prisustva korisnika – rekao je Abazović.

On je najavio da je u tom smjeru u 2018. pokrenut projekat Nacionalni identifikacioni dokument.

- Rezultat tog projekta treba da bude da, sa novom ličnom kartom, u skladu sa već usvojenim zakonom, svaki građanin ima elektronski identitet trećeg nivoa i elektronski potpis – rekao je Abazović.

Zamjena ličnih karata sa ovom svrhom očekuje se sljedeće godine.

- Mislim da će najveći zamajac za razvoj digitalnog društva biti kada privreda, državna uprava i svi drugi činioci digitalnog društva budu znali da svi građani i pravna lica imaju elektronski identitet. Oni koji se ne budu prilagođavali takvom načinu pružanja usluga kreću, po mom sudu, u proces svog poslovnog penzionisanja – istakao je Abazović.

Ministarstvo razvija sistem preko koji će doprinijeti da svi građani mogu da koriste elektronski identitet za dobijanje elektronskih usluga. Već sljedećeg mjeseca će taj sistem biti u test-fazi. Razvija se i jedinstveni servis za naplatu svih taksi, kao i registar svih elektronskih usluga javne uprave.

Državni sekretar Ministarstva ekonomije Milan Srzentić je kazao da je elektronska komunikaciona infrastruktura krvotok preko koga je jedino moguće pružiti javne ili usluge elektronskog poslovanja.

- To je tako prepoznato i Strategijom razvoja jedinstvenog digitalnog evropskog tržišta. Mogu da kažem da smo u Crnoj Gori izuzetno zadovoljni trenutnim razvojem elektronske komunikacione infrastrukture - naveo je Srzentić.

On je kazao da su u toj oblasti implementirani svi evropski propisi koji su obavezujući, što je doprinijelo ne samo snaženju investicija koje su u posljednje tri godine prevazišle 250 miliona eura, dok je za ovu godinu najavljeno oko 50 miliona eura novih ulaganja.

Prema njegovim riječima ICT je horizontalna poluga koja treba da podrži razvoj cijele crnogorske ekonomije

- Svijest o tome raste i potrebno je da se svi uključimo u ovaj proces – naglasio je on.

Tokom rasprave je istaknuto da je neophodno podići nivo informatičke pismenosti i kulture u Crnoj Gori na način da građani mogu većinu svojih potreba da zadovolje korišćenjem tehnologija putem servisa koje nude država, banke, telekomunikacione i ostale kompanije.

- Ka tome treba da težimo, jer je to ono što zovemo digitalno transformisano društvo – mišljenja je Vladan Tabaš.

On smatra da kadrovski potencijali za ostvarenje ovog cilja nijesu na dobrom nivou, pa se mora krenuti u informatičko obrazovanje već u osnovnim školama, gdje, po njegovom mišljenju, fond časova nije adekvatan potrebama.

- Djeca u školama ne uče kako da ostalim predmetima pristupe sa informatičkom kreativnošću, koristeći tehnologije koje su im na raspolaganju – rekao je Tabaš.

Smatra da se na fakultetima smjerovi moraju brže transformisati kako bi kreirali kadrove koji odgovaraju potrebama privrede. IT firmama su potrebni kadrovi, ali je i pored toga na birou rada 400 nezaposlenih inženjera informatike jer nemaju znanje potrebno za posao.

- Kako razvijamo ovaj kadar, tako ćemo proporcionalno i informaciono društvo – rekao je Tabaš.

Najavio je da će Odbor ICT u saradnji sa Zavodom za zapošljavanje 29. marta organizovati mini sajam zapošljvanja u Komori, gdje će osam IT firmi razgovarati sa oko 60 kandidata za posao iz ove struke.

On je kazao da je umereni optimista da će Crna Gora krenuti eksponencijalnim koracima ka digitalnoj ekonomiji. Da bi se to ostvarilo potrebno je, pored IT kompanija, podržati i startapove koji su svojevrsni inkubatori znanja jer se oko njih okupljaju mladi.

- Edukacija i promocija elektronskih servisa su nužni preduslovi da bi se postigli zadovoljavajući rezultati u razvoju eUprave i poslovanja - smatra Srđan Savić, izvršni direktor Komercijalne banke, koji naglašava da u centru svih procesa treba da bude korisnik usluga.

On ocjenjuje da je u crnogorskom bankarskom sektoru potrebno unaprijediti elektronsko poslovanje, a da država preduzima prave korake na stvaranju regultornih uslova za to.

Izazova na ovom putu, prema njegovim riječima, ima mnogo a jedan od značajnih biće primjena GDPR regulative Evropske unije čiji je cilj zaštita ljudskih prava u kontekstu kretanja podataka o ličnosti.

- Banke su sposobne da se uhvate u koštac sa ovim izazovima – zaključuje on.

Moderatorka Bojana Bajić zaključila je da je diskusija pokazala da su javna uprava i privreda partneri na putu digitalizacije društva.

- Svi mi, a posebno javna uprava, treba da radimo na analizi poslovnih procesa, njihovom priladgođavanju primjeni ICT-a, odnosno moramo dovesti do toga da korisnicima usluga više ne bude potreban nijedan papir, već da se sve završava elektronskim putem – kazala je Bajić.