You are here

Poglavlje 27 traži 1,4 milijarde eura investicija

09/03/2018

Pregovaračko poglavlje 27 - Životna sredina, sa fokusom na upravljanje vodama i otpadom, bilo tema sjednice Odbora udruženja komunalne privrede Privredne komore Crne Gore, 9. marta 2018. godine.

Usvojen je Izvještaj o radu Odbora za 2017. godinu, a predstavljeni su novi Zakon o Privrednoj komori i Informacija o dualnom obrazovanju.

Sjednicu je vodio zamjenik predsjednika Odbora Mladen Lučić, a u radu su osim članova učestvovali potpredsjednica Privredne komore Ljiljana Filipović, šefica radne grupe za Poglavlje 27 i generalna direktorica Direktorata za životnu sredinu Ivana Vojinović i rukovodioci Sektora za pravne i opšte poslove, te edukaciju u Komori Mitar Bajčeta i dr Mladen Perazić.

Poglavlje 27. Životna sredina i klimatske promjene, jedno je od najkompleksnijih i najzahtjevnijih poglavlja sa kojim se zemlje suočavaju u pregovaračkom procesu sa Evropskom unijom, kazala je Ivana Vojinović. Ona je govorila realizovanim aktivnostima u prethodnom periodu i o obavezama koje moramo ispuniti, te spremnosti Crne Gore da sredinom tekuće godine otvori ovo poglavlje.

Materiju ovog poglavlja čini preuzimanje više od 200 glavnih pravnih akata koji obuhvataju horizontalno zakonodavstvo, kvalitet vazduha, klimatske promjene, upravljanje otpadom, upravljanje vodama, zaštitu prirode, industrijsko zagađivanje, civilnu zaštitu, hemikalije i zaštitu od buke, te stoga i potpuna primjena evropskih tekovina predstavlja jedan od najvećih izazova Poglavlja 27.

Crnoj Gori su neophodna značajna finansijska sredstva u cilju realizovanja preuzetih obaveza i zadovoljavanja standarda koji su u skladu sa direktivama EU. Dosadašnje analize pokazuju da će investicije do 2035. godine iznositi 1,4 milijarde eura. Za najzahtjevnije poglavlje, neophodno je pažljivo graditi finansijsku konstrukciju, iskoristiti sve raspoložive finansijske kpacitete, međunarodne kredite, IPA fondove, donacije, državne i lokalne budžete, navela je Vojinović.

Najveći finansijski teret, 841 milion eura, jeste u oblasti kvaliteta voda, prevashodno u dijelu izgradnje postrojenja za prečišćavanje komunalnih otpadnih voda, te izgradnje infrastrukture u oblasti pijaće vode i zaštite od poplava. Selektivno sakupljanje komunalnog otpada, stopa reciklaže otpada, riješavanje pitanje tretmana opasnog i medicinskog otpada važni su  koraci ka ispunjavanju  standarda EU. U ovoj oblasti potrebno je ulaganje od 368 miliona eura, da bi sistem upravljanja otpadom u Crnoj Gori funkcionisao kao i u državama članicama EU.

Planirano je da industrija i država investiraju 130 miliona eura kako bi se zadovoljili propisi EU koji su prenijeti u naš pravni okvir i u cilju dostizanja standarda kvaliteta vazduha na teritoriji čitave Crne Gore. Predviđa se ulaganje od 33 miliona eura u zaštitu prirode i najvećim dijelom sredstva će biti iskorišćena na uspostavljanju mreže Natura 2000.

U kontekstu efikasnijeg rješavanja problema u ovoj oblasti, članom 76 Zakona o životnoj sredini predviđeno je formiranje Eko fonda koji će osnovati Vlada kao zasebno pravno lice. Eko fond će primjenjivati brojne finansijske instrumente, i sredstva će prikupljati od subjekata tzv. zagađivača, te će se tako prikupljena sredstva namjenski plasirati u programe i projekte u oblasti zaštite životne sredine na državnom i lokalnom nivou, a sve u cilju održivog korišćenja i očuvanja životne sredine. Shodno roku datom u Zakonu o životnoj sredini, Eko fond bi trebalo da bude osnovan do sredine 2018. godine.

Zaključak je da je riječ o zahtjevnom i dugotrajnom procesu i neophodna je zajednička saradnja svih sektora: institucija, privrede, nevladinih organizacija, medija, ali i samih građana. Takođe, potrebno je kontinuirano razvijati administrativne kapaciteta, odnosno izgraditi visokoprofilisane državne službenike na svim nivoima, i državnih i lokalnih uprava. Prema projekcijama, potreban period Crnoj Gori da se prilagodi u ovoj oblasti je do 2035. godine – rekla je Vojinović.

Radenko Vujošević, Komunalno preduzeće Bijelog Polja, ocijenio je da je vidljiv napredak u oblasti životne sredine u Crnoj Gori, ali da prepreku realizaciji državnog plana upravljanja otpadom predstavlja njegova neusklađenost sa Prostornim planom.

Vojinović je kazala da novi zakon o planiranju prostora i izgradnji predviđa izradu novih lokalnih planskih dokumenata kojima će biti regulisane sve neusklađenosti u ovoj oblasti.

Privrednici su ukazali da je sjevernim opštinama neophodna podrška resornog ministarstva u dijelu upravljanja otpadom. Takođe su potencirali potrebu da se osnuju nova preduzeća za upravljanje otpadom na ovom području.

Vojinović je odgovorila da je predviđena izmjena Plana upravljanja otpadom i da će u fokusu biti iznalaženje optimalnog modela za sjeverni region.

Filip Makrid, zamjenik direktora podgoričkog Vodovoda i kanalizacije, ukazao je na probleme u vodosnabdijevanju, visoke gubitke na mreži koji su, smatra, posljedica starosti i nefunkcionalnosti mreže te nesinhronizovanog zakonskog okvira kada su u pitanju restriktivne mjere prema potrošačima. On smatra da su potrebni jasniji master planovi za tretman otpadnih voda koji će potencirati regionalnu saradnju po ovom pitanju, kao i strategiju upravljanja muljem.

Zakon o Komori

Predstavnik Komore Mitar Bajčeta prezentovao je novi Zakon o Privrednoj komori. Riječ je o aktu koji afirmiše značaj i rad najstarije poslovne asocijacije u uslovima znatno izmijenjenih društveno ekonomskih okolnosti u odnosu na prije 20 godina kada je usvojen prethodni zakon o Komori. Zakonom su posebno istaknuti ciljevi Komore, prije svega zastupanje i ostvarivanje zajedničkih interesa njenih članica, odnosno cjelokupne crnogorske privrede. Saradnja Komore i državnih organa u vezi sa pitanjima od interesa za privredu je podignuta na veći nivo. Komora predlaže Vladi Crne Gore mjere ekonomske politike i na sjednicama njenih organa pri razmatranju ovih mjera učestvuju predstavnici Vlade. Obaveza je Komore da nadležnom ministarstvu dostavlja mišljenje na propise od značaja za privredu. Jednom godišnje upućuje Vladi analizu poslovanja privrede i primjene propisa od značaja za privredu.

Dualno obrazovanje

Predstavnik Komore dr Mladen Perazić kazao je da je školske 2017/2018 godine ponovo zaživjelo obrazovanje kod poslodavca - dualni sistem zasnovan na pozitivnim iskustvima zemalja njemačkog govornog područja.

Privredna komora Crne Gore je bila jedan od inicijatora za implementaciju i realizaciju dualnog sistema kod nas. S obzirom da u Crnoj Gori postoji veliki broj privrednih subjekata koji imaju želju, potrebe i kapacitet da učestvuju u kreiranju kvalitetne radne snage kako za svoje potrebe tako i za potrebe tržišta rada u državi, ovaj projekat je izazvao veliku pažnju poslodavaca i želju za učešćem.

Uključenjem u ovaj vid realizacije obrazovanja učenika, poslodavac ima mogućnost da pripremi kadar profila koji odgovara poslovanju njegovog preduzeća i zaposli ga po završetku školovanja.

Praktično obrazovanje kod poslodavca, omogućava učeniku da: razvija primjenjiva znanja, da usvaja vrijednosti odgovarajuće radne kulture, da se brže prilagodjava zahtjevima radnog mjesta i unapređuje znanje i vještine u realnoj sredini, čime se i stvara mogućnost zapošljavanja kod poslodavca kod kojeg se obrazovao.

Sekretarka Odbora Maja Đurović je, predstavljajući Izvještaj o radu, najavila komorske aktivnosti koje predstoje u oblasti komunalne privrede. Riječ je između ostalog o okruglom stolu 15. marta u 13 sati kada će biti predstavljena kompanija Montanus, te poslovnom forumu sa mađarskim kompanijama iz oblasti upravljanja otpadom i otpadnim vodama, 25. aprila u Privrednoj komori.