You are here

Poglavlje 3 će vjerovatno biti otvoreno do kraja godine

17/08/2017

Otvaranje Poglavlja 3 - Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga očekuje se do kraja 2017. godine godine jer je Crna Gora ispunila početno mjerilo, saopštio je, za dnevni list Vijesti, šef radne grupe za ovo poglavlje u pregovorima sa EU, Pavle D. Radovanović, generalni sekretar Privredne komore Crne Gore.

Crna Gora je ispunila početno mjerilo za otvaranje ovog poglavlja usvajanjem Nacionalnog plana razvoja kvalifikacija za obavljanje regulisanih profesija sa Akcionim planom za period 2013-2018, u junu 2014.

“Otišli smo i korak dalje u pravcu stvaranja zakonskog okvira i omogućavanja pristupa tržištu rada i protoku kapitala, te osposobljavanju privrednih društava i pojedinaca za suočavanje sa pritiskom konkurencije, koja je temelj unutrašnjeg tržišta EU. Krajem jula ove godine, nakon razmatranja na Savjetu EU, Crnoj Gori je upućena zajednička pozicija za ovo poglavlje, te očekujemo njegovo otvaranje do kraja godine”, kazao je Radovanović.

Na pitanje zašto se dugo čeka na otvaranje poglavlja, on je odgovorio da treba imati u vidu da su prethodni period obilježile velike promjene praćene suočavanjem EU sa nikad većim unutrašnjim i vanjskim krizama i izazovima.

“Imajući u vidu važnost ovog poglavlja, kao i njegovu horizontalnu povezanost sa svim ostalim oblastima, možemo reći da je usporavanje procesa otvaranja pregovora proisteklo iz potrebe iznalaženja šireg konsenzualnog rješenja u samoj EU koje se tiče slobode kretanja radne snage i suočavanja sa brojnim novonastalim okolnostima u ovom području, a prije svega posljedicama migracijske krize. Važno je ukazati i na činjenicu da su dio ovog poglavlja preduzetnici koji pružaju usluge na tržištu EU, odnosno rade u državama članicama”, objasnio je Radovanović.

Kako je dodao, Crna Gora sprovodi reforme sa ciljem sprečavanja diskriminacije i pojednostavljivanja administrativnih procedura. Navodi da je u skorije vrijeme izmijenjeno nacionalno zakonodavstvu u cilju ukidanja zahtjeva za državljanstvom za pristup i uživanje slobode pružanja usluga (izuzev zahtjeva za državljanstvom opravdanim članom 51 Ugovora o funkcionisanju EU). Vlada je na sjednici od 30. juna 2017. utvrdila i Predlog zakona o uslugama, krovni zakon kojim se prenosi Direktiva o uslugama i koji je u skupštinskoj proceduri.

“Postignut je značajan rezultat i u oblasti regulisanih profesija, te u oblasti usklađivanja svih studijskih programa na kojima se stiču kvalifikacije za regulisane profesije. Dio ključnih aktivnosti u vezi s regulisanim profesijama će biti realizovan tokom trećeg kvartala 2017. kada se očekuje donošenje zakona o priznanju profesionalnih kvalifikacija za obavljanje regulisane profesije, kao i tokom 2018, kada se očekuje utvrđivanje Liste regulisanih profesija za koju su ministarstva dostavila predloge”, rekao je Radovanović.

On je kazao da, s obzirom na to da pregovori o ovom poglavlju još nijesu otvoreni, nezahvalno je kalkulisati koliko bi oni mogli trajati.

“U slučaju Hrvatske, pregovori u 3. poglavlju su trajali oko dvije i po godine, s tim što je Hrvatska dobila pet mjerila za zatvaranja, a nije imala ni jedno za otvaranje poglavlja. Slučaj Crne Gore je drugačiji, kao što je i sam pregovarački proces koji naša država vodi osoben po mnogim pitanjima i okolnostima”, objasnio je Radovanović.

Prema njegovim riječima, poslovnim subjektima će, pristupanjem Crne Gore EU, biti omogućeno slobodno pružanje usluga u svakoj članici EU, a da se, pri tom, u njima poslovno ne nastanjuju.

“To znači da će crnogorska privredna društva moći da pružaju usluge širom EU, slobodno, bez diskriminacije i bez registracije, kao i da se automatski priznaju stečene kvalifikacije i prihvataju diplome naših državljana u svim članicama EU, što će omogućiti da crnogorski građani rade u članicama EU”, kazao je Radovanović.

Prenošenje  Direktive o uslugama je najzahtjevniji zadatak

Radovanović je rekao da je najzahtjevniji zadatak  prenošenje  Direktive o uslugama, imajući u vidu da se ona prožima kroz rad u više pregovaračkih poglavlja.

Ova Direktiva, kako je objasnio, reguliše sve usluge i njom se stvara obaveza pojednostavljenja administrativnih postupaka u oblasti pružanja usluga, obezbjeđuje veća transparentnost kroz osnivanje jedinstvene kontaktne tačke za usluge i definiše lista zahtjeva koji se ne smiju postavljati prilikom osnivanja preduzeća i prekograničnog pružanja usluga. “Već smo definisali efikasan mehanizam koordinacije realizacije obaveza i, što je posebno značajno, možemo reći da su brojne aktivnosti već sprovedene u određenoj mjeri. U 2016. je usvojen Akcioni plan za transponovanje Direktive o uslugama na unutrašnjem tržištu EU za period 2015 – 2018, po kojem se godišnje izvještava, a Vlada je nedavno utvrdila predlog Zakona o uslugama. Takođe, uz ekspertsku podršku država članica posvećeno radimo na unapređenju funkcionisanja jedinstvene kontaktne tačke za usluge”, naveo je Radovanović.

On je kazao da će unapređenje funkcionisanja jedinstvenog tržišta usluga doprinijeti rastu ekonomske snage preduzeća, posebno malih i srednjih, povećati konkurentnost usluga, pojednostaviti regulatorni okvir i doprinijeti stvaranju povoljnijeg poslovnog ambijenta i povećanju investicija, te osigurati kvalitet u obavljanju profesija koje su od uticaja na zdravlje i bezbjednost građana.