You are here

Poslovanje u Slobodnoj zoni Bar, mogućnosti i ograničenja

17/10/2018

Na sjednici Odbora udruženja špeditera Privredne komore Crne Gore, održanoj 17. oktobra 2018. godine, razmotrena je Informacija o spoljnoj trgovini za period januar-avgust 2018. godine i aktivnosti u Slobodnoj zoni Luke Bar.

Sjednicu je vodio Saša Simonović, zamjenik predsednika Odbora, a u radu su, pored članova, učestvovali potpredsjednica Privredne komore Ljiljana Filipović, predstavnici Uprave carina Tatjana Vujisić, Dragan Lučić i Rabija Smajić,, Lučke uprave Crne Gore Tanja Ivanišević i Ana Drakulović, Luke Bar Deda Đelović i Dragan Šćekić, Port of Adria Velizar Perunović i Aleksandra Pešić.

Informaciju o spoljnoj trgovini predstavio je Filip Vujović, savjetnik u Privrednoj komori. Robna razmjena Crne Gore za period januar-avgust 2018. godine, prema podacima Monstata, iznosila je 1.945,2 miliona eura i veća je za 12,4%, u odnosu na isti period 2017. godine. Izvezeno je robe u vrijednosti od 260,9 miliona eura, što je više za 7,3%, a uvezeno 1.684,3 milliona što je porast od 13,2%. Stepen pokrivenosti uvoza izvozom iznosio je 15,5% i manji je u odnosu na isti period prethodne godine, kada je iznosio 16,3%. Najveći obim robne razmjene Crna Gora je ostvarila sa zemljama EU u iznosu od 810,9 miliona eura i u poređenju sa istim periodom prošle godine to je rast od 19,1%. Zemlje EU su u ukupnoj robnoj razmjeni u periodu januar-avgust 2018. učestvovale sa 48,1%, CEFTA države sa 29,9 % i ostale 22 %. Glavni spoljnotrgovinski partneri u izvozu bili su: Srbija, Mađarska i BiH, a u uvozu Srbija, Kina i Njemačka.

Potpredsjednica Filipović je kazala da, u cilju snaženja neposrednih kontakata i širenja baze privrednih subjekata kojima će pružati usluge, Stručna služba Komore obilazi preduzeća u svim opštinama, i tom prilikom radi istraživanje o poslovnom ambijentu i okolnostima koje opredjeljuju njihovo poslovanje. Podaci dobijeni tokom dosadašnjih posjeta pokazuju da se najčešća ograničenja poslovanja odnose na: dugo čekanje na graničnim prelazima, česte i skupe analize robe, sivu ekonomiju, likvidnost, nelojalnu konkurenciju, visoke poreze i doprinose, nedostatak stručnog kadra i finansijskih sredstava.

Rezultati istraživanja, sa argumentovanim predlozima za unapređenje poslovnog ambijenta će biti prezentovani u godišnjoj analizi koja se krajem kalendarske godine razmatra sa najvišim predstavnicima Vlade Crne Gore. Najavila je da će tokom novembra biti organizovana još jedna sjednica Odbora udruženja špeditera na kojoj će tema biti poslovnje u oblasti logistike i špedicije, za koju će na temelju rezultata istraživanja i pribavljenih argumentovanih zahtjeva I analize uporedne prakse, biti pripremljena informacija o poslovnom ambijentu i ograničenjima za realizaciju ovih poslova.

Odbor udruženja špeditera Privredne komore Crne Gore je u prethodnom periodu, u više navrata, razmatrao ograničenja u poslovanju sa kojima su se privredni subjekti susretali u Slobodnoj zoni Luka Bar, a u cilju unapređenja njihovog poslovanja, kao i konkurentnosti logističkog pravca preko Bara.

Špediteri su i na ovoj sjednici potencirali probleme u poslovanju u okviru Slobodne zone. Ocjenjuju da bi Slobodna zona trebalo da predstavlja primjer dobre prakse i uspješan model privlačenja investicija, omogući efikasno poslovanje i značajne uštede objedinjavajući sve pogodnosti za ulaganje i poslovanje na jednom mjestu.

Smatraju da je atraktivnost slobodne zone smanjena usljed usklađivanja sa propisima Evropske unije. Naime, izmjenama Zakona u 2016. godini, carinsko i poresko oslobođenje primjenjuje se samo na robu koja se u zoni ili skladištu upotrebljava u cilju njene prerade, obrade, aktivnog oplemenjivanja ili se podvrgava uobičajenim oblicima rukovanja u skladu sa Carinskim zakonom. Ranijim Zakonom o slobodnim zonama bilo je propisano da se za robu unesenu u zonu ne plaćaju carina, carinske dažbine i PDV, bez obzira na vrstu unešene robe i njenu namjenu u zoni, uključujući i robu koju operator i korisnici unose radi izgradnje i održavanja objekata, infrastrukture i opreme u zoni i uopšte stvaranja uslova za rad i razvoj zone i skladišta.

Darko Globarević iz Zetatransa je podržao inicijativu špeditera iz Bara da poslovanju u Slobodnoj zoni ponovo bude tema sastanka budući da od ranije saopštavana ograničenja nisu otklonjena. Saopštio je da u Slobodnoj zoni nema dovoljno kadrova Uprave carina. On ocjenjuje da špediteri ne mogu odgovarati za robu uskladištenu u Slobodnoj zoni, jer nemaju dodirnih tačaka sa njom, već to treba bude obaveza korisnika zone i operatora.

Dragan Lučić iz Uprave carina tvrdi da Luka Bar treba da riješi pitanje bezbjednosti jer je to prepreka sigurnijem kretanju roba. Potencirao je nedostatak kvalitetnih kadrova, zbog čega se radi prekovremeno da bi se izašlo u susret privredi. Ograničene mogućnosti novog zapošljavanja predstavljaju prepreku svaranju boljih uslova za rad.

Hasan Kolar, Jadroagent, smatra da je u Zakonu potrebno preformulisati obaveze špeditera u Slobodnoj zoni Luke Bar. Prema njegovim riječima, špediteri samo javljaju Carini i daju nalog Luci za manipulaciju robom, te ne mogu biti odgovorni za eventualne štete ili nestanak robe. Smatra i da Uprava carina ne bi trebalo da traži od špeditera Ugovor o posredovanju kada je riječ o skladištenju robe za poznatog kupca. Zaključuje da su kapaciteti Luke Bar danas mnogo manje iskorišćeni nego prije 20 godina.

Rabija Smajić iz Uprave Carine je saopštila da će se roba koja dolazi morskim putem za kupca iz Crne Gore cariniti u Slobodnoj zoni. Slobodna zona, navodi Smajić, nije carinsko skladište, već smjestište za robu korisnika Zone i za njeno aktivno oplemenjivanje.

Branislav Zenović, Zenšped, ocjenjuje da se Carinski zakon koji, smatra, dobro tretira Slobodnu zonu Luke Bar, na terenu “kreativno tumači”. Najveći problem odnosi se na evidenciju robe u ovom području i komunikaciju špeditera sa carinom.

Promet preko Luke Bar opada, navodi Zenović, a jedan kontejner Crnoj Gori donosi više od 2.000 dolara. Svaki kontejner koji ode u konkurentske luke znači gubitak prihoda za našu zemlju. On je pitao da li Port of Adria i Luka Bar imaju informacione sisteme koji zadovoljavaju uslove Uprave carina za vođenje carinske evidencije, na što mu je potvrdno odgovoreno, s tim što je Luka Bar u postupku obnavljanja rješenja o vođenju carinske evidencije, koje će biti modernizovano.

Predstavnik Luke Deda Đelović smatra da treba ojačati poziciju Slobodne zone da bi privlačila investitore. Međutim, od 2005. godine redukovane su podsticajne mjera koje eventualnim korisnicima mogu biti motiv da posluju u Luci Bar. Slobodna zona je trebalo da bude podrška trgovini koja se odvija u Luci. Ona se, međutim, navodi Đelović, sve više udaljava od funkcije generatora proizvodnih aktivnosti.

Govoreći o problemu licencne takse koja prema ocjeni špeditera predstavlja značajan trošak od 10.000 eura, Đelović je naveo da je značajno modifikovan model njenog plaćanja. Sada će za obavljanje poslova u Slobodnoj zoni biti potrebno plaćanje po 2.000 eura gorišnje za pet godina uz mogućnost da prvo plaćanje bude podijeljeno na prve tri godine.

Dalibor Pelević, MSC, naveo je da je tranzitni saobraćaj preko Luke Bar važan za našu državu. On je kazao da je 28 odsto kontejnera robe koji se dopreme u Luku za potrebe crnogorskog tržišta, a ostalo je uglavnom za Srbiju i druge države. Potencijal za biznis naročito vidi u većem privlačenju korisnika zone iz Srbije. Predložio je da se razmotre odredbe Carinskog zakona (člana 47) koje se odnose na prijavljivanje robe gdje se kaze da zapovjednik broda i zapovjednik vazduhoplova ili njegov zastupnik u Crnoj Gori moraju da potvrde da manifest pruža kompletne, istinite i tačne podatke o svojoj robi koja se prevozi tim brodom ili vazduhoplovom. Kako brodar nema mogucnost kontrole tih podataka, samim tim ni zapovjednik odnosno njegov zastupnik u Crnoj Gori ne mogu tvrditi da li su podaci tačni ili netačni. Takođe, ni u Carinskom Zakonu EU ne postoje odredbe kojim je definisano da zapovjednik broda ili ovlašćeno lice u Crnoj Gori mora da potvrde da manifest pruža kompletne, istinite i tačne podatke za robu koja se provozi.

Tatjana Vujisić, Uprava carina, saopštila je spremnost da u okviru zakonskih mogućnosti ova Uprava preduzme sve aktivnosti kojim će se unaprijediti poslovanje u Slobodnoj zoni Luka Bar. Kada su u pitanju izmjene zakona, Privredna komora je prava adresa kojoj privrednici treba da dostave inicijative koje bi nakon analize opravdanosti i uporedne prakse bili upućeni nadležnom ministarstvu. Ona je kazala da je na korisniku Slobodne zone da obezbijedi evidenciju roba, a da li će za to koristiti uslugu operatera za Upravu carina nije važno već samo da se ona može njen tok i procesi koji se sa njom obavljaju.

Darko Globarević je na sjednici ukazao da pojedini špediteri posluju u međugraničnoj zoni gdje su uslovi povoljniji za poslovanje. On je pitao ko je nadležan da pojasni po kom osnovu je tako, te predložio da se organizuje poseban sastanak sa predstavnicima Ministarastva unutrašnjih poslova i Uprave za imovinu o ovoj temi.

Potpredsjednica Filipović zaključila je da je saradnja Odbora sa nadležnim organima kvalitetna i podjsetila da se sa Upravom carina godinama organizuje Dan otvorenih vrata, te da njihovi predstavnici učestvuju u obukama koje organizuje Komora.