You are here

Potrebna hitna intervencija u cilju rješavanja problema pekarske industrije

27/10/2021

Enorman rast cijena repromaterijala u poljoprivredi, najveći u posljednih deset godina,  te problemi sa rastom cijena pšenice, brašna, kukuruza  i energenata , negativno utiču na crnogorske poljoprivrednike, posebno na  stočarsku proizvodnju  i pekarsku industriju.  čime je, ukoliko izostanu Vladine mjere podrške, njihov opstanak doveden u pitanje,, ocijenjeno je na sjednici Odbora poljoprivrede i prehrambene industrije održanoj 27. oktobra 2021. godine.

Odbor je razmotrio Informaciju o privrednim kretanjima u agraru za januar-avgust 2021. godine i realizaciju javnih poziva kroz IPARD, a prezentovan je i prioritet pametne specijalizacije “Održiva poljoprivreda i lanac vrijednosti hrane”.

Sjednicu je vodio predsjednik OU poljoprivrede i prehrambene industrije Milutin Đuranović uz podršku sekretarke Lidije Rmuš, a u radu su, pored članova učestvovali i predstavnici Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Vladislav Bojović v.d. direktora Direktorata za plaćanje i Mirsad Spahić načelnik službe za analize, Aleksandra Martinović članica radne grupe za izradu Operativnog programa za implementaciju strategije pametne specijalizacije “Održiva poljoprivreda i lanac vrijednosti hrane”.

Sekretarka odbora Lidija Rmuš predstavila je tekuća privredna kretanja u agraru za januar - avgust 2021. godine, istakavši da je uticaj svjetske pandemije na ostvarene rezultate u poslovanju bio je izuzetno jak i u prva tri kvartala ove godine, ali da je turistička sezona uticala na da se dobiju što bolji rezultati i pomogla cjelokupnom poljoprivrednom sektoru.

- Dobra turistička sezona je uspjela dijelom da smanji gubitke koji su ostvareni u prva dva kvaratala. Prema podacima Monstata, BDP u 2020. godini je u odnosu na 2019. godinu smanjen za 15,6 %, a u poljoprivredi za 3%, a ostvarena bruto vrijednost poljoprivredene proizvodnje iznosila je 515, 6 miliona eura - kazala je ona.

Prema njenim riječima, zbog kašnjenja donošenja Agrobudžeta kao najvažnijeg dokumenta za razvoj poljoprivrede postoji određena bojazan da to može imati negativne efekte na ostvarene rezultate u poljoprivredi u ovoj godini, zbog toga što poljoprivrednici nisu bili upoznati na vrijeme koje mjere će se donijeti i koji će biti nivo podrške, odnosno subvencija, tako da nisu mogli da planiraju proizvodnju ni u biljnoj ni u stočarskoj proizvodnji.

- Ono što je pozitivno je što su obaveze prema poljoprivrednim proizvođačima u sektoru mljekarstva izvrašavane redovno, ali za sprovođenje ostalih mjera se ipak moralo čekati na donošenje Agrobudžeta - kazala je ona, dodajući da su u toku jula, avgusta i septembra objavljeni skoro svi javni pozivi i njihova realizacija je u toku.

Rmuš je kazala da analiza Agrobudžeta koji iznosi 44,8 mil eura i obuhvata 60 mjera ukazuje da je u ovoj godini došlo do povećanja sredstava koja se izdvajaju iz nacionalnog budžeta za 11%, što je veoma značajno, dok su sredstva međunarodne podrške i kreditna sredstva smanjena za skoro 50%, tako da su planirana sredstava za Agrobudžet u odnosu na 2020. godinu manja za 26%.

Rmuš je istakla da je uspješna sezona pomogla plasiranju proizvoda, gdje se još jednom pokazalo da su turizam i poljoprivreda zajednički sektor, te da je turizam taj koji poljoprivredi daje zamajac da se što bolje razvija. Generalna ocjena poslovanja privrednika za 2021. godinu jeste da je došlo do rasta proizvodnje u odnosu na 2020.godinu zahvaljujući najviše rastu turističke tražnje, ali još uvijek nije dostgnut nivo proizvodnje iz 2019. odine.

Ona je kazala da pored pandemije koja je usporila privredne aktivnosti i naplate potraživanja, veliki problem jeste i enormini rast cijene repromaterijalšto utiče na sve sektore poljoprivrede, te da trenutno eskalira problem u pekarskoj industriji koji se tiče ograničavanja cijene osnovne vrste hleba.

 - U pekarskoj industriji kod jednog broja preduzeća je u 2021. godini došlo do rasta proizvodnje, prihoda kao i izvoza. Turistička sezona je osnažila rad pekarske industrije, ali 2-3 mjeseca rada ne mogu da poprave lošu situaciju iz prethodnih 18 mjeseci. Tome je doprinijela i Odluka Vlade o ograničavanju cijene osnovne vrste hljeba na 50 centi/vekni uz istovremeno neograničavanje marže, dok je kod ostalih životnih namirnica limitirana samo marža, ali ne i osnovna cijena - istakla je Rmuš.

Ona je navela da već u oktobru, zbog povećanja cijena pšenice, dolazi do povećanja cijena brašna za 20% a zbog najavljenog novog poskupljenja pšenice na globalnom nivou očekuje se i dalji rast cijena, tako da su se proizvođači opet našli u nezavidnoj situaciji. Do sada  su pekare veoma često bile garant socijalnog mira zadržavajući cijene hljeba i pored stalnog porasta cijena inputa ali posljednja poskupljenja brašna i energenata mogu dovesti do velikih gubitaka koji se neće moći nadomjestiti, kazala je Rmuš.

- Apelujemo na resorna ministarstva (Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, Ministarstvo finansija i socijalnog staranja i Ministarstvo ekonomskog razvoja) da se što prije sastanu i pokušaju riješiti ovaj problem, jer je sada pitanja da li se velikim, industrijskim pekarama uopšte isplati upaliti mašine i proizvoditi hljeb, kazala je ona. Pored ovog problema, Rmuš je navela da se industrijske pekare suočavaju i sa problemom neradne nedjelje, jer oni svoje proizvode uglavnom plasiraju kroz trgovačke objekte koji ne rade nedeljom, te da se u zadnje dvije godina usled toga njihov promet smanjio za 15 odsto.

Rmuš je istakla i da se mljekarska industrija suočava sa problemima zbog rasta cijena stočne hrane i suše, te da je Ministarstvo poljoprivrede intervenisalo u junu i julu, a najavljena je pomoć i do kraja godine.

- Tokom prošle godine uz pomoć vladinih mjera kroz tržišne intervencije ovaj sektor je opstao i uspio da plasira sve proizvode. Ove godine je smanjen otkup mlijeka koji je prouzorkovan smanjenjem broja grla zbog visokih cijena stočne hrane i suše, pa sada se mljekare suočavaju sa problemom nedostatka sirovine. Kao pozitivne primjere, Rmuš je navela Vladine mjere kroz tržišne intervencije, a koje se odnose na skladištenje krompira i lubenice.

- Ovo je dalo jako dobre rezultate, i uticalo na porast izvoza lubenica i smanjenje uvoza krompira za skoro trećinu od uobičajenih količina koje su se uvozile na godišnjem nivou. - kazala je ona, ističući da je ovo pravi primjer kako država može pomoći, a što nije nimalo lako.

Pad proizvodnje i otkupa je je registrovan kod subjekata koji se bave otkupom i preradom ljekovitog bilja i šumskih plodova zbog nedostatka pečurke, što je direktno uticalo i na smanjenje izvoza pečurki za preko 32,6%.

Ona je navela da je poslednjih godina konditorska proizvodnja, naročito proizvodnja i izvoz kakao namaza u stalnom porastu, ali da je u ovoj godini došlo do blagog pada proizvodnje, dok se trend rasta izvoza nastavio. Po prvi put se realizuje i izvoz ovih proizvoda u Ekvador.

Ona je kazala da je proizvodnja jaja takođe u ovoj godini porasla za oko 11%, a plasman za preko 35%, te da je u ovoj godini smanjena stopa PDV-a na jaja, što je u značajnoj mjeri olakšalo poslovanje proizvođača.

Ona je istakla da je u odnosu na 2019. godinu do povećanja uvoza došlo kod živih životinja za 8%, žitarica za 10%, ulja za 50%,  šećera za 17% , stočne hrane za 28%, a do smanjenja uvoza za 16% u odnosu na 2019. godinu došlo je kod svježeg i rashlađenog mesa i povrća, a kod mesnih prerađevina za 9%.

- Za prvih 8 mjeseci u izvozu je najviše učestvovalo piće sa 19,7%, zatim dimljeni i sušeni proizvodi sa 19%, cigarete sa 16,5% mesne prerađevine sa 10,6% voće i povrće sa 16,1%, koža i eterična ulja sa 6,5 % - kazala je ona.

Rmuš je na kraju izlaganja kazala da je zbog velike konkurencije uvoznih proizvoda neophodno raditi na boljem pozicioniranju domaćih proizvoda na policama naših marketa kao i na percepciji potrošača o značaju kupovine domaćih proizvoda.

Radivoje Bakić, predsjednik Grupacije proizvođača pekarskih proizvoda kazao je da se ova industrija suočava sa velikim probleimima, prouzrokovanim rastom cijena brašna i energenata.

 - Imali smo dobru komunikaciju sa Vladom i pomoć od resornih ministarstava, ali od 1. septembra cijena brašna je otišla u „nebo“, zato apelujemo da se nađe neko razumno, racionalno i društveno odgovorno rješenje za trenutni problem, jer zajednički nosimo ovaj teret - kazao je on.

Bakić je istakao da ovaj sektor zapošljava puno ljudi, te da učestvuje u 70% ukupne proizvodnje hljeba u Crnoj Gori, ali da su jedini koji su limitirani sa cijenom proizvoda.

- Ministarstvo poljoprivrede i Ministarstvo ekonomskog razvoja pokazala su razumijevanje, iako opterećeni budžetom, ali mora se sada naći način na koji bi nam se pomoglo, da li preko akciza, smanjenja pdv-a, poreza i doprinosa, ili nekom drugom racionalnom mjerom - kazao je on, i podsjetio da jedino pekarska industrija nije u mogućnosti da učestvuje u IPARD programima podrške.

Mikan Jauković,  Pivara Trebjesa, istakao je nekoliko problema koji se tiču ove industrije, a među prvima neophodnost da se kod prikazivanja uvoza i izvoza piva, informacije objavljuju u jedinicama koje su primjerene u ovoj industriji, i to u litrima i hektolitrima, a ne tonama i kilogramima. On je takođe naveo i nedostupnost i kašnjenje Monstatovih podataka, te da je zbog toga došlo i do nestašice određenih proizvoda, ali i propuštene prodaje.

- Treba nam mnogo više servisnijh informacija unaprijed, a koje dolaze sa relavantnih adresa, kako bi mogli da se pripremimo za sezonu i napravimo dobru procjenu - kazao je on.

Jauković je istakao i da je neophodno ponovo razmotriti uvođenje viših akciza na uvozna piva.

Predstavnici Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede kazali su da se svi podaci objedinjavaju i objavljuju u eurima i kilogramima, te da se ostali mogu dobiti jedino kao dopunska jedinica iz Uprave prihoda i carina. Mirsad Spahić načelnik službe za analize iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede predstavljajući mjere Agrobudžeta , kazao je da je ova godina bila izuzetno teška jer je Agrobudžet usvojen tek u julu.

- Godina je bila teška po pitanju ostvarivanja svih zacrtanih ciljeva, ali smo posebno zadovoljni intervenicijom kojom smo smanjili uvoz krompira za čitavu trećinu, a doprinijeli i primjetnom rastu izvoza lubenica koji je bio vrjedonosno značajan - kazao je on.

Spahić je najavio da se nove mjere podrške pripremaju i za proizvođače mlijeka, svjesni da je dobra turistička sezona povećala tražnju u ovom dijelu.

Kada je u pitanju pekarska industrija, kazao je da Ministarstvo poljoprivrede ne može dodatno uticati na Ministarstvo finansija u određivanju cijene osnovnog hljeba, ali da će uraditi sve što je u njihovoj moći u cilju što bržeg rješavanja ovog pitanja.

Vladislav Bojović, v.d. direktora Direktorata za plaćanje  predstavio je aktuelne i nove informacije u IPARD programima i njihovoj implementaciji.

- Poljoprivrednici u Crnoj Gori su posebno važna ciljna grupa za nas koji imamo obavezu i odgovorni smo za implementaciju sredstava kroz IPARD - kazao je on.

Bojović je najavio novi poziv u okviru IPARD mjere 1, a koja se odnosi na primarnu proizvodnju i koji će biti u novembru, te da je do kraja godine planirana i najava novog poziva za mjeru 3, podrška prerađivačkom sektoru, čiji će sam poziv  biti u januaru.

- Ove najave treba da posluže vama i vašim kolegama, kao i drugim predstavnicima privrednog sektora u cilju pripreme kada se poziv objavi, jer će dužina trajanja poziva biti 45 dana, upravo zbog dinamike i ograničene dodjele sredstava - istakao je on, i dodao da se uslovi i kriterijumi neće mijenjati u odnosu na prethodni poziv.

On je najavio i da se sjutra očekuje usvajanje nove Uredbe na Vladi, koja će mehanizam faznog plaćanja učinitii operativnim.

- Da bismo olakšali i učinili efikasnim realizaciju IPARD sredstava, uspostavili smo mehanizam avansnog plaćanja kako bi korisnici nakon potpisivanja ugovora odmah podnijeli zahtjev za avansno plaćanje i dobili do 50 odsto ugovorenog iznosa unaprijed, što će u velikoj mjeri olakšati realizaciju investicije - kazao je Bojović.

Prema njegovim riječima, druga mjera koja će uskoro postaiti operativna, podrazumijeva fazno  plaćanje i odnosno mogućnost da  kada se završi neko plaćanje, korisnik dobije sredstva za taj dio investicije, a kada se sve završi i ostatak bespovratnih sredstava.

- Novina je ta što će se moći realizovati investicija sa manjim iznosom sredstava u odnosu na prethodni period kada je morao da se obezbijedi čitav iznos investicije - kazao je on, dodajući da će korisnici biti u prilici da se prijave ili za mehanizam avansnog ili mehanizam faznog plaćanja.

Bojović je istakao da se nada da će do kraja godine biti i obrađeni zahtjevi iz poziva za mjeru 7, a koja se odnosi na diverzifikaciju gazdinstva i razvoj poslovanja, i podršku investicijama za razvoj ruralnog turizma, što će zavisiti od realizacije sredstava u okviru poziva koji je već objavljen.

On je zaključio da je je strateški cilj realizovati i obezbijediti što više sredstava za korisnike IPARD programa, te da su privrednici njihov značajan partner.

- Mi postojimo zbog vas, ali i da bi se razvijala privreda i poljoprivreda u Crnoj Gori, i ohrabrujemo vas da prenesete svojim kolegama da je važno da se nastavi sa apliciranjem i korišćenjem ovih sredstava, kako bi svaki cent koji imamo na raspolaganju ostao u Crnoj Gori - kazao je Bojović.

Prisutni članovi odbora su istakli problematiku obimne dokumentacije koju je potrebno prikupiti radi učešća u ovom programu podrške, što obeshrabruje i demotiviše privrednike da se prijave za ova sredstva, i pozvali nadležno Ministartvo da po službenoj dužnosti samo obezbijedi tražena dokumenta.

Prioriteti pametne specijalizacije “Održiva poljoprivreda i lanac vrijednosti hrane”

Članica radne grupe za izradu Operativnog programa za implementaciju strategije pametne specijalizacije “Održiva poljoprivreda i lanac vrijednosti hrane”, Aleksandra  Martinović kazala je da se Crna Gora, na strateškom nivou, u oblasti inovacione politike opredijelila za inovativni pristup strateškom planiranju koji omogućava identifikaciju i razvoj komparativnih prednosti zemlje putem utvrđivanja prioritetnih oblasti razvoja u kojima je snažna koncentracija istraživačkih i inovativnih kapaciteta i veliki potencijal privrede.

- Ovaj EU “recept” strateškog planiranja poznatiji je kao pametna specijalizacija i okuplja javnu upravu, akademsku i poslovnu zajednicu i civilno društvo na zadatku implementacije strategije dugoročnog ekonomskog rasta zasnovanog na inovacijama. Na taj način, pametna specijalizacija predstavlja ključni element ekonomske politike - kazala je ona.

Prema njenim riječima, razvoj inovacione djelatnosti i tehnološki razvoj u Crnoj Gori dominantno su utemeljeni na Strategiji pametne specijalizacije Crne Gore-S3 (2019-2024), koja je usvojena u junu 2019. godine, te je Crna Gora  na taj način postala prva zemlja van EU koja je usvojila ovu strategiju.

- Prioritetne oblasti S3 strategije jesu: održiva poljoprivreda i lanac vrijednosti hrane, energija i održiva životna sredina, održivi i zdravstveni turizam i informaciono-komunikacione tehnologije kao horizontalni prioritet u funkciji razvoja prethodna 3 (vertikalna) prioriteta - istakla je ona.

Martinović je navela da je utvrđivanjem ključnih prioriteta razvoja cilj davati prioritet investicijama u istraživanje i inovacije u privrednoj oblasti koja je prepoznata kao konkurentna i sa potencijalom.

- Namjera je da se ovo postigne kroz izradu Operativnog programa za implementaciju Strategije pametne specijalizacije 2021-2024, čije je usvajanje planirano za IV kvartal 2021. godine, i JRC je uz podršku svojih eksperata za svaku tematsku prioritetnu oblast obezbijedio konkretne preporuke, koje će biti ključni orijentir prilikom izrade Operativnog programa - kazala je ona.

Istakla je da je Crna Gora  prepoznata po poljoprivredi koja je zasnovana na znanju i inovacijama, razvija se na principima održivosti, čuva tradiciju i vrijednosti sela, upotpunjuje ljepotu crnogorskog pejzaža i čini osnovu za lanac vrijednosti hrane, koji potrošaču nudi široku paletu autentičnih proizvoda.

- Ciljevi sektora biće jačanje lanca vrijednosti organske proizvodnje i razvoj novih poljoprivrednih proizvoda, a fokusna područja i tehnologije biće već postojeća, koja se odnose meso i mesne prerađevine, pivo, vino, mliječne proizvode i proizvode ribarstva i akvakulture, te područja sa potencijalom - kazala je ona.

Kako navodi, fokus će biti i na razvoju lanca vrijednosti organske proizvodnje; Inovacije, kreiranje novih proizvoda i primjena novih tehnologija za proizvodnju hrane, uključujući proizvodnju ekološke i pametne ambalaže; održivu upotrebu morskih resursa za inovativne proizvode u biomedicini i farmakologiji; Kreiranje novih proizvoda od voća i povrća; Inovativne proizvodi od ljekovitog i aromatičnog bilja (proizvodnja ulja; kozmetičkih, farmaceutskih i spa-proizvoda; začina; napitaka i slično); Maslinovo ulje i ostale proizvodi od maslina.

Ona je kazala da se sinergisjki efekat može proširiti na apsolutno sve sektore poljoprivrede, sa akcentom na izazove koji donose klimatske promjene, kao i sve one  aktivnosti koje podrazumijevaju očuvanje životne sredine.

- Grupa koja se bavi izradom Akcionog plana, preuzela je akivnosti koje se odnose na identifikaciju ovih oblasti, a sve vaše sugestije možete poslati o Privredne komore, kako bi se unijele u operativni plan koji je u procesu izrade – poručila  je ona.