You are here

Preduzetnice u korak sa novim vremenom

22/10/2019

Ekonomsko osnaživanje žena znači prosperitetno društvo i zdraviju ekonomiju, zbog čega je potrebno da poslovna zajednica i Vlada partnerski rade na unapređenju mogućnosti za dalji razvoj ženskog preduzetništva. Ovo je ocijenjeno na Regionalnoj konferenciji “U korak sa novim vremenom” koju su 22. oktobra 2019. godine u Podgorici, organizovali Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i Privredna komora Crne Gore.

U fokusu konferencije bili su žensko preduzetništvo u procesu pristupanja Evropskoj uniji, razmjena pozitivnih praksi i iskustava u regionu. Ova aktivnost predstavlja mjeru iz Akcionog plana za sprovođenje Strategije informisanja javnosti o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji 2019-2022.

Učesnici su bili predstavnici državnih institucija, Kancelarije za evropske integracije, zajednice opština, Investiciono-razvojnog fonda i preduzetnice.

U uvodnom dijelu govorili su potpredsjednica Privredne komore Ljiljana Filipović, načelnica Odjeljenja za poslove rodne ravnopravnosti Ministarstva za ljudska i manjinska prava Biljana Pejović i glavni pregovarač Aleksandar Drljević.

Aktuelne informacije i svoje stavove iznijelo je 18 panelista u tri panela, pred oko 80 učesnika Konferencije. Posebno su istaknuti primjeri dobre prakse, politike i fondovi za razvoj ženskog preduzetništva.

 

Uvodne riječi

Potpredsjednica Privredne komore Crne Gore Ljiljana Filipović istakla je da najstarija poslovna asocijacija kontinuirano podržava razvoj ženskog preduzetništva, kao važan segment ukupnog društvenog napretka.

- Žensko preduzetništvo je višestruko važno jer je to najbrže rastuća kategorija u preduzetničkom svijetu, jedan od glavnih faktora koji doprinosi razvoju ekonomije, te stvara značajne preduslove za otvaranje novih radnih mjesta, što omogućava razvoj društva u cjelini – rekla je Filipović.

Prema njenim riječima, u Crnoj Gori je uspostavljen pravni i institucionalni okvir i usvojene su politike i strateški dokumenti koji podržavaju ekonomsko osnaživanje žena. Kvalitetan regulatorni okvir potrebno je afirmisati intenzivnim aktivnostima u praksi, koje će u znatnoj mjeri pospješiti aktivnosti preduzetnica. Da je to neophodno govori podatak da sopstveni biznis ima 13,5 % muškaraca, a svega 3,6 % žena.

Ističe da su žene prisutnije u kategoriji neaktivnog stanovništva, što je zabrinjavajuće posebno imajući u vidu podatke da Crna Gora ima izuzetno jak potencijal kada je u pitanju broj žena sa visokim obrazovanjem. Najčešće su okrenute poslovima u maloprodaji, obrazovanju i drugim uslužnim djelatnostima. Žene se suočavaju sa određenim preprekama (porodične obaveze) koje treba prevazići da bi im šanse u biznisu bile jednako dostupne kao i muškarcima. Takođe, bez obzira na jednakost pred zakonom, žene i dalje doživljavaju prepreke u pogledu nasleđivanja i posjedovanja imovine. Sve to zahtijeva uspostavljanje instrumenata koji bi podržali žene da daju svoj puni doprinos društvu.

Filipović naglašava da, prateći evropske i svjetske trendove, Privredna komore Crne Gore podržava doprinos ženskog preduzetništva privredi. Kroz učešće predstavnica Komore, kao i crnogorskih privrednica u radu Okruglog stola za žensko preduzetništvo Foruma komora Jadransko-jonske regije, prije dvije decenije započelo je i sistematsko udruživanje preduzetnica u Crnoj Gori. Koordinacioni odbor za žensko preduzetništvo u Privrednoj komori aktivan od 2006. godine. U Odboru su 30 članica, vlasnica malih i srednjih preduzeća iz različitih privrednih grana, kao i predstavnice Skupštine Crne Gore,  Ministarstva za ljudska i manjinska prava, Zavoda za zapošljavanje Crne Gore i nevladinog sektora. Odbor razmatra aktuelne poslovne teme, kao što su finansiranje ženskog preduzetništva, otvoreni pozivi za projekte EU, kongresi, sajmovi i druge. Tokom prošle sedmice članice ovog odbora su učestvovale na 11. Kongresu ženskog preduzetništva jadransko-jonske regije, gdje su osim aktivnosti na podsticanju ženskog preduzetništva, predstavile stanje i mogućnosti njegovog razvoja u turizmu, posebno alternativnom.

- U cilju poboljšanja razvoja ženskog preduzetništva potrebno je raditi na afirmaciji i jačanju kapaciteta ženskog preduzetništva, te poboljšanju položaja u društvu. Ekonomsko osnaživanje žena znači i njihovo veće učešće u donošenju odluka, prosperitetnije društvo, zdraviju ekonomiju. Razvoj ženskog preduzetništva zahtijeva strpljiv i uporan rad kako državnih struktura, tako i preduzetnica, kako bi koristili potencijale koji bi doprinijeli ukupnom društvenom i ekonomskom razvoju – navela je Filipović.

Biljana Pejović, načelnica Odjeljenja za poslove rodne ravnopravnosti Ministarstva za ljudska i manjinska prava, ocijenila je da je u Crnoj Gori žensko preduzetništvo prepoznato kao jedan od važnih uslova za ekonomski razvoj i uspostavljanje pune rodne ravnopravnosti.

- Učešće žena u kreiranju poslovnog okruženja je od izuzetnog značaja, a jačanje ekonomskog položaja je jedan od prioritetnih zadataka politike rodne ravnopravnosti -navela je Pejović.

Ona je kazala da je cilj da se stvore preduslovi za razvoj što više uspješnijih biznisa.

- Samo 2015. imali smo 9,6 odsto preduzetnica u Crnoj Gori, a danas ih ima 23 odsto. Trend ženskog preduzetništva je očigledan, ali ne želimo da se tu zaustavimo, već da radimo dalje na postizanju pune rodne ravnospravnosti u ovoj oblasti - ocijenila je Pejović.

Prema njenim riječima, ekonomski razvoj društva stvara uslove za aktiviranje ženskih resursa, naročito u oblasti malih i srednjih preduzeća koje u tranzicionim ekonomijama poput Crne Gore, ali i regionu, generišu ekonomski razvoj.

- Vlada je u fokus djelovanja stavila pomoć ekonomskom položaju žene, da ona bude snažnija i u javnom životu i ekonomskoj sferi - kazala je Pejović.

Vlada je, kako je dodala, postavila i dva prioriteta koji se odnose na političku participaciju žena i borbu protiv nasilja nad ženama.

Glavni pregovarač Aleksandar Drljević kazao je da je jedna od temeljnih vrijednosti EU ravnopravnost žena i muškaraca, prvobitno utvrđena načelom jednake plate za jednaki rad Ugovorom iz Rima 1957. EU je tako utvrdila temelje svoje borbe protiv diskriminacije na osnovu pola, te se upravo i prostor EU može smatrati jednim od najpravednijih za žene u svijetu danas.

- Primjetno je da su žene u političkom i poslovnom svijetu nedovoljno zastupljene upravo na položajima na kojima se donose odluke i još uvijek u prosjeku zarađuju manje nego muškarci na istim ili sličnim pozicijama. Upravo iz tog razloga, EK je, kao prioritet svog djelovanja ka ravnopravnosti polova, postavila promovisanje ravnopravnosti u procesu donošenja odluka – naveo je Drljević.

Prema njegovim riječima, Evropska komisija je preduzela važne korake u regulisanju prava u cilju podjele odgovornosti između žena i muškaraca, kao što je roditeljsko odsustvo, fleksibilni radni uslovi za roditelje i staratelje. Pored toga, EU kontinuirano radi na osmišljavanju mehanizama za podršku ženama na tržištu rada kroz programe za prekvalifikaciju i unapređenje vještina, kroz podršku u osnivanju svojih preduzeća, omogućavanje povratka na posao nakon prekida u karijeri, kroz kvalitetne usluge s aspekta brige o djeci i individualno savjetovanje i podizanje svijesti poslodavaca o teškoćama s kojima se žene suočavaju.

- Vlada Crne Gore je posvećena punoj implementaciji evropskih vrijednosti, ali je u prvom redu usmjerena na zaštitu ljudskih prava i uspostavljanje vladavine prava, jer je to mjera uspješnosti njenog sveukupnog razvoja. Crna Gora kroz pregovore, upravo radi na kreiranju uslova koji će omogućiti svima pristupačnost, jednakost, zapošljavanje, obrazovanje, socijalnu zaštitu i međunarodne aktivnosti. Dobar primjer nastojanja u tom pravcu jeste i slika pregovaračke strukture gdje, od oko 900 članova u radnim grupama, preko 68% predstavljaju žene – rekao je glavni pregovarač.

Naglašava da promjena socijalnog konteksta s ciljem stimulisanja žena da koriste svoje potencijale predstavlja izazov, ali i podsticaj da zajednički radimo na osmišljavanju daljih koraka ka pozitivnoj transformaciji društva.

- Nepobitno je da žene u preduzetništvu mogu da podstiču ekonomski razvoj, ali samo ukoliko im je omogućeno da ostvaruju svoja prava i ako poslovna zajednica, vlada i civilni sektor partnerski rade na unapređenju njihovih mogućnosti. Iako statistički podaci još uvijek upozoravaju na veliki jaz među polovima, posebno na tržištu rada, inspirativni su primjeri dobre prakse žena preduzetnica koje zasigurno treba da budu podsticaj za dalji napredak u ovoj sferi – riječi su Drljevića.

Podsjetio je na inicijativu uvođenja posebne budžetske linije za podršku ženskom preduzetništvu na lokalnom nivou kao rezultatu djelovanja Ženske političke mreže,u okviru programa „Podrška anti-diskriminacionim i politikama rodne ravnopravnosti“. Ništa manje važni su i primjeri uspješnih priča u okviru „Operativnog programa za razvoj ljudskih resursa“, te projekti: osnaživanja žena u oblasti preduzetništva i promociju kulture cjeloživotnog učenja u opštini Rožaje; povećanja zapošljivosti žena i mladih u Crnoj Gori s fokusom na mikrotržište Berane – Petnjica-Andrijevica-Plav; promovisanja društvenog preduzetništva kao načina samozapošljavanja s fokusom na osnaživanje mladih, žena i dugoročno nezaposlenih; poboljšanja mogućnosti zapošljavanja i samozapošljavanja Romkinja i dugotrajno nezaposlenih žena kroz treninge fokusirane na izradu rukotvorina i preduzetništvo, itd. 

Politika razvoja ženskog preduzetništva

Tokom panela pod nazivom „Politika razvoja ženskog preduzetništva“, govorili su Nada Drobnjak, predsjednica Skupštinskog odbora za rodnu ravnopravnost, Slavica Striković, članica Koordinacionog odbora za žensko preduzetništvo Privredne komore, Radosav Babić, generalni direktor Direktorata za investicije, razvoj malih i srednjih preduzeća i upravljanje EU fondovima Ministarstva ekonomije, Samra Filipović Hadžiabdić, direktorica Agencije za ravnopravnost polova Bosne I Hercegovine, Zvezdana Oluić, šefica Sektora za odnose sa javnošću i marketing Unije poslodavaca Crne Gore. Moderator je bio prof. dr Mladen Perazić, direktor Sektora za obrazovanje i kvalitet Privredne komore.

Nada Drobnjak je ocijenila da ravnopravno učestvovanje muškaraca i žena u svim aktivnostima predstavlja preduslov snažnog društva. Ona je kazala da se Odbor kojim predsjedava trudi da stvori adekvatan zakonodavni okvir, nadgleda sprovođenje regulative i njen uticaj na razvoj ženskog preduzetništva. Odbor dvaput godišnje organizuje ženski parlament koji može da utiče na sprovođenje strategija za razvoj ženskog preduzetništva.

- Ne možemo govoriti o postizanju rodne ravnopravnosti ukoliko nema žena na svim mjestima odlučivanja – rekla je Drobnjak.

Samra Filipović Hadžiabdić predstavila je rad Agencije za ravnopravnost polova Bosne i Hercegovine koja se zalaže za razvijanje politika i strategija, afirmativnih mjera za žensko preduzetništvo i rodne ravnopravnosti.

Posebno mjesto u Bosni i Hercegovini imaju projekti rurarlnog razvoja koji između ostalog afirmišu veću uključenost preduzetnica.

Slavica Striković govorila je o aktivnostima Privredna komora Crne Gore kojim podstiče razvoj ženskog preduzetništva, fokusirajući se na Koordinacioni odbor za žensko preduzetništvo, koji je tokom 13 godina postojanja realizovao brojne projekte u cilju ekonomskog snaženja žena, te organizovao značajne događaje koji tome doprinose.

- Intenzivno i kontinuirano radimo na unapređenju položaja žena na tržištu rada, pružajući preduzetnicama konsultantske usluge iz prava i finansija, doprinoseći i većoj medijskog zastupljenosti žena – rekla je Striković.

Dodala je da je projekat ženskog preduzetništva model za stvaranje novih radnih mjesta, navodeći primjer uspješnog poslovanja kompanije Frutiera.

Zvezdana Olujić iz Unije poslodavaca obavjestila je da će ova poslovna asocijacija uskoro inicirati uvođenje poreskih olakšica za preduzetnice u prvim godinama poslovanja.

-  Rodna ravnopravnost, prema istraživanja EU, ima veći uticaj na rast BDP-a od obrazovnih politika -  naglasila je ona.

Ona je svoje izlaganje zaključila stavom da ženska ekonomska moć čini pametnu ekonomiju.

Radosav Babić je govorio o aktivnostima Ministarstva ekonomije koji doprinose snaženju ženskog preduzetništva.

- U 2018. godini žena u biznisu je bilo 24 odsto, što znači da se približavamo po tom pokazatelju zemljama Regiona i Evropske unije – kazao je Babić.

Ministarstvo se zalaže da se preduzetništvo uvede u sve nivoe obrazovanja. Žensko preduzetništvo podržavaju finansijskim i nefinansijskim mjerama. Poseban fokus stavio je na aktuelni Program unapređenja konkuretnosti privrede vrijedan 1,64 miliona eura koji se realizuje kroz 10 programskih linija.

- Nadamo se da ćemo ove godine podržati poslovanje više od 200 preduzeća – naveo je Babić.

Fondovi za podršku ženskog preduzetništva

Učesnici panela „Fondovi za podršku razvoju ženskog preduzetništva“, kojim je moderirala dr Nina Drakić, direktorica Sektora za analize i istraživanja u Komori, bili su Irena Bošković, šefica u Grupi za programe sa državama nečlanicama EU Kancelarije za evropske integracije, Đuro Kažić iz IRF-a, Jaap Sprey, šef kancelarije Evropske banke za obnovu i razvoj u Crnoj Gori, Aleksandar Pavićević, zamjenik predsjednika Opštine Danilovgrad i Levent Buš, savjetnik predsjednika Skupštine Kosova.

Irena Bošković govorila je o mogućnostima finansiranja projekata snaženja ženskog preduzetništva kroz IPA programe.

- Kroz IPA program u različitim edukativnim aktivnostima učestvovale su 134 preduzetnice, dok je za 45 obezbjeđena mentorska podrška. U 11 opština je uvedena posebna linija podrške ženskom preduzetništvu – kazala je Bošković.

Đuro Kažić iz Investiciono razvojnog fonda kazao je da imaju tri kreditne linije podrške za žene u biznisu. Opredjeljuju do 10.000 eura kredita sa kamatnom stopom od 2,5 do 3,3 odsto.

- Novca imamo dovoljno i pozivam preduzetnice da pripreme dobre projekte koje ćemo podržati – rekao je on.

Naglasio je da je IRF tokom 2018. godine podržao 412 projekata sa ukupno 209 miliona eura kredita.

- Ovaj broj će biti premašen u 2019. godini što se tiče kako plasiranih sredstava tako i projekata – kazao je Kažić.

Jaap Sprey kazao je da EBRD podržava žensko preduzetništvo u želji da podstakne rodnu ravnopravnost i omogući cjeloviti privredni razvoj u državama Evrope.

On je kazao da je EBRD podržao sa 500 miliona eura 60 hiljada preduzeća u prethodnom periodu. U Crnoj Gori su nedavno potpisali sporazum sa mikrokreditnom organizacijom Alter modus o raspodjeli kreditnih sredstava a uskoro će sličan sklopiti i sa jednom velikom bankom.

Aleksandar Pavićević je kazao da je Opština Danilovgrad napravila plan aktivnosti podrške razvoju ženskog preduzetništvo za 2019. i 2020.

- U 2019. opredijelili smo bespovratnu podršku preduzetnicama u iznosu od 10.000 eura, a za sljedeću godinu 20.000 eura nepovratnih sredstava. Pomažemo preduzetnice i organizovanjem različitih vidova edukacija – kazao je Pavićević.

Prema njegovim riječima, Danilovgrad će biti druga opština u Crnoj Gori koja će dobiti sertifikat za povoljan poslovni ambijent.

Levant Buš je kazao da večina poslova u vlasništvu kosovskih žena predstavlja individualne biznise, 64 odsto su mikro preduzeća a samo sedam odsto čine mala.

- Uglavnom je riječ o trgovačkim i uslužnim biznisima – rekao je Buš.

Naveo je da, prema zvaničnim anketama, 60 odsto kosovskih preduzetnica zadovoljno stanjem na tržištu.

- Kosovo je potpisnica svih međunarodnih sporazuma koji se odnose na prava žena – kazao je Buš.

Žene u biznisu

Tokom trećeg panela privrednice iz Crne Gore i regije predstavile su svoje poslovanje i na koji način su koristile dostupne programe podrške.

Učestvovale su Ljubica Kostić Bukarica iz NVO „Asocijacija poslovnih žena Crne Gore“, Ivana Radić, predsjednica Međunarodne mreže poslovnih žena Hrvatske, Olivera Popović, potpredsjednica Udruženja poslovnih žena Srbije, Valentina Disoska, predstavnica Asocoijacije poslovnih žena Sjeverne Makedonije i Flutura Xabia, predsjednica Asocijacije poslovnih žena Albanije.

Moderatorka je bila predsjednica Udruženja preduzetnica Crne Gore Edita Dautović.

Ivana Radić je istakla da je Međunarodna mreža poslovnih žena Hrvatske osnovana prije dvije godine. Njihova glavna aktivnost je mala škola preduzetništva za žene kojom edukuju preduzetnice o znanjima potrebnim za otpočinjanje posla. Takođe organizuju veliku Konferenciju ženskog preduzetništva.

- Žene imaju i dalje potrebu za više edukacije i lakšim izvorima finansiranja. Potrebne su im informacije i networking. Umrežavajte se i radite na digitalizaciji, jer je to budućnost. Nemojte se fokusirati na ono što ne možete i znajte da samo zajedno možete napraviti razliku – rekla je Radić.

Smatra da su pojedinačna tržišta zemalja Regiona pojedinačno mala, te da preduzetnice moraju razmišljati o širenju posla na susjedne države.

Olivera Popović je približila platformu Freja foruma, koju zajednički implementiraju balkanske zemlje sa Turskom. Na taj način, kaže ona, razmjenjuju se iskustva u cilju ekonomskog osnaživanja kroz demokratizaciju zemalja Zapadnog Balkana. Udruženje je u Srbiji osnovano prije 21 godinu i ima više od 1.000 članica.

-  Moramo biti prisutne na forumima i da se umrežavamo, jer ništa nećemo postići sjedeći kod kuće – rekla je Popović, navodeći da se na ovakvim skupovima sklapaju konkretni poslovi.

Valentina Disoska govorila je o Strategiji ženskog preduzetništva Sjeverne Makedonije.

- Strategija je usvojena krajem 2018. sa Akcionim planom vrijednim šest miliona eura. Međutim, kada imate samo 15 žena na obukama, to više liči na deklarativno zalaganje da bi se ispunili uslovi EU. Zato, moramo da lobiramo i osvjestimo ljude zašto želimo da osnažimo žensko preduzetništvo. Mi smo manjina koja mora da se izbori da se strategija ostvari – rekla je Disoska.

Njihovo udruženje ima 300 članica, a kontakt tačke u svim regionima države.

- Prepoznali smo da djevojke još ne shvataju preduzetništvo kao mogućnost zapošljavanja nakon školovanja, te su zato mladi u našem fokusu. Žene takođe upućujemo ka otvaranju visoko profitabilnih biznisa kao što su IT ili mašinstvo. Poslovne prilike nijesu u istim poslovnim oblastima kao prije 20 godina – rekla je ona.

Flutura Xhabija je predstavila prilike i izazove albanskih preduzetnica.

- Ne dozvolimo da se rodna ravnopravnost posmatra kroz uključivanje žena u biznis. Preduzetnice su pitanje razvoja ekonomije, a ne rodne ravnopravnosti. Treba da razvijemo partnerstvo sa donosiocima odluka. Ne treba nam lijepa riječ političara već konkretna podrška – kazala je Xhabija.

Ona je ukazala na potrebu standardizacije proizvoda preduzetnica regiona, jer se bez toga teško plasiraju bez obzira koliko su kvalitetni.

- Treba nam osmišljena edukacija o savremenim znanjima kako da digitalizujemo biznis jer više nemamo vremena za gubljenje. Treba nam obuka kako da pronađemo tržišta za naše proizvode, da se upoznamo sa zakonskim obavezama i ograničenjima u zemljama koje su interesantne za naše poslove – rekla je Xhabija, koja se saglasila da preduzetnice moraju nastupati zajedno.

Ljubica Kostić Bukarica govorila je o projektima koje realizuje NVO „Asocijacija poslovnih žena Crne Gore“. Posebno su ponosni na ideju biznis savjetovališta za žene i mlade, koju realizuju sa Glavnim gradom Podgoricom.

- Riječ je besplatnom trening i mentoring programu na teme otvaranja biznisa, vođenja finansija, javnog nastupa, brendiranja, kroz koji je prošlo 300 mladih ljudi i žena za tri godine – rekla je Kostić Bukarica.  

Predstavnica Ministarstva ekonomije Ana Šebek ocijenila je da bez obzira na iskazanu uzdržanost preduzetnica prema iznijetim rezultatima na ovom polju, ipak postoji poboljšanje poslovne klime za žensko preduzetništvo.

- Žene su vidljivije, ima ih više u biznisu. Brojke to pokazuju. Urađeno je za četiri godine jako puno aktivnosti koje su itekako vidljive. IRF je napravio kreditne linije podrške ženama, tu su i strani donatiori kod kojih se može aplicirati za sredstva a sve to je posljedica kvalitetnog strateškog dokumenta Vlade. Moramo se potruditi da napravimo još zahtjevnije buduće ciljeve i da ih realizujemo – rekla je Šebek.