You are here

Premijeru predstavljena Analiza fiskaliteta PKCG

23/06/2017

Predsjednik Vlade Duško Marković i članovi njegovog kabineta učestvovali su u radu sjednice Upravnog odbora Privredne komore Crne Gore u proširenom sastavu, održanoj 23. juna 2017. godine. Predstavljena je Analiza fiskaliteta na nacionalnom i lokalnom nivou koju je uradila Stručna služba Privredne komore. 

Sjednicu je vodio predsjednik Privredne komore Velimir Mijušković, a učešće su uzeli predsjednik Skupštine i predsjednici odbora udruženja ove poslovne asocijacije.
Riječ predsjednika Komore
Predsjednik Mijušković je istakao da fiskaliteti predstavljaju obuhvatan i važan činilac poslovnog ambijenta. Privrednici, naglašava on, već duže vrijeme na sastancima organa i tijela Komore ukazuju na postojanje neopravdano visokih nameta koji opterećuju poslovanje i smanjuju konkurentnost domaće privrede, te na česte izmjene propisa koje unose nesigurnost i nepredvidljivost u ovoj oblasti.
- U cilju identifikovanja nameta koje je moguće eliminisati ili pak smanjiti, te time doprinijeti rasterećenju privrede i unapređenju ukupnog poslovnog ambijenta pristupili smo izradi sveobuhvatne analize fiskaliteta kako na nacionalnom, tako i lokalnom nivou – rekao je Mijušković, dodajući da učešće premijera u radu sjednice potvrđuje da je riječ o važnoj temi, te da Vlada očekuje da dobije jasne inpute šta treba u ovoj oblasti unaprijediti i na koji način.
Analiza je ukazala na konkretne probleme među kojima su visoke administrativne takse neproporcionalne uslugama koje privrednici dobijaju njihovim plaćanjem, kao i komunalne koje se znatno razlikuju po jedinicama lokalnih samouprava, i samim tim ne predstavljaju realan trošak kako je definisano zakonom.
- Smatramo da je i administartivne i komunalne takse potrebno uskladiti i smanjiti čime bi se primjenjivale ujednačene takse za iste ili slične usluge, smanjili troškovi poslovanja, unaprijedio poslovni ambijent, odnosno stvorili dodatani podsticaji za otvaranje novih privrednih subjekata i razvoj preduzetništva – kazao je predsjednik Komore.
Prema njegovim riječima, privreda je značajno opterećena i u dijelu plaćanja obaveza po osnovu poreza i doprinosa na zarade. Ukupno poresko opterećenje troškova rada je iznad 40%, što je još uvijek visoko i oko 5% iznad prosjeka ovih troškova u Regionu. Ovo opterećenje u najrazvijenijim evropskim zemljama je od 21 do 36%. Stoga, privreda smatra da bi dalje smanjenje poreza i doprinosa ublažilo sadašnji negativan uticaj na zaposlenost i sivu ekonomiju, te doprinijelo uvođenju poslovanja u legalne tokove.
- Svako povećanje stope PDV-a, iako se u krajnjoj liniji prenosi na potrošače, predstavlja dodatno ograničenje razvoju domaće privrede jer povećava cijene, što za sobom povlači pad životnog standarda i smanjenje kupovne moći. Time dolazi do smanjenja tražnje koja direktno utiče na pad poslovnih aktivnosti. Privrednici, smatraju da bi proširenje poreske osnovice, smanjenje sive ekonomije i dalja diferencijacija stope PDV-a bilo adekvatnije rješenje za prevazilaženje poteškoća u saniranju javnih finansija nego povećanje stope ovog poreza – rekao je Mijušković, dodajući da značajno opterećenje za privredu predstavlja i plaćanje nameta za koje se ne pružaju nikakve usluge.
Analiza
Dokument je predstavila Nina Drakić, rukovodilac Sektora za analize i istraživanja Privredne komore. Ona je kazala da Analiza pored pregleda fiskaliteta na nacionalnom i lokalnom nivou, sadrži uporednu praksu u zemljama regiona i zemljama EU, zatim rezultate istraživanja koje je sprovedeno u svrhu prikupljanja relevantnih podataka i stavova privrede, te zaključke i preporuke.
- Budući da će povećanje stope PDV-a od dva procentna poena oslabiti konkurentnost domaće privrede, smatramo da bi proširenje poreske osnovice i smanjenje sive ekonomije bilo adekvatnije rješenje za prevazilaženje poteškoća u saniranju javnih finansija – rekla je Drakić.
Prema njenim riječima, privrednici predlažu i dalju diferencijaciju stope PDV-a uvođenjem i druge, niže stope za osnovne proizvode za ljudsku ishranu, dok bi za određene grupe proizvoda poreska stopa mogla biti veća, te primjenu jedinstvene niže stope PDV-a u svim turističkim objektima za ugostiteljske usluge, bez obzira na kategoriju, čime bi se izbjegao sadašnji povlašćeni položaj koji imaju hoteli visoke kategorije i čime bi se podstakao razvoj turizma kao prioritetne grane. Jačanju konkurentnosti domaće proizvodnje doprinijela bi primjena jedinstvene niže stope PDV-a i na sirovine i prerađevine od istih (meso, mlijeko, brašno..).
Ona se osvrnula i na akcize koje se plaćaju na alkohol i alkoholna pića, duvanske proizvode, mineralna ulja, njihove derivate i supstitute i gazirana pića. Prema njenim riječima, postoji opravdana bojazan da će povećanje svih ovih akciza imati veće efekte na sivu ekonomiju i njen porast nego na povećanje poreskih prihoda.
- Ako uzmemo primjer gaziranih pića, sa planiranim povećanjem Crna Gora će po akcizi na ove proizvode u 2018. godini biti na drugom mjestu u svijetu, a u 2019. godini imala bi najveće akcize na gazirana pića u svijetu – navodi ona.
Naglašava da je potrebno obezbijediti veći nivo transparentnosti, kreirati sveobuhvatni elektronski registar fiskalnih i parafiskalnih nameta koje privredni subjekti moraju plaćati. Ukupno poresko opterećenje troškova rada je još uvijek visoko i treba težiti njegovom daljem smanjenju. Ovakvo opterećenje ima negativan uticaj na zaposlenost, sivu ekonomiju, otvaranje radnih mjesta.
Takođe, dodala je ona, neophodno je uskladiti visinu taksi srazmjerno cijeni pružene usluge, eliminisati parafiskalne nemete za koje se ne dobija nikakva usluga, kao i višestruko plaćanje istih nameta. Članski doprinosi koje privredni subjekti plaćaju lokalnim turističkim organizacijama su visoki. Metodologija obračuna ovih doprinosa je neadekvatna pa je treba izmijeniti kao I Pravilnik o razvrstavanju djelatnosti za koje se plaća članski doprinos turističkim organizacijama u cilju adekvatnijeg razvrstavanja djelatnosti koje ostvaruju prihode obavljanjem turističkih, ugostiteljskih i s turizmom neposredno povezanih djelatnosti.
Riječ privrednika
Đorđije Goranović, MI „Goranović“ govorio je o ambijentu u kojem rade proizvođači hrane i kao negativan primjer lokalnog fiskaliteta naveo porez na proizvodne hale po stopi od jedan odsto.
- Nijedna država na svijetu ne poznaje ovakav način naplate poreza, odnosno da proizvodne hale imaju isti fiskalni tretman kao i poslovni prostori – rekao je Goranović.
On smatra da će povećanje stope PDV na 21 odsto dovesti proizvođače u nezavidan položaj sa aspekta smanjene likvidnosti i tražnje, te doprinijeti generisanju sive ekonomije. Zatražio je da se prerađevine mesa oporezuju po nižoj stopi PDV-a, te da se razmotri mogućnost povrata akcize na mazut, gas i lož ulje koji se koriste u proizvodnji.
Miraš Đurović, Institut crne metalurgije, takođe je ukazao na problem oporezivanja proizvodnih hala. Predložio je da Institut radi markiranje goriva i ispitivanje njegovog kvaliteta, kao i sertifikaciju led rasvjete, što bi donijelo državi značajne prihode.
Vlastimir Golubović, Veletex AD, kazao da se u javnosti priča i o mogućnosti povećanja poreza na dobit, što bi smatra, ugrozilo dobar investicioni ambijent. On je naglasio da usluge u turizmu moraju biti oporezivane po jedinstvenoj, nižoj stopi.
- Smatram i da za izgradnju hotela sa pet i više zvjezdica ne treba da važi nulta stopa, jer ona destimulativno djeluje na one koji grade ovakve objekte sa četiri zvjezdice – rekao je Golubović.
Slavoljub Popadić, Rudnik uglja Pljevlja, ukazao je da i u ovoj opštini postoji oporezivanje proizvodnih objekata po stopi od jedan odsto, ali je kaže mnogo veći problem utvrđivanje osnovice za to, odnosno tržišne cijene nekretnina.
Milovan Gojković, ŠIK „Polimlje“, konstatovao je da namet privredi predstavljaju takse koje plaćaju za korišćenje šumskih puteva, te izrazio sumnju da se ta sredstva namjenski koriste.
Hilmija Franca, „Mesopromet“ istakao je da poslovanje otežavaju i različiti iznosi taksi u pojedinim opštinama.
- Dobro bi bilo razmotriti situaciju od opštine do opštine jer odstupanja u visini taksi idu i 300 do 400 odsto. Potrebno ih je ujednačiti – smatra Franca.
Milan Božović, Mermer Danilovgrad, ukazao je na problem nelojalne konkurencije iz okruženja sa kojom se suočavaju proizvođači građevinskog materijala i pozdravio je vladinu politiku pojačanih kontrola kvaliteta uvoznih proizvoda.
Predsjednik Skupštine Privredne komore Vojo Banović, Jadroagent Bar, istakao je da bi bolje efekte po budžet imalo uvođenje onih koji rade na sivom tržištu u legalne tokove.
- Doprinos državnosti i patriotizmu je plaćanje obaveza prema Crnoj Gori – naglasio je Banović.
Tomislav Čelebić, „Čelebić grupa“ takođe smatra da je potrebno identifikovati one koji ne plaćaju poreze i doprinose, te smanjivati namete čime bi se dodatno privukle investicije iz inostranstva.
Kao jedan od problema, naveo je efikasnost donošenja odluka u lokalnim institucijama.
- Desi se da investiciju zbog jednog papira u jedinicama lokalne samouprave ne možemo da pokrenemo tri, četiri mjeseca. To su nevjerovatni troškovi - rekao je Čelebić.
Potpredsjednica Privredne komore Ljiljana Filipović zapitala je koliko lokalne takse odražavaju stvarni trošak i u kojoj mjeri se vraćaju zajednici. Ukazala je na primjer Opštine Plužine koja je podigla taksu za regionalni park prirode „Piva“ sa jedan na 4,8 eura, što bi dalo efekat ukoliko bi se ta sredstva uložila za razvoj turizma, gradnju puteva i slično. Ukazala je i na problem visokih administrativnih taksi u iznosu od pet eura, a koje su u okruženju upola manje.
Riječ Vlade
Ministar finansija Darko Radunović ocijenio je Analizu koju je uradila Komora kvalitetnim dokumentom i dobrom osnovom za dalja razmatranja među donosiocima odluka. Osvrćući se na Fiskalnu strategiju nedavno usvojenu na Vladi, naveo je da je riječ o okviru za stvaranje pretpostavki održivosti javnih finansija.
Odgovarajući na konstataciju privrednika u vezi akciza, on je rekao da se radi o takozvanoj štetnoj robi, pa ne smatra problemom što će Crna Gora biti prva po visini ovih nameta.
- Svjesni smo da postoji rizik da se kao posljedica intenzivira sivo tržište, ali to će biti test za Vladu koja to mora da spriječi – rekao je Radunović.
Smatra da je podizanje stope PDV na 21 odsto „pravično opterećenje svih“, a ponajviše pogađa proizvođače jer će to povećati proizvodne cijene i zato se prave analize da se trenutak plaćanja ovog poreza za njih odloži, te da brzina povrata PDV zavisi od likvidnosti.
Potpredsjednik Vlade Milutin Simović ukazao je na dobru komunikaciju sa privredom koja se potvrdila i nešto ranije održanim sastankom koji je imao sa rukovodstvom Komore i predstavnicima kompanija o stanju na tržištu poljoprivrednih proizvoda sa aspekta bezbjednosti hrane, pojačanih kontola na graničnim prelazima, te rastućeg spoljnotrgovinskog deficita u ovoj oblasti. On je istakao potrebu da se sve zainteresovane strane okupe oko Komorinog projekta Dobro iz Crne Gore, platforme koja može donijeti dobrobit ekonomiji i svim građanima naše zemlje.
On se, slušajući izlaganja privrednika, saglasio da se određeni fiskaliteti mogu nazvati nametima, ali da drugi omogućavaju normalno funkcionisanje države, svih javnih službi, obrazovanja, zdravstva, penzionog sistema.
-Ako nema finansijske stabilnosti, onda na dugi rok nema ni povoljnog poslovnog ambijenta – kazao je Simović.
Premijer Duško Marković je kazao da Vlada veoma odmjereno kreira svoje odluke da ne bi ugrozila poslovni amijent i da bi stvorila prostor za kvalitetno poslovanje, a istovremeno se suočila sa problemima visokog budžetskog deficita i javnog duga.
- Nama su strani investitori neophodni, ali ako nemamo naše kompanije koje su u stanju da apsorbuju taj novac kroz svoje i državne tokove, onda nemamo od toga koristi. Moramo imati razvijenu domaću poslovnu zajendicu - poručio je Marković.
Govoreći o povećanju stope PDV-a, on nije isključio mogućnost da se od toga odustane.
- Da budem krajnji optimista, možda i odustanemo od PDV-a. Tipično crnogorski - mi se sada borimo i iscrpljujemo oko onoga što tek treba da se desi u budućnosti, umjesto da se koncentrišemo da sada uradimo sve da bi i te nepopularne odluke bile sa manjim posljedicama - rekao je Marković.
On je podsjetio da je Vlada ostavila šest mjeseci za implementaciju odluke o povećanju PDV-a, kako bi se sagledali svi aspekti.
- Nama bi 15 ili 20 miliona eura u ovoj godini bilo kapitalno važno za budžet, da smo uveli veću stopu od 1. jula - ocijenio je Marković.
Naveo je da će Vlada uraditi sve da bi obezbijedila održivost budžeta u ovoj godini i naplatila 127 miliona koji su neophodni, a za narednu godinu, kada budu zakonom uvodili tu mjeru vidjeće da li su sve dobro odmjerili i da li ima mogućnosti za korekciju.
Govoreći o makroekonomskim pokazateljima u prvom kvartalu, Marković je naveo da je ostvaren realni rast BDP od 3,2 odsto, a nominalni 5,9, što govoril da je Crna Gora na dobrom putu, naročito poredeći ove rezultate sa Regionom.
- To nijesu samo pozitivni rezultati Vlade već svih privrednika – ocijenio je Marković.
Osvrćući se na raspravu kojoj je prisustvovao, premijer je ocijenio neprihvatljivim da se proizvodne hale opterećuju taksama kao poslovni prostor.
- To je neprihvatljiva politika o kojoj ćemo razgovarati sa lokalnim samoupravama, a ako to ne da rezultat izmijenićemo zakon i ograničiti ih u tome – rekao je Marković.
On je kazao da je nejasno zašto u nižim stopama PDV-a nema prerađevina od mesa.
- Sve ćemo to sagledati u narednom periodu - dodao je Marković.
Vlada, prema riječima premijera, želi prijateljski odnos sa poslovnom zajednicom i smatra neprihvatljivom političku demagogiju „da privrednike treba progoniti mačem i kandžijom“.
Zaključijući sjednicu Upravnog odbora, predsjednik Privredne komore Velimir Mijušković kazao je da je Analiza sveobuhvatan materijal koji je pokazao sve segmente fiskaliteta na osnovu detaljnog istraživanja.
- Ohrabrujuće je sve što smo čuli od predsjednika Vlade po ovom pitanju. Bez obzira na već definisanu Fiskalnu strategiju, shvatio sam da postoji prostor da se još na tome poraditi. Zadovoljan sam što Vlada i Komora imaju pravovremen dijalog o važnim pitanjima koja se odnose na ekonomiju – rekao je Mijušković.