You are here

Primjena Zakona o strancima biznis barijera

04/05/2018

Odbor turizma i ugostiteljstva Privredne komore, na sjednici 4. maja 2018. godine, razmotrio je primjenu Zakona o strancima.

Sjednicu je vodio zamjenik predsjednika Odbora Nemanja Nikolić, a u radu su pored članova učestvovali potpredsjednici Privredne komore Ljiljana Filipović i Danilo Gvozdenović, direktorica Nacionalne turističke organizacije Željka Radak Kukavičić, državni sekretar Ministarstva održivog razvoja i turizma Damir Davidović kao i predstavnici ministarstava unutrašnjih poslova, održivog razvoja i turizma, rada i socijalnog staranja, Uprave za inspekcijske poslove i Poreske uprave.

Novi Zakon o strancima je na snazi od februara 2018. godine a njegovu primjenu prati dosta izazova posebno u oblasti turizma. Za ovu godinu je predviđeno izdavanje 13.185 dozvola za privremeni boravak i rad stranaca, što je na nivou prethodne godine.

- Da li sa ovim brojem dozvola možemo uspješno realizovati turističku sezonu koja je najavljena kao rekordna po broju gostiju – zapitao se predsjedavajući Nikolić.

On je naglasio da poslodavci u ovom sektoru žele da uposle domaću radnu snagu, međutim ponuda na tržištu rada ne odgovara u potpunosti sve zahtjevnijim potrebama inostranih gostiju. Zato je nužno zapošljavanje inostranog kadra, a privrednici traže da se to odvija jednostavnije, brže i jeftinije. A to, smatra, nije jednostavno ako treba ispoštovati sve zahtjeve vezane za proceduru podnošenja dokumentacije.

- Vrijeme je i da razmislimo o elektronskom podnošenju prijava radnika – rekao je on.

Prema njegovim riječima, postupak zapošljavanja stranca traje oko 30 dana i smatra da je potrebno omogućiti mu u tom periodu da radi uz privremenu dozvolu. koja bi omogućila registraciju i obračun poreza I doprinosa za zaposlenog stranca I važila do donošenja konačne dozvole.

Sa druge strane, predstavnici Ministarstva unutrašnjih poslova navode da su uradili sve da izađu u susret privrednicima, skratili rokove za rješavanje zahtjeva, a sve u cilju da predstojeća sezona bude uspješna. Naveli su da novi Zakon usklađuje legislativu u ovoj oblasti sa pravnom tekovinom EU, te da je dobio pohvale Evropske komisije.

- Mi smo za saradnju sa privredom i to dokazuje i činjenica da smo već izdali oko 8.000 dozvola za rad stranaca po čemu smo ispred svih država u Regionu – rekla je Milanka Baković, generalna direktorica Direktorata za građanska stanja i lične isprave.

Izvod iz akta o sistematizaciji kod poslodavca kod kojeg stranac ima ponudu za posao, predstavlja novi uslov u Zakonu o strancima za izdavanje dozvole privremenog boravka i rada. Turistički privrednici smatraju ovo rješenje biznis barijerom. Naime, ovlašćeni službenik MUP-a cijeni da li je stečeni nivo obrazovanja i kvalifikacije koji posjeduje stranac usaglašen sa aktom o sistematizaciji i može da donese odluku o odbijanju zahtjeva zbog neispunjavanja uslova u dijelu formalnog obrazovanja. Poslodavci često ne traže samo formalno obrazovanje, posebno za zanimanja koja nedostaju na crnogorskom tržištu rada (poslastičari, kuvari,...), nego će posebno cijeniti znanja i vještine koje kandidat posjeduje i koje podrazumijeva sistematizovano radno mjesto, što MUP ne prihvata.

Milena Raičković iz HG Montenegrostars grupe smatra da su poslodavci bili zainteresovani za donošenje ovog zakona, jer su očekivali da će da riješi probleme sa kojima se srijeću u praksi, ali da nijesu ispunjena njihova očekivanja, prije svega zbog komplikovane procedure. Ona je posebno istakla prekoračenje rokova za izdavanje dozvola, navodeći primjer njene kompanije koja je 17. aprila podnijela zahtjeve za strane radnike koji još nijesu riješeni.

- Dobili smo tekst Zakona koji pokazuje da je primjena izuzetno komplikovana. Uopšte nije lako završiti svu proceduru. Traži se od nas da podnesemo izvod akta o sistematizaciji, što je kod nas poslovna tajna. Ne razumijem zašto bi taj akt bio bitan službeniku MUP-a. Mislim da bi to trebalo da cijeni inspektor rada. Mislim i da po sadašnjim propisima, akt o sistematizaciji nije obavezan za svaku kompaniju– rekla je Raičković.

Sekretar Odbora Sanja Marković kazala je da u Zakonu o radu nije decidno propisana obaveza donošenja akta o sistematizaciji, kao ni kaznene odredbe za njen izostanak.

Odgovorila je Angelina Međedović, glavna inspektorka rada koja je rekla da prilikom zaključenja ugovora o radu poslodavac mora ispuniti opšte uslove i posebne utvrđene aktom o sistematizaciji.

- Nije dakle u normi eksplicitno navedeno da poslodavac mora imati akt o sistematizaciji ali iz svih odredbi proizilazi da ga ipak mora imati da bi zaključio ugovor sa nekim licem – rekla je Međedović.

Radomir Milić, HG Budvanska rivijera, istakao je da je za svaku pohvalu to što se predviđa mogućnost da se radna dozvola izdaje za sedam dana. Međutim, problemi su evidentni kod područnih jednica MUP-a jer, kako kaže, pitanje je da li su njihovi službenici dovoljno edukovani, za takvu dinamiku.

- Mi čekamo 20 dana da bi se izdala dozvola za rad stranca, a visoke su takse koje se plaćaju za ove namjene. Od 13. aprila 2018. čekamo da se nostrifikuje diploma srednje stručne spreme za kuvara. Ta nostrifikacija košta 50 eura, 65 eura taksa i 25 eura polisa osiguranja, a to je pola zarade stranca i to on mora da plati – rekao je Milić.

On je, potom, naglasio da u Budvanskoj rivijeri nastoje da zaposle ljude sa evidencije nezaposlenih pa su u ovoj kompaniji u 2017. godini uposlili njih 95 odsto.

-Mi nažalost nemamo adekvatno kvalifikovane radnike za poslove u hotelijerstvu jer naši hoteli visoke kategorije traže radnike obučene po najsavremenijim standardima, zaključio je on.

Odgovorila mu je predstavnica MUP-a riječima da nema potrebe da se čeka nostrifikacija diplome već je dovoljno dostaviti potvrdu da je ona predata u tu proceduru. Ona je kazala da će i dalje privrednici biti dužni da donose izvode iz CRPS-a ali da to ne mora biti originalni dokument već može i njegova kopija.

Edina Dešić, generalna direktorica Direktorata za tržište rada i zapošljavanje kazala je da Ministarstvo rada i socijalnog staranjamože dopuniti godišnju kvotu dozvola za strance ukoliko je to zahtjev tržišta.

- To neće biti prepreka za poslovanje jer mi imamo pet hiljada dozvola u rezervi. Pratimo situaciju pa ćemo blagovremeno reagovati – rekla je Dešić.

Privrednici ističu da su u kvotama navedena neka jednostavna zanimanja među kojima su „pomagači u kuhinji“ i koje, kažu, nijedan hotelijer ne bi tako nazvao već kao pomoćne radnike, a takođe ni „pripremače brze hrane“.

Navode da su potrebe za zanimanjima mnogo veće od ovih deset iz odluke o kvoti, te da je potrebno navesti ona poput šefa restorana, šefa kuhinje, menadžera za bilo koju oblast.

Marija Gardašević iz hotela Adria kazala je da se novim zakonskim rješenjem hotelijeri samo „zatrpavaju novim formalnostima“. Oni, kaže, alternativu za zapošljavanje stranaca vide u angažovanju studenata. Međutim, fakulteti u Crnoj Gori ne mogu da zadovolje njihove potrebe pa se rješenje traži u Regionu, navodi Gardašević.

- Kada ćete sagledati da ono što piše na papiru nije primjenljivo u praksi? Hajde da jednom prvo pripremimo tržište, pa tek onda da primjenjujemo direktive EU, a ne ovako na štetu privrednika – rekla je Gardašević.

Poseban izazov za strane turoperatere (Thomas Cook, TUI i drugi) predstavlja čl. 73 Zakona, u dijelu uslova za izdavanje dozvole za privremeni boravak i rad, radi pružanja ugovorenih usluga, koji treba da prilože dokaz da imaju najmanje dvije godine radnog iskustva u određenoj oblasti koja je predmet ugovora o pružanju usluga, čime se direktno zalazi u poslovnu politiku strane firme.

- Turoperatori zapošljavaju svoje ljude i pošalju ih da rade u Crnoj Gori. Nama se traži da taj radnik koji dolazi u našu zemlju, uz sve ostalo, mora imati najmanje dvije godine radnog staža. Naše zakonodavstvo propisuje stranoj kompaniji pod kojim uslovima može u svojoj zemlji da zapošljava ljude. Nemojte mi reći da je to tražila Evropska unija. Ako insistiramo na tome, doći ćemo u situaciju da svi veliki turoperatori povuku svoje ljude iz Crne Gore – smatra Branko Diki Kažanegra, turistička agencija Adria DMC.

On je takođe ukazao na problem što se onemogućava ulazak vodiča u Luku Kotor ukoliko nijesu upisani u CRPS ili stalno zaposleni u turističkim agencijama.

- Za servisiranje jednog kruzera potrebno je 40 ili 50 vodiča. Zamislite samo da agencija treba da primi sve te vodiče u radni odnos – kazao je Kažanegra.

Vladimir Đurđić, Alfa turs koji zastupa TUI i Thomas Cook, kazao je da već desetak predstavnika turoperatora čeka na radne dozvole, te da većina njih ne zadovoljava uslov od dvije godine iskustva što traži naše zakonodavstvo.

- Svi ti predstavnici su dobili svoje destinacije prije pola godine i oni ne mogu biti raspoređeni u druge zemlje. Šta će biti sa sezonom kada oni pođu kući. Situacija je urgentna. Ako državi nije u interesu da zaštiti dva najveća svjetska turoperatora ne znam šta nam je činiti – pitao je Đurđić.

Predstavnica MUP-a je rekla da je dovoljno da radnik priloži potvrdu da je dvije godine radio na tom poslu bez obzira kod koliko poslodavaca.

- Za to je potrebno da podnese potvrdu od prethodnog poslodavaca ili aktuelnog koje moraju sadržati sve bitne elemente koji ukazuju na traženo radno iskustvo. Mislim da ovaj dokaz može bez problema da se pribavi ukoliko lice nije pripravnik – rekla je Baković.

Sa ovom ocjeno privrednici nijesu bili saglasni već smatraju da na ovaj način država može da izgubi dosta novca.

- Mi želimo da radimo po zakonu ali ste tako otežali uslove da nas tjerate u sivu zonu – prokomentarisala je Milena Raičković.

Božo Vučeković iz Ministarstva održivog razvoja i turizma smatra da je samo jedna usluga propisana Zakonom o turizmu i ugostiteljstvu sa potrebnim iskustvom većim od dvije godina. Riječ je o poslovođi turističke agencije, odnosno organizatoru putovanja (tri godine). Za sva ostala zanimanja u turizmu Zakon ne predviđa godine iskustva kao preduslov.

Direktorica Nacionalne turističke organizacije Željka Radak Kukavičić insistirala je da je u interesu uspješnog odvijanja sezone neophodno da se sve nedoumice u vezi sa primjenom Zakona o strancima prevaziđu.

- Sgurno nam je svima cilj da u mjeri mogućeg zaposlimo domaću radnu snagu a da strance angažujemo iz nužde. Sigurna sam da je namjera svih da se ova sezona odvija na najbolji način. Zato je potrebna međuresorska spremnost da se zajednički uradi uputstvo kojim bi se prevazišli problemi koje sada ima privreda u sprovođenju Zakona o strancima: nema tu mnogo otvorenih pitanja koje je potrebno riješiti da bi se izišlo iz problema – rekla je Radak Kukavičić.

Privrednici su zatražili da MUP poveća broj službenika koji izdaju dozvole za radnike, a takođe i da sezonske dozvole traju duže od šest mjeseci, jer sezona traje više. Sadašnje rješenje da se dozvola produžava za još dva mjeseca predstavlja nove namete privredi.

Predstavnik Porto Montenegra je diskutovao o zakonskom rješenju angažovanja stranaca na duži rok. On smatra biznis barijerom to što stranom radniku prestaje da važi dozvola za rad ukoliko je odustan iz Crne Gore duže od 30 dana, odnosno 90 dana uz određeno opravdanje.

Predsjedavajući Nemanja Nikolić smatra da nijedan zakon nije dobar ako izaziva probleme privrednicima.

- Princip kvota za ovu djelatnost je po mom mišljenju neodrživ, jer nemamo kvalitetnu radnu snagu. Štitimo domaću radnu snagu koja na potrebnim pozicijama ne postoji, naročito na primorju – zaključio je Nikolić.

Zaključci

 

Zbog značaja za turističku sezonu i ostvarivanje povoljnog poslovnog ambijenta za turisticku privredu, privrednici su na sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva, od 04.05.2018.godine, donijeli sljedeće zaključke u vezi izazova u implementaciji Zakona o strancima, a u cilju daljeg unapređenja  ove oblasti:

  1. Turizam je prepoznat kao prioritetna privredna grana i omogućava zapošljavanje ljudi različitog stepena stručnosti i obrazovanja. Iako se turistička privreda permanentno zalaže da se u Crnoj Gori stvara ambijent u kojem prioritet u zapošljavanju imaju domaći radnici, sadašnja ponuda kadra u sektoru turizma nije zadovoljavajuća i Zakon o srancima treba da omogući poslodavcima da u najkraćem roku i uz jednostavne procedure obezbijede odgovarajuću radnu snagu za svoje potrebe;
  2. Izvod iz akta o sistematizaciji kod poslodavca kod kojeg stranac ima ponudu za posao, predstavlja novinu u Zakonu o strancima u dijelu uslova za izdavanje dozvole za privremeni boravak i rad radi zapošljavanja i sezonskog zapošljavanja (čl 69. stav 1 tačka 4 Zakona). Turistički privrednici smatraju da u članu 69 stav 1 tačku 4 treba brisati jer predstavlja biznis barijeru u sljedećem:
    1. Zakon o radu decidno ne propisuje obavezu donošenja akta o sistematizaciji za sve privredne subjekte i po tom osnovu čl 69 Zakona o strancima nije usaglašen sa ovim zakonskim rješenjem;
    2. Ovlašćeni službenik MUP-a za vođenje postupka cijeni da li je stečeni nivo obrazovanja i kvalifikacije koji posjeduje stranac, usaglašen sa aktom o sistematizaciji i donosi odluku o odbijanju zahtjeva zbog neispunjavanja uslova u dijelu kvalifikacija nivoa obrazovanja, odnosno formalnog obrazovanja. Poslodavci, često ne traže samo formalno obrazovanje, posebno za zanimanja koja nedostaju na crnogorskom tržištu rada (poslastičari, kuvari,...), nego će posebno cijeniti znanja i vještine koje je kandidat stekao kroz cijeloživotno učenje i koje  podrazumijeva sistematizovano radno mjesto, a što MUP ne prihvata;
    3. Dokaz o stečenom nivou obrazovanja i kvalifikacije, kao i izvod iz akta o sistematizaciji, potrebna su i za pomoćno osoblje kao što je pomocni šanker, pomoćni konobar, pomoćni kuvar. Stranac je u obavezi je da priloži nostrifikovanu diplomu završene 4-godišnje ugostiteljske škole (u našem obrazovnom sistemu je to kvalifikacija nivoa obrazovanja III). iako pomoćni radnici u opisu posla ne sadrže obaveze i odgovornosti za koje je potrebna srednja stručna sprema, već su to poslovi koji u skladu sa Granskim kolektivnim ugovorom za turizam i ugostiteljstvo i Opštim Kolektivnim ugovorom, spadaju u poslove za koje nije potrebno srednje stručno obrazovanje. Propisana norma je suprotnosti sa internim uslovima koje je predvideo Poslodavac, jer aktom o sistematiciji nije potrebna SSS za pomoćne pozicije;
  3. 3.       Turistički privrednici ukazuju da postoji neusklađenost u nazivima zanimanja specifičnih za turizam, iskazanih u pojedinim zahtjevima za izdavanje dozvole i onih na izdatim dozvolama za rad stranaca, u skladu sa Odlukom o utvrđivanju godišnjeg broja dozvola za privremeni boravak i rad stranaca. Iz tog razloga, ovlašćeno lice za vođenje postupka, se oslanja na slobodnu procjenu kako će da identifikuje zanimanje koje nije na izričit način prepoznato u Odluci (čl. 76 Zakona o strancima). Klasifikacija zanimanja iz navedene Odluke nije i ne može biti sveobuhvatna i navodi samo dio zanimanja koja egzistiraju na tržištu rada. Poslodavac ima punu slobodu da u skladu sa unutrašnjom organizacijom sistematizuje radna mjesta po svojim potrebama.U tom smislu potrebno je usaglasiti djelovanja institucija sistema koje izdaju dozvole za rad stranaca i njihovih odluka sa tumačenjem istih od strane Inspekcije rada, prilikom kontrola poslovanja privrednih subjekata u turizmu. Kao konačno rješenje predlažemo brisanje dijela iz priloga Odluke, koji se odnosi na zanimanja iz PREGLEDA DJELATNOSTI I ZANIMANJA U KOJIMA SE STRANCI MOGU ZAPOŠLJAVATI, ODNOSNO PRUŽATI UGOVORENE USLUGE, za 2018.
  4. Poseban izazov za strane turoperatere (Thomas Cook, TUI i drugi)  predstavlja čl. 73 Zakona, u dijelu uslova za izdavanje dozvole za privremeni boravak i rad, radi pružanja ugovorenih usluga, koji kao dokaze o opravdanosti zahtjeva, između ostalog, treba da prilože dokaz da imaju najmanje dvije godine radnog iskustva, u određenoj oblasti koja je predmet ugovora o pružanju usluga, čime se direktno zalazi u poslovnu politiku strane firme. Po objašnjenju MUP-a ovaj stav je dodat nakon završenih pregovora sa CEFTA potpisnicima i trebalo ga je ogranićiti da se odnosi samo na zemlje CEFTA-e jer STO propisuje druge uslove, jednu godinu radnog iskustva, kao što je bilo propisano u ranijem Zakonu;
  5. Dosadašnja iskustva o vremenskom okviru za odlučivanje o zahtjevu za izdavanje dozvole za privremeni boravak i rad kreće se u rasponu od 3 do 4 nedelje. Novim Zakonom o strancima, (čl. 80), zakonodavac je uvažio sugestije privrede i smanjio rokove za odlučivanje o zahtjevu za izdavanje dozvole za privremeni boravak i rad na 20 dana od dana predaje urednog zahtjeva. Izuzetno odlučuje se u roku od 10 dana o zahtjevu za izdavanje dozvole za privremeni boravak i rad radi sezonskog zapošljavanja, strancu kome je u prethodnih pet godina najmanje dva puta izdavana dozvola za sezonsko zapošljavanje.  Ipak, turistička privreda se već tokom aprila i maja suočava sa odlaganjem i prekoračenjem rokova za  izdavanja dozvola za rad i urgira da se ti rokovi dodatno smanje za sezonsko zapošljavanje;. Kao najbolje rješenje predlažemo uvođenje kategorije privremene dozvole za boravak i rad stranaca koja bi omogućila registraciju i obračun poreza i doprinosa za zaposlenog stranca i važila do donošenja konačne dozvole;
  6. Primjećena je praksa, da služba MUP-a, prilikom predaje Zahtjeva za privremeni boravak i rad, upućuje stranaca na info službu turističke organizacije da prijavi boravak i zahtijeva potvrdu o uplati boravišne takse od 15 dana. Ta praksa je u suprotnosti sa čl.100 Zakona kojim se definiše da samo stranac koji boravi u Crnoj Gori u turističke svrhe, a ne koristi usluge davaoca smještaja, može prijavu i odjavu boravka stranca, podnijeti preko turističke organizacije u mjestu boravka, a ako u mjestu boravka nije osnovana turistička organizacija, preko nadležnog organa lokalne uprave. Navedenom praksom se dovodi u pitanje to što se podnošenje prijave i odjave preko turističke organizacije, odnosno nadležnog organa lokalne uprave ne naplaćuje, kao i ispravnost statističkog praćenja dolazaka i noćenja stranih državljana u turističke svrhe.
  7. Zakon o strancima u članu 81 predviđa da se od 2020. godine, dozvole za privremeni boravak i rad radi sezonskog zapošljavanja, dobijaju preko diplomatsko-konzularnog predstavništva CG u državi porijekla, sa pribavljanjem dokumentacije koja je i sad neophodna. Ovo rešenje je usklađeno sa Direktivom EU o sezonskim radnicima, ali je potrebno blagovremeno obezbjediti administrativne i tehničke kapacite u diplomatsko-konzularnim predstavništvima za sprovedbu, jer će u suprotnom, predstavljati novu biznis barijeru poslodavcima;
  8. Potrebno je staviti akcenat na institucionalnu organizovanost u dijelu tehničkih i kadrovskih kapaciteta područnih jedinica MUP-a (primjer, PJ Budva ima samo jedan skener za slanje dokumentacije u PG) i predlažemo: duži rad sa strankama u periodu  pred sezone i u toku sezone, uvodjenje posebnog šaltera za poslodavce koji u toku sezone zapošljavaju preko 100 radnika;
  9. Sagledati mogućnost izmjene i dopune Zakona o strancima u smislu prepoznavanja elektronskog podnošenja Zahtjeva za izdavanje dozvole za privremeni boravak i rad, u skladu sa Zakonom o upravnom postupku i Zakonom o elektronskoj upravi, Na taj način bi se izbjegle nepotrebne gužve na šalterima i gubljenje vremena za skeniranje dokumentacije;
  10. Učiniti transparentim postupak izdavanja dozvola za boravak i rad, na način da se na sajtu Ministarstva unutrašnjih poslova na posebnom linku prikažu svi: zahtjevi za izdavanje dozvola za boravak i rad; izdate dozvole za boravak i rad; odbačeni, odbijeni, obustavljeni zahtjevi za izdavanje dozvole za boravak i rad… Na ovaj način bi poslodavac mogao pratiti što se dešava sa zahtjevom i bilo bi transparentno u kojim rokovima se postupa po zahtjevima;
  11. Analitičan pristup uz uključivanje svih nadležnih institucija, u partnerskom odnosu, doprinosi kreiranju dobro isplaniranog, organizovanog i uređenog turističkog proizvoda,  prevashodno s ciljem da se obezbijedi dalji razvoj i svedu na najmanju moguću mjeru poslovne barijere u turizmu, kao jedne od najperspektivnijih grana crnogorske ekonomije. U skladu sa ovim zaključkom, Odbor udruženja turizma i ugostiteljstva će:
    • odrediti 4 predstavnika turističke privrede sa kojima će biti u stalnoj komunikaciji, pratiti implementaciju Zakona o strancima i blagovremeno reagovati i upozoriti nadležne institucije na potencijalne biznis barijere;
    • jednom nedeljno komunicirati sa Ministarstvom rada i socijalnog staranja oko iskorišćenih kvota za zapošljavanje i sezonsko zapošljavanje stranaca,, kako bi se blagovremeno reagovalo u slučaju potrebe dopuna;
    • oformiti uži tim za praćenje implementacije Zakona o strancima sačinjen od strane ministarstava; unutrašnjih poslova, rada i socijalnog staranja, održivog razvoja i turizma, Uprave za inspekcijske poslove, koji bi sačinili Uputstvo za primjenu Zakona o strancima, u kojem bi bile uvažene sugestije privrede, kako bi omogućili pojašnjenje procedura i jednostavniji postupak primjene;
  12. Odbor udruženja turizma i ugostiteljstva će zaključke sa XIII sjednice dostaviti Savjetu za turizam

Izdvajamo