You are here

Privrednici sa premijerom

21/12/2012

Crna Gora mora preciznim politikama definisati proizvodne prioritete u sektoru industrije i poljoprivrede da bi ostvarila održivi privredni rast, koji je do sada uglavnom baziran na prilivu stranih direktnih investicija i rastu uslužnog sektora, ocijenjeno je na sastanku privrednika sa predsjednikom Vlade Crne Gore Milom Đukanovićem, održanom 21. decembra 2012. u Privrednoj komori Crne Gore.

Premijeru je predstavljen predlog za poboljšanje ekonomskog ambijenta i preporuke za ekonomsku politiku za period koji predstoji, koji je Privredna komora napravila na osnovu sugestija i stavova privrednika zasnovanih na poslovnoj praksi.
Predsjednik Privredne komore Velimir Mijušković ocijenio je u uvodnom izlaganju da se Crna Gora, kao mala i otvorena ekonomija, značajno oslanja na inostranu ponudu, te se upravo zbog toga mora intenzivnije posvetiti osmišljavanju instrumenata kojima će se podstaći ekonomski razvoj, oslanjajući se na sopstvene resurse.
- Valorizacijom dijela raspoloživih resursa u poljoprivredi, prerađivačkoj industriji i energetici, Crna Gora bi mogla da poveća proizvodnju, da bude konkurentnija, smanji uvoz i samim tim izbalansira spoljnotrgovinski deficit, čime se obezbjeđuje stabilan i održiv ekonomski razvoj i otvaranje novih radnih mjesta – smatra Mijušković.
Dodao je da agroindustrija može da bude jedan od nosilaca razvoja primarne proizvodnje te da su neophodne promjene u poljoprivrednoj politici uključujući i zemljišnu. Prema riječima Mijuškovića, potrebno je, između ostalog, definisati dugoročne stimulativne agrarne politike, kao aktivne izvozne politike, osmisliti i zakonski uobličiti efikasni model udruživanja, koristeći iskustva evropskih zemalja sličnih poljoprivrednih resursa.
Prerađivačku industriju, kazao je predsjednik Komore, potrebno je usmjeravati na razvoj malih i srednjih preduzeća i pomagati njen razvoj.
- Za sve ovo je nužno jasno definisati plan finansijske i druge podrške za industrijski razvoj zemlje, efikasniju politiku privlačenja investitora kroz različite vidove dozvoljene državne pomoći, kao što su snižavanje poreza na zarade, besplatno ustupanje zemljišta i objekata koji su opremljeni komunalnom infrastrukturom, uz oslobađanje ili snižavanje iznosa komunalnog doprinosa, intenzivno i kontinuirano raditi na daljim istraživanjima mineralnih, nemineralnih, kao i ostalih prirodnih resursa - kazao je Mijušković.
Dodao je da nema dileme da je energetika sektor gdje kao zemlja raspolažemo značajnim potencijalima, na bazi čega je realno očekivati relativno brzo svjež inostrani kapital.
- Svi smo svjesni činjenice da ukoliko odmah ne otpočnemo sa izgradnjom, prije svega nekog objekta većeg kapaciteta za proizvodnju energije, deficit električne energije će nam predstavljati limitirajući faktor privrednog i ukupnog razvoja Pozitivno je što je otpočela realizacija projekta postavljanja interkonektivnog podmorskog kabla, i za očekivati je da to bude prepoznato kao dodatni stimulans potencijalnim investitorima, budući da uključuje široko energetsko tržište – smatra predsjednik Komore.
Govoreći o ambijentu poslovanja u Crnoj Gori istakao je da i pored značajnog napretka i dalje postoje brojna ograničenja koja uslovljavaju usporavanje postupaka u trgovini, uzrokujući pored ostalog i povećanje troškova.
U praksi postoji hiperprodukcija propisa, koji se donose bez adekvatne uključenosti predstavnika privrede i struke u proces njihovog donošenja. Propisi su složeni, često međusobno neusaglašeni. Rješenja u mnogim od njih preuzeta su iz pravne tekovine EU, bez upuštanja u suštinu odnosa ili mehanizama koje treba da regulišu i efikasno se prilagode stepenu ekonomskog razvoja, administrativnim i tehničkim kapacitetima.
- Prepoznajem potrebu da se uspostavi ranija praksa organizovanja kvalitetnih javnih rasprava o svim propisima koji se odnose na privredu – zaključio je Mijušković.

Šanse za rast društvenog proizvoda su u javnim radovima, prije svega na infrastrukturi, koji će snažno podstaći domaće preduzetništvo, zatim u sektorima energetike, industrije, proizvodnje hrane i turizmu, ocijenio je na sastanku u Privrednoj komori predsjednik Vlade Crne Gore Milo Đukanović.
On je kazao da je prioritet Vlade smanjenje javne potrošnje, jer nova zaduživanja mogu opasno da dovedu u pitanje održivost Crne Gore.
- Paralelno sa stezanjem kaiša mi moramo napasti resurse koji su neiskorišćeni da bismo stvorili novi društveni proizvod. Naš glavni problem je što malo stvaramo – rekao je Đukanović.
Istakao je da Crna Gora ima resurse koje zahvaljujući lošoj organizaciji, nedostatnom znanju i brojnim drugim faktorima još nije stavila u funkciju, ali to može da učini. Našoj zemlji, dodao je, potreban je novac za realizaciju projekata, ali i nova tehnološka znanja.
- Crna Gora neće biti samo održiva ekonomija, već ekonomija koja će živjeti na nivou razvoja evropske, i to u vrlo doglednoj budućnosti. Postoji spremnost svih nas da u ovom periodu sačuvamo stabilnost i performanse crnogorske ekonomije i stvorimo uslove da sa pažljivo odabranim investitorima krenemo u dinamiziranje razvoja – kazao je Đukanović.
On je između ostalog najavio da će Vlada preispitati sve koncesione i privatizacione ugovore i raskidati ih gdje god su stvoreni uslovi za to, zbog neizvršavanja investicionog programa, odnosa prema radnoj snazi, ili bilo kog važnog važnog elementa ugovora. Kroz dalje procedure nakon toga će se stvarati uslovi za izbor novih partnera, dodao je on.
Mora se učiniti sve, smatra Đukanović, da se finansijski kapaciteti stave u funkciju razvoja. Dugo trajanje krize, ocjenjuje, potrošilo je investicione rezerve preduzeća, a jasno je, smatra, da imamo ozbiljne probleme sa lošom bankarskom praksom u Crnoj Gori.
- Danas, nažalost, imamo banke koje se uglavnom ponašaju kao disciplinovane ćerke majki banaka, slijedeći uglavnom interese iz centrale, funkcionišući po principu protočnih bojlera, ne trudeći se da obezbijede ni minimum potrebnoga investicionog kapitala za razvojne potrebe Crne Gore. I zato mislim da nam je tu jako potrebna nova intervencija od strane CBCG i Vlade da stvaramo uslove za ulazak novih igrača na tržište. Mislim da moramo dalje da jačamo konkurentnost na crnogorskom bankarskom tržištu, ne bismo li dodatno suzili prostor za jalovost dijela postojećeg bankarskog sistema i u tu funkciju možemo staviti i ono što su svekoliki kapaciteti Investiciono razvojnog fonda – rekao je premijer.
Smatra da se IRF mora staviti u funkciju prevazilaženja problema deficita preduzetničkih znanja, preduzetničke kulture i sposobnosti.
- Mi moramo taj instrument koristiti za snaženje preduzetničkog potencijala. Ako govorimo da nam je izvoz loš, on je loš zato što nam je privredna struktura loša, zato što je konkurentnost naše proizvodnje loša, i zato što je potpuno jasno da u narednom periodu moramo raditi na inovativnosti, na tehnološkom razvoju, a to jedino donose preduzetnici. Pitanje deficita preduzetničkih znanja moramo početi da rešavamo sistemski. Jedna od ozbiljnih novina mora biti uvođenje preduzetništva u redovni obrazovni sistem – kazao je predsjednik Vlade.
Govoreći o razvoju industrije, premijer je ocijenio da Crna Gora mora sačuvati realne industrijske resurse koje ima, te da se olako daju ocjene da treba ugasiti KAP ili Željezaru.
- Kao da smo neka industrijska sila, kao da imamo razvijenu industrijsku kulturu pa ćemo se lako preorijentisati sa jedne na drugu industriju. Zapravo naša industrijska znanja su veoma oskudna i ono što je ostalo u oblasti industrijskog razvoja moramo sačuvati i to mora poslužiti kao osnov klastera – rekao je Đukanović.
Dodao je da se nada da će nova Vlada naći rješenje za učvršćivanje zdravog partnerstva u proizvodnji aluminijuma, a da je prethodna, vjeruje, našla pouzdanog partnera za oblast crne metalurgije.   
- Vlada intenzivno pregovara sa potencijalnim partnerima. Pogledao sam šta je do sada rađeno, ima mjesta za optimizam i ponude nijesu za odbaciti - kazao je Đukanović.
Najavio da će početkom sedmice početi razgovori na kojima će ministar ekonomije Vladimir Kavarić i savjetnici premijera iznijeti pregovaračke pozicije.
- Vjerujem da se kroz tu fazu pregovora može doći do neke usaglašene platforme koja bi otvorila šansu za opstanak KAP-a - rekao je Đukanović.
Crna Gora, smatra Đukanović može da sopstvenom proizvodnjom u velikoj mjeri supstituiše potrebu za uvozom hrane.
-  Jedini odgovor zašto je toliki uvoz hrane, mahom iz zemalja regiona, jeste nerad i neorganizacija – kazao je Đukanović.

Učestvujući u radu sastanka Vujica Lazović, potpredsjednik Vlade Crne Gore, ocijenio je da je ekonomski rast zadatak svih privrednika i njihovih asocijacija, te svakog pojedinca, dok Vlada treba da stvara stimulativan ekonomski ambijent, a po ovom pitanju je dosta urađeno u prethodnom periodu. Stim u vezi Lazović je podsjetio na unapređenje institucionalnog i regulatornog sistema, dok su sada glavne aktivnosti usmjerene perema lokalnom sektoru.  Naime, na lokalnom nivou postoje barijere koje otežavaju posao investitorima, pa je cilj da se ovo stanje promijeni kako bi imali u cjelini privlačan ekonomski ambijent. Potpredsjednik Lazović je govorio i o značaju politike obrazovanja za tržište rada, sugerisao privrednicima da saopšte koji su im kadrovi potrebni i zatražio da se preispita politika u visokom obrazovanju.  
- Činjenica je da imamo višak nekih kadrova čak i u narednih 20 – 30 godina, a poznato je i da smo tokom ove godine na tržištu rada imali 20.000 nerezidenata, a  nezaposlenih 30.000 lica. Zašto poslodavci radije angažuju nerezidente, kad je slična struktura nezaposlenih u Crnoj Gori i onih koji dolaze van granica naše države - pitao je potpredsjednik.
On je takođe govorio o nezavidnom položaju malih i srednjih preduzeća u sektoru ICT, aktivnostima IRF, kreditnom aranžmanu sa Evropskom investuicionom bankom u iznosu od 50 miliona eura, „uspostavljanju kulta fiskalnog računa“, i najavio da će ugovori sa svim koncesionarima koji ne izvršavaju obaveze biti prekinuti.

Ministar održivog razvoja i turizma Branimir Gvozdenović najavio je ulazak low cost kompanije na crnogorsko tržište u 2013. godini koja će doprinijeti većoj turističkoj posjeti, te govorio o potrebi fiskalnog stimulisanja hotelskih sistema.

Ministar poljoprivrede Petar Ivanović ocijenio je da je u posljednjih pet godina zabilježen rast prosječne zarade u poljoprivredi, te se nada da će i ubuduće ona biti prepoznata kao biznis koji može da donese još više novca. On je najavio da će Crna Gora uskoro prvi put početi da izvozi mlijeko i to Srbiji i još nekim zemljama okruženja.

Vlada se trudi da sprovede politiku klastera, jer je osnovni problem u Crnoj Gori  usitnjenost ponude domaćih proizvođača, rekao je ministar ekonomije Vladimir Kavarić. On je kazao da će podvodni kabl iz Italije Crnu Goru pretvoriti u energetsko čvorište, a to moramo iskoristiti i jačanjem naših energetskih potencijala stvoriti uslove da kabl iskoristimo i za izvoz struje.  

U razgovorima su učestvovali brojni privrednici koji su premijeru i ministrima, kroz pitanja prijedloge i sugestije, ukazali na situaciju u crnogorskoj ekonomiji i zatražili da se zajedničkim aktivnostima realizuju mjere na njenom poboljšanju. Vlastimir Golubović, vlasnik Veletex-a, je kazao da je nekoliko većih potencijalnih investitora odustalo od poslova u Crnoj Gori zbog barijera, ali i da imamo investitore koji ,,se plaše odgovornosti". On je rekao da je neophodno otkloniti nepravilnosti koje nastaju u sprovođenju Zakona o javnim nabavkama, a Centralnoj banci predložio da objavi spisak blokiranih firmi koje su u minusu do 10.000 eura. Budimir Šaranović, direktor ,,Montekargo"doo, je ukazao na važnost saobraćaja za ekonomiju zemlje, dok je Žarko Radulović, direktor Montenegro Stars Hotels Group, govorio o izuzetnom značaju stranih direktnih investicija rekavši da ,,je to tema svih tema". Radulović je kazao i da 500 firmi puni 90 odsto budžeta, a sve ostale samo 10 odsto, a osvrnuo se i na sivu ekonomiju u turizmu koju je što prije neophodno eliminisati. O turizmu je govorio i Dragan Ivančević, direktor Hotela ,,Queen Of Montenegro", napominjući da su limitirajuči faktori razvoja turizma nedostatak kvalitetnih smještajnih kapaciteta, saobraćajna infrastruktura, te siva ekonomija ,,koja pojede još jedan turistički budžet jer je preko 60 odsto smještajnih kapaciteta u sivoj zoni". Tomislav Čelebić, vlasnik kompanije "Čelebić" je mišljenja da su nam najviše neophodni infrastrukturni projekti koje možemo brzo da pokrenemo. Po riječima Milojice Dakića, viceguvernera Centralne banke, imamo stabilan i visoko likvidan bankarski sektor dok zabrinjava likvidnost realnog sektora. U novembru je inflacija 0,1 odsto niža nego u septembru, a manja je i od one u regionu, dok prvi put imamo situaciju da su depoziti veći od kredita. Kamatne stope su i dalje visoke, a zabilježen je veći priliv stranih direktnih investicija, rekao je on. Verica Maraš, izvršna direktorica ,,Plantaža 13. jul" je kazala da je ova kompanija i u teškim vremenima uspjela da sačuva stabilnost poslovanja, ima visok nivo investicija, koje u ukupnom prihodu učestvuju sa 25 odsto, a izvoze 65 odsto proizvoda, riječju zadržana je liderska pozicija u regionu u proizvodnji izuzetno kvalitetnih vina. Ona je apelovala i da se velike površine neobrađene zemlje što prije stave u funkciju razvoja poljoprivredne proizvodnje. Jovan Lekić, predsjednik ,,Nall grupe" apelovao je da se unaprijedi institucionalni okvir za razvoj preduzetništva, a istakao je i neophodnost postojanja biznis inkubatora. Milan Božović, Vektra Jakić govorio je o teškoj situaciji u toj kompaniji pod stečajem, a Vojo Banović, Jadroagent, s obzirom na značaj Luke Bar za ekonomiju Crne Gore zatražio je da se poveća njena uposlenost.