You are here

Program „Kupujmo domaće“ daje rezultate

06/07/2018

Prvi efekti programa „Kupujmo domaće“ su veoma ohrabrujući. Bilježi se rast prometa domaćih proizvoda u trgovinskim lacima, a najveći u kategorijama mlijeka i mliječnih proizvoda, jaja, mesa i mesnih prerađevina, voća i povrća. Sedamnaest odsto potrošača sada pokazuje značajniju naklonost prema domaćim proizvodima nego prije godinu, a njih još 16 odsto procjenjuje da će u narednih 12 mjeseci češće kupovati proizvode domaćeg porijekla.

Program „Kupujmo domaće“ u posljednja tri mjeseca realizuje Vlada u saradnji sa Privednom komorom Crne Gore, trgovinskim lancima i proizvođačima.

Na prezentaciji rezultata organizovanoj za novinare 6. jula 2018. godine u Privrednoj komori, govorili su potpredsjednica ove asocijacije Ljiljana Filipović, generalni direktor za investicije, razvoj malih i srednjih preduzeća i upravljanje EU fondovima Ministarstva ekonomije Radosav Babić, načelnica Odjeljenja za ekonomske analize Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja Kristina Lapčević, predstavnik agencije IPSOS Vlado Raičević, PR menadžer kompanije VOLI Olivera Šuškavčević, suvlasnik Mljekare Lazine Milutin Đuranović i predstavnik Mesoprometa Hamzo Hodžić.

Potpredsjednica Privredne komore Ljiljana Filipović objasnila je da su na policama šest najvećih trgovinskih lanaca - Voli, HD Laković, Franca, Aroma, Idea i Megapromet - crnogorski proizvodi su vidno označeni i na taj način uočljiviji potrošačima.

Takođe se sprovodi intenzivna kampanja u medijima, kojom se djeluje na jačanje svijesti o važnosti kupovine domaćih proizvoda. Izborom domaćih proizvoda se doprinosi razvoju cjelokupnog crnogorskog društva i izlazi u susret potrebama potrošača za proizvodima koji su kvalitetni i zdravstveno bezbjedni, predstavljaju spoj očuvane prirode i savremenih tehnologija, tradicionalnog i modernog. Proizvoda čiji se put od njive do trpeze mjeri minutima, a ne danima, te koji imaju više boje, mirisa i ukuse koji asociraju na naše podneblje i porodične običaje.

- Uz poštovanje slobodnog tržišta i principa fer konkurencije, sa puno povjerenja u sebe, u domaće vrijednosti, ovim programom djelujemo na prevazilaženje naslijeđenih navika da više cijenimo tuđe nego svoje – rekla je potpredsjednica Komore Ljiljana Filipović.

Prema njenim riječima, negativni bilansi u prometu sa inostranstvom naglašavaju potrebu sagledavanja učešća sektora poljoprivrede i kroz turističku ponudu, kao i konkretne aktivnosti na povezivanju ponude i tražnje.

- Stoga, pored programa „Kupujmo domaće“, koji zahtijeva stalno angažovanje i sinergiju privrednih subjekata i organa državne uprave, te nauke i struke, u toku je i pokretanje programa u kojem važno mjesto ima oblast turizma, pod nazivom „Domaći ukusi“. U svijetu globalizacije, svijetu brendova i inovativnosti, hrana je jedan od ključnih faktora turističke ponude. Kroz afirmaciju nacionalne kuhinje i specifičnih crnogorskih proizvoda, turizam je snažan generator razvoja poljoprivrede – rekla je ona.

Komora, prema riječima potpredsjednice, nastavlja kontinuirano zalaganje za promociju i bolju valorizaciju domaćih razvojnih potencijala, istinskih korporativnih i robnih brenova i kvaliteta koji posjeduju, te tradicionalne proizvodnje koja doprinosi prepoznatljivosti zemlje.

Generalni direktor za investicije, razvoj malih i srednjih preduzeća i upravljanje EU fondovima Ministarstva ekonomije Radosav Babić izrazio je zadovoljstvo postignutim efektima kampanje.

- Raduje nas činjenica da su građani Crne Gore u značajno većoj mjeri nego ranije informisani o tome šta za našu ekonomiju, ali i za svakog od nas pojedinačno znači kupovina domaćih proizvoda, a to je da jačamo domaća preduzeća kaoi domaću proizvodnju, osiguravamo postojeća radna mjesta, stvaramo mogućnosti za otvaranje novih što se samo pozitivno može ostvariti na dalji ekonomski rast a samim tim i na životni standard svakog od nas – rekao je Babić. 

Naglašava da projekat „Kupujmo domaće“ nije kratkoročna akcija već dugoročno opredjeljenje Vlade Crne Gore i Privredne komore.

- Danas u našim marketima imamo više od 3.000 proizvoda crnogorskog porijekla, a cilj nam je da taj broj konstantno raste kako kroz podršku preduzećima koju ovaj program nudi, tako i kroz brojne druge programe podsticaja razvoja biznisa našeg i drugih resornih ministarstava te Privredne komore. Cilj nam je da ojačamo poziciju naših preduzeća na domaćem tržištu kao i da ih osposobimo i pomognemo im da izađu na inostrano, čime smanjujemo razliku između uvoza i izvoza. Tome može doprinijeti svako od nas i to dosta jednostavnom odlukom a to je da se opredijelimo za domaće u odnosu na inostrani proizvod –istakao je on.  

Partneri na projektu su svjesni činjenice da se potrošačke navike ne mijenjaju lako.

- Zato je uz našu odlučnost i istrajnost kada je u pitanju realizacija ovog projekta apsolutno neophodna i spremnost samih potrošača da mijenjaju svoje navike, za šta nam prvi rezultati govore da smo na pravom putu – zaključio je Babić.

Načelnica Odjeljenja za ekonomske analize Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja Kristina Lapčević kazala je da je projekat potvrdio spremnost za uzajamnu saradnju i partnerski odnos nosilaca, te da je njegov cilj poziocioniranje domaćih proizvoda na crnogorskom tržištu, a krajnji efekat doprinos rastu ekonomije.

- Prvi rezultati kampanje su pokazali da smo na pravom putu, što nam daje dodatnu snagu da nastavimo dalje. Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja kontinuirano radi na podršci poljoprivrednim proizvođačima i naš je cilj da kroz projektne investicije u sektor poljoprivrede doprinesemo jačanju sektora, modernizaciji proizvodnje, uvođenju standarda, povećanju kvaliteta poljoprivrednih proizvoda, jačanju konkurentnosti, sticanju novih znanja, poboljšanju uslova života u ruralnim područjima – rekla je Lapčević.

Prema njenim riječima, broj poljoprivrednih proizvođača i korisnika podrške Ministarstva raste iz godine u godinu. Sa podrškom se nastavlja ovogodišnjim agrobudžetom te javnim pozivima IPARD-a, a Ministarstvo će se potruditi da u svim opštinama stupi u kontakt sa potencijalnim korisnicima.

- Projekat Kupujmo domaće predstavlja samo prirodan slijed onoga što je naš krajnji cilj, a to je da damo mogućnost našim poljoprivrednim proizvođačima da se njihovi prouizvodi nađu na domaćem tržištu i budu dobro pozicionirani. Bolji plasman domaćih proizvoda na našem tržištu je svakako prioritet koji želimo da ostvarimo kroz ovaj projekat i ja se nadam da ćemo u tome uspjeti – rekla je Lapčević.

Predstavnik agencije IPSOS Vlado Raičević rezultate njihovog istraživanja javnog mnjenja o programu „Kupujmo domaće“.

Istakao je da je za samo nešto više od mjesec 70% crnogorske javnosti saznalo za akciju „Kupujmo domaće“ a gotovo 44% njih bar djelimično ili u potpunosti zna i za konkretan sadržaj ovog nacionalnog projekta.

Prema njegovim riječima, ne samo da je za relativno kratko vrijeme opšta informacija o ovom nacionalnom programu doprla do velikog broja kupaca i potrošača, već je i kod značajnog dijela njih stvorena jasna svijest o tome kakvi su očekivani efekti njenog realizovanja.

- Kupovne navike se teško mijenjaju, ali ipak ohrabruje podatak da čak 17% kupaca već sada pokazuje značajniju naklonost prema domaćim proizvodima nego prije godinu dana, što je dobra polazna osnova za dalji uticaj na potrošače – rekao je Raičević.

Kao najvažniji zaključak koji proizilazi iz odgovora crnogorskih potrošača koji stabilno ili povećano kupuju proizvode domaćeg porijekla je taj da to čine prevashodno zbog povjerenja u te proizvode i njihovog pouzdanog kvaliteta što i jeste ključni element projekta, dodaje predstavnik IPSOS-a.

- Ono što još više ohrabruje je podatak da 16% potrošača procjenjuje da će u narednih 12 mjeseci češće kupovati proizvode domaćeg porijekla, dok većina postojećih kupaca domaćih proizvoda očekuje da će im ostati vjerna i u narednih 12 mjeseci – naglašava Raičević.

Istraživanje je sprovedeno u periodu od 8. do 20. maja na reprezentativnom uzorku od 1011 građana Crne Gore starijih od 18 godina.

Olivera Šuškavčević, PR Volija, navela je da je tokom tokom prethodna tri mjeseca u marketima realizovana kampanja promocije domaćih proizvoda. Svi domaći proizvodi su bili posebno označeni, dok je u pojedinim objektima organizovana i njihova promocija.

- Sve ove aktivnosti su kao rezultat dale kontinuiran rast prometa domaćih proizvoda u većini kategorija, kako u poređenju sa prethodnim mjesecom, tako i sa istim periodom prošle godine. Najveći rast prometa je zabilježen u kategorijama mlijeka i mliječnih proizvoda, jaja, mesa i mesnih prerađevina, takođe voća i povrća – rekla je Šuškavčević.

Njena poruka domaćim proizvođačima je da će i dalje biti veoma aktivni u promovisanju domaćih proizvoda i dodatno ih označavati na policama marketa.

- Pred domaćim proizvođačima je, kako bi se nametnuli kupcu, da odgovore zahtjevima koje tržište traži, prilagode se kvantitetom ponude, standardima kvaliteta, trendovima, tehničkim rješenjima i estetskim kriterijumima. To je jedini način da osiguraju sebi poziciju na domaćem tržištu i otvore perspektivu za druga tržišta – kazala je ona.

Milutin Đuranović suvlasnik Mljekare Lazine ukazao je na osnovne ekonomske benefite kupovine domaćih proizvoda. Time, kaže on, novac ostaje u Crnoj Gori, dok kupovinom uvoznih proizvoda novac odlazi iz naše zemlje. Istraživanje iz Regiona se konstatuje da 80 odsto vrijednosti proizvoda ostaje u zemlji ukoliko se kupuje domaće, a u suprotnom isti procenat odlazi iz zemlje.

Kupovinom domaćih proizvoda, navodi on, stvaraju se realni osnovi za veći društveni bruto proizvod, stabilnije punjenje budžeta, smanjenje spoljnotrgovinskog deficita, rast životnog standarda.

- Kupovinom domaćih proizvoda potrošač ulaže u sebe i svoje potomke. Kupovinom uvoznih proizvoda pomažu se ekonomije iz kojih oni dolaze. U našoj firmi u aprilu, kada je počela realizacija projekta Kupujmo domaće povećali smo prodaju naših udarnih proizvoda, nešto manji rast je zabilježen u maju, dok je u junu, vjerovatno zbog visokih temperatura, rezultat ostvaren na nivou prošlogodišnjeg junskog – kazao je Đuranović.

Hamzo Hodžić iz Mesoprometa saglasio se da kampanja „Kupujmo domaće“ daje rezultate, o čemu govore i podaci ove kompanije koja je ujedno u prerađivačkoj industriji i trgovini.’

- Praćenjem u našim maloprodajnim objektima i kroz narudžbe ostalih kupaca vidimo da je napredak prisutan i izraženo povećanje prodaje – rekao je Hodžić.

Istakao je da je kampanja došla u pravom momentu za Mesopromet, nakon što je ova kompanija pretrpjela veliku štetu od požara.

- Onog momenta kada smo vratili proizvode u maloprodajne objekte, kupci su to dočekali sa radošću. To nam je veliki pokazatelj povjerenja naših kupaca, potražnje za proizvodima Mesoprometa, kao i doprinosa akcije Kupujmo domaće – rekao je Hodžić.

Dodaje da kupci u radnjama pokazuju pozitivan stav prema kampanji, te je naveo da će Mesopromet pružiti veliki doprinos da ona postigne još bolje rezultate.

- Zamolio bih Privrednu komoru da uputi zahtjev donosiocima odluka koji bi kroz zakonske okvire u javnim nabavkama povoljnije regulisali status domaćih proizvoda, na način kako je to urađeno u Njemačkoj i ostalim zapadnoevropskim zemljama. Mislim da bi i na taj način dali veliki doprinos akciji „Kupujmo domaće“ – zaključio je Hodžić.