You are here

Programi podsticaja digitalne tranformacije

01/04/2019

Odbor udruženja informaciono-komunikacionih tehnologija Privredne komore Crne Gore, na sjednici 1. aprila 2019. godine, razmotrio je programe podsticaja procesa digitalne tranformacije i pregled tržišta elektronskih komunikacija u državi. Usvojeni su Izvještaj o radu OU ICT za 2018. godinu i Akcioni plan rada Odbora za 2019.

Sjednicu je vodio Aleksandar Radulović, predsjednik Odbora, a u radu su učestvovali i predstavnici Ministarstva ekonomije - državni sekretar Milan Srzentić, generalna direktorica Direktorata za elektronske komunikacije, poštansku djelatnost i radio spektar Ratka Strugar, načelnica Direkcije za saradnju sa biznis zajednicu u okviru Direktorata za investicije i razvoj MSP i upravljanje EU fondovima Anđela Gajević, pomoćnik Izvršnog direktora - rukovodilac Sektora za elektronske mreže i usluge u EKIP-u Pavle Mijušković i pomoćnik Izvršnog direktora- rukovodilac Sektora za radiokomunikacije Boris Jevrić.

Državni sekretar u Ministarstvu ekonomije Milan Srzentić naveo je da je Vlada tokom 2018. godine donijela niz važnih dokumenata za podsticanje digitalne tranformacije. To je, između ostalog, program za podsticanje razvoja startapova, prema slovenačkom modelu koji je ocijenjen najmodernijim u EU. Vlada je nastavila zalaganje za uspostavljanje dvosmjerne PayPal usluge, nalaženje modela za obezbjeđivanje kapitala za startap preduzetništvo (iz EU fondova i od tzv. biznis anđela).

Prema njegovim riječima, Crna Gora će do polovine godine usvojiti Strategiju pametne specijalizacije, po čemu će biti prva država u Evropi izuzimajući države EU. Ona se zasniva na tri razvojna pravca: energetskoj efikasnosti, pametnim tehnologijama u poljoprivredi i zdravstvenom turizmu. Poluga za razvoj sve tri oblasti je ICT.

- Zemlje koje usvoje Strategiju pametne specijalizacije biće u mogućnosti da dobiju pristup fondovima EU – rekao je on.

Posebno je istakao program podsticanja konkurentnosti privrede, ukupne vrijednosti 1,633 miliona eura. On sadrži 10 programskih linija i dizajniran je za sve industrije. Istaknute su programska linija za unapređenje inovativnosti vrijedna 50.000 eura, za uvođenje međunarodnih standarda 140.000, za podršku direktnim investicijama, odnosno otvaranje novih radnih mjesta izdvojeno je 1,5 miliona, dok je za razvoj klastera opredijeljeno 15.000 eura.

- Program za razvoj klastera može biti interesantan za podršku predstavljanju crnogorskih kompanija na sajmovima. Pozivam vas da iskoristite ovaj vid podrške – rekao je on.

Srzentić je ovom prilikom afirmativno govorio o Strategiji razvoja informacionog društva, ističući doprinos Komore u dijelu pisanja Akcionog plana za razvoj informacionog društva za 2019 u dijelu ePoslovanje.

Predsjednik Odbora Aleksandar Radulović je kazao da su podaci Ministarstva ekonomije ohrabrujući za ICT sektor.

- Podsticaji ovom sektoru su neophodni, tim prije što ICT ima indirektan uticaj na poslovanje svih grana privrede, a u prosjeku zapošljava tri radnika po preduzeću – rekao je Radulović.

Sekretarka Odbora Nada Rakočević je kazala da će Privredna komora u 2019. godini nastaviti da pruža podršku procesu digitalne transformacije. Predstavnici ove asocijacije će kroz direktnu komunikaciju sa privredom, obilaženjem preduzeća, između ostalog, istraživati stepen digitalizacije crnogorskih kompanija i njihove potrebe u ovom procesu.

Vladan Tabaš, Čikom, saglasio se da bi bilo dobro iskoristiti podršku za bolje predstavljanje crnogorskog IT-a. On je istakao i problem nedostatka kadrova adekvatnog potrebama ovog sektora.

- Možemo značajno ojačati kadrovski potencijal ukoliko budemo koristili sredstva podrške, kroz razne vidove neformalnog obrazovanja – smatra Tabaš.

Branimir Bukilić, Data Design, pitao je da li su opredijeljena sredstva za podsticanje izvoza.

Prema riječima Anđele Gajević, Ministarstvo će od sljedeće godine sličnim programima podsticati izvoz, jer je cilj da ponuda crnogorskih preduzeća bude vidljiva u regionu i šire.

Pregled tržišta elektronskih komunikacija u državi prezentovao je predstavnik EKIP-a Pavle Mijušković.

On je afirmativno govorio o rezultatima na pomenutom tržištu, ističući da posluje 35 operatora, koji su u 2018. ostvarili prihod 230 miliona eura, te investirali 44,8 miliona eura. Interesantno je da broj korisnika fiksne telefonije bilježi rast od 13,6 odsto u odnosu na prethodnu godinu, što je, smatra posljedica toga da se sve veći broj korisnika opredjeljuje za objedinjene ponude fiksne, mobilne telefonije, televizije i interneta.

- Broj korisnika mobilne telefonije na kraju 2018. iznosi 1.134.412 što je rast od 11,4%. Visok je nivo penetracije tržišta, preko 180%. Što se fiksnog širokopojasnog pristupa internetu tiče, broj korisnika iznosi 159.029, što je rast od 13,6%, a penetracija iznosi 81,4 odsto – naveo je Mijušković.