You are here

Razmotren Agrobudžet i realizacija IPARD-a

06/03/2020

Odbor udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije, na sjednici 6. marta 2020. godine, razmatrao je Informaciju o privrednim kretanjima u agraru u 2019, Agrobudžet za 2020. godinu i realizaciju javnih poziva kroz IPARD u prošloj godini. Usvojena je inicijativa za formiranje grupacije za mljekarstvo u okviru Odbora.

Članovi Odbora su informisani o reprografskim pravima, a prezentovane su i aktivnosti Monstata i kompanije Bi Consulting.

Razmatrani su i izvještaj o radu Privredne komore Crne Gore Odbora, kao i Odbora udruženja u 2019. godini.

Sjednicu je vodila potpredsjednica Privredne komore Ljiljana Filipović, a u radu su pored članova, učestvovali generalna direktorka Direktorata za poljoprivredu u resornom ministarstvu Radana Damjanović, v.d generalnog direktora Direktorata za plaćanja Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja Danka Perović, osnivač i vlasnik BI Consulting Ratko Nikolić, te načelnica Odsjeka za nacionalnu koordinaciju statističkih izvora podataka Bojana Radojević.

Sekretarka Odbora Lidija Rmuš prezentovala je Informaciju o privrednim kretanjima u agraru. Prema njenim riječima, izražena tendencija rasta vrijednosti proizvodnje hrane posljednjih godina je prije svega rezultat značajnih ulaganja u razvoj ove grane. Za posljednjih 10 godina kroz Agrobudžet plasirano je 265,7 miliona eura, što je u značajnoj mjeri uticalo na porast domaće proizvodnje, uvođenje standarda i novih tehnologija u proizvodnji kao i na podizanje kvaliteta domaćih proizvoda i njihovu veću prepoznatljivost.

U toku 2019. godine registrovano je novih 2.113 poljoprivrednih gazdinstava, a ukupno ih je 11742. Agrobudžet je iznosio 52,4 miliona eura i u odnosu na 2018. godinu je bio veći 31 %. U poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu u 2019. godini bilo je prosječno zaposleno 1.998 radnika, što je u odnosu na 2018. godinu veće za 5,3%.

Podaci Monstata o brojnom stanju stoke, ostvarene proizvodnje u stočarskoj i biljnoj proizvodnji ukazuju na trend rasta. Međutim, još ne postoji intenzivna proizvodnja na privatnom posjedu, a ekstenzivni proizvodni sistemi na porodičnim poljoprivrednim gazdinstvima zahtijevaju veća ulaganja. Posljednjih godina, zbog korišćenja sredstava IPARD-a 1 , IPARDA 2 i MIDAS sredstava nove farme sve više ispunjavaju evropske standarde.

Biljnu proizvodnju koja čini bazu za razvoj poljoprivrede, od koje zavisi i razvoj stočarstva, a istovremeno i prerađivačke industrije, karakteriše uglavnom niska produktivnost, što utiče na slabu konkurentnost proizvoda. Prezentirani podaci Monstata ukazuju da je proizvodnja voća i povrća imala tendenciju rasta  do 2018. godine sa određenim oscilacijama u godinama kada su registrovane velike suše, što najviše utiče na rod pojedinih vrsta. Međutim, 2019. godina će biti upamćena kao jedna od najnepovoljnijih godina za biljnu proizvodnju, jer su ekstremne vremenske neprilike direktno pogodile ključne fenofaze razvoja vinove loze i svih vrsta voća, navodi se u Informaciji.

Agroindustrija zajedno sa poljoprivrednom proizvodnjom čine nedjeljivu cjelinu u proizvodnji hrane. Međutim, i pored evidentnog razvoja agroindustrije posljednjih godina nepovoljna struktura preduzeća i nedovoljan nivo tehnološke opremljenosti negativno se odražavaju na konkurentnost prehrambene industrije i na dostizanje međunarodnih sanitarno-higijenskih normativa i standarda. U 2019.godini u   proizvodnji prehrambenih proizvoda došlo  je do povećanja od 6,2%, a u proizvodnji pića od 3,2%. Veliki neiskorišćeni potencijal za brži razvoj poljoprivrede leži u daljem snaženju i daljem razvoju prerađivačkog sektora, za koji postoje kvalitetne domaće sirovine. Uz programe podrške poput IPARD, IPARD Like 2, MIDAS 2, te Investiciono-razvojnog fonda, biće obezbijeđena sredstva za investiranje u prerađivačke kapacitete, što će pokrenuti razvoj, ne samo primarne poljoprivredne proizvodnje, već i pratećih privrednih grana (proizvodnja ambalaže i opreme, transport, turizam, trgovina.

Crna Gora je neto uvoznik poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Uvoz je iznosio 580,3 mil. € i veći je za 6,8% ,dok je izvoz iznosio 53,2 mil. € i u odnosu na prošlu godinu veći  je za 3,7%. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila svega 9,2%. Međutim, ukoliko bi smo uračunali promet  u vrijeme turističke sezone, koji bi se mogao smatrati nevidljivim izvozom” podaci vezani za deficit bi bili znatno povoljniji, jer se za potrebe turističke tražnje uvoze mnogo veće količine proizvoda u odnosu na ostali period (od ukupnog godišnjeg uvoza 22,4% se odnosi samo na jul i avgust). Prezentirani podaci upućuju na neophodnost smanjenja postojećeg deficita sprovođenjem mjera za jačanje konkurentnosti domaće proizvodnje, njenom popularizacijom, jačanjem postojećih i otvaranjem novih proizvodnih kapaciteta, povezivanjem, povećanjem  asortimana proizvoda i drugo, u čemu sigurno mogu pomoći EU fondovi i drugi međunarodni izvori. Članice CEFTA zemalja i dalje najviše učestvuju u robnoj razmjeni PPP, ali njihovo učešće ima blagu tendenciju pada, dok robna razmjena sa članicama EU i sa ostalim zemljama ima blagi trend rasta.

Preporučuje se, između ostalog, nastavak realizacije projekata „Kupujmo domaće“ i „Domaći ukusi“ sa ciljem jačanja svijesti potrošača o korisnosti kupovine crnogorskih proizvoda i stvaranja ambijenta za bolje pozicioniranje domaćih proizvoda što će direktno doprinijeti smanjenju uvoza. Postoji potreba podsticanja izvoznika kroz subvencije, udruživanja u klastere, izmjene zakonske regulative u cilju bolje naplate potraživanja, smanjenja i povraćaja dijela akciza, olakšavanja proizvodnje kafe, uvođenja poreskih olakšica za one koji redovno izmiruju obaveze, snižavanja PDV-a i drugog.

Raspravljajući o poslovanju u 2019. godini, otkupljivači šumskog voća i ljekovitog bilja ukazali su da im taksa za nedrvne sortimente, koja se plaća Upravi za šume, predstavlja značajno ograničenje za poslovanje. Božo Bulatović, Interfood i Mijo Vujanović, Mivex, smatraju da kao izvoznici treba da budu subvencionisani, te ocjenjuju da navedena taksa destimuliše otkup, pa samim tim i berbu pomenutog bilja, a podstiče uvoz. Predstavnica Ministarstva Radana Damjanović ocijenila je djelatnost otkupljivača veoma značajnom za cio sektor poljoprivrede, a posebno za valorizaciju šumskih nedrvnih sorimenata, te da je sa nadležnima za šumarstvo potrebno iznaći rješenje za istaknuta pitanja.

Tadija Šljukić, Mljekara Nika, naveo je da su zainteresovani da otkupe što veće količine sirovog mlijeka sa farmi, ali da se farmeri sve češće okreću isplativijoj proizvodnji sira, za čiju prodaju, smatra, nijesu registrovani. Sa ovom ocjenom se nije saglasila predstavnica Ministarstva, ukazavši da je u Registar upisano više od 2000 proizvođača mlijeka i mlječnih proizvoda na gazdinstvima.

Damjanović je predstavila Agrobudžet za 2020. godinu koji iznosi 60,7 miliona eura i, u odnosu na 2019. godinu, veći je 15,8%, a u odnosu na 2010. godinu više od tri puta. Formiran iz  sredstava nacionalnog budžeta, evropskih fondova i veoma povoljnih kreditnih aranžmana, koji su ugovoreni sa Svjetskom bankom i Međunarodnim fondom za razvoj poljoprivrede – IFAD-om. U strukturi Agrobudžeta definisane su mjere podrške za tri oblasti: poljoprivreda, ribarstvo i  bezbjednost hrane (uz  veterinu I fitosanitarne poslove). Ukupno je definisano 57 mjera. Najveći broj mjera se odnosi na ruralni razvoj (23 mjere u iznosu od 40, miliona eura), a u odnosu na prošlu godinu za ove programe opredijeljeno je oko 7,3 miliona eura više. Za mjere tržišno cjenovne politike definisano je 10 mjera i opredijeljeno oko 9,3 miliona eura. Za sektor ribarstva za 10 mjera obezbijeđena je podrška u iznosu od 2,2 miliona eura, što je za 37,5% više nego u 2018.godini. Za realizaciju programa za bezbjednost hrane i zdravstvenu zaštitu životinja, fitosanitarne mjere i za razvoj i jačanje kapaciteta u ovim važnim oblastima usmjereno je 4,2 miliona eura, odnosno 50% više. Povećan je  iznos sredstava za premije u stočarstvu na 3,5 miliona eura, kao subvencija na 200 eura po hektaru obradive površine, odnosno na 210 € za mlade farmere. Poljoprivredni proizvođači biće oslobođeni plaćanja akcize za gorivo na registrovanom poljoprivrednom gazdinstvu, što je dodatna podršku od 40 do 60 eura po hektaru, navodi se, između ostalog, u Agrobudžetu.

Darko Mrenović, sa Farme svinja Spuž, smatra da svinjogojstvo trebaviše podržavati kroz Agrobudžet jer je  veoma bitno za proizvodnju tradicionalnih crnogorskih proizvoda koje treba zaštiti oznakom porijekla. Prema ocjeni Tadije Šljukića potrebno je pojačati podršku za organizaciju otkupa mlijeka. i On je afirmativno govorio o formiranju Grupacije za mljekarstvo, koju je podržao Odbor na ovoj sjednici.

Informaciju o realizaciji IPARD-a u 2019. godini predstavila je v.d generalnog direktora Direktorata za plaćanja Danka Perović. Ovaj direktorat je prethodne godine uspješno završio implementaciju javnih poziva za dodjelu sredstava bespovratne podrške u okviru IPARD like 2 projekta. Ukupno je realizovano 33 projekta vrijednosti investicija 3.122.578,63 eura, dok je isplaćena bespovratna podrška u iznosu od 1.298.477,46 eura. Kroz IPARD II program crnogorskim poljoprivrednicima dostupno je ukupno 51.816.473 eura bespovratnih sredstava, od čega EU sredstva čine 39.000.000 eura, a nacionalno kofinansiranje iznosi 12.816.473 eura. Sprovođenjem IPARD II programa biće investirano oko 86 miliona eura u crnogorsku poljoprivredu. Kroz mjeru 1 u 2019. godini realizovano je pet projekata, u vrijednosti 649.782,28 eura, dok je iznos isplaćene podrške 398.375,59 eura. Pored navedenih, u 2019. godini podnijeto je 37 zahtjeva za isplatu. Ukupna vrijednost ovih investicija je 768.090,36 eura, dok je zahtjevani iznos porške 436.042,10 eura. Kroz mjeru 3 u 2019. godini plaćeno je 3 zahtjeva za isplatu. Ukupan iznos ovih investicija je 3.447.433,08 eura, dok je iznos isplaćene podrške 1.424.559,12 eura. Sva tri projekta su iz sektora prerade mesa.

U okviru drugog IPARD poziva ukupno je podneseno 52 zahtjeva za dodjelu podrške. Ukupana vrijednost traženih investicija je 38.846.277,46 eura a potencijalni iznos podrške je 16.052.180,77 eura.

Predstavnica Ministarstva je kazala da je 24. februara 2020. godine objavljen drugi IPARD javni poziv za mjeru 1, namijenjen primarnoj proizvodnji za sredstva u iznosu 12.256.621,14 eura.

Potpredsjednica Ljiljana Filipović je informisala članove Odbora da nijesu uspjeli pregovori sa Organizacijom za ostvarivanje reprografskih prava Crne Gore, u cilju zaključivanja sporazuma kojim bi se utvrdila visina naknada za korišćenje pisanih djela u štampanom i elektronskom formatu, pa će Ministarstvo ekonomije odrediti privremenu tarifu po ugledu na najbolju praksu iz okruženja.

Načelnica Odsjeka za nacionalnu koordinaciju statističkih izvora podataka mr Bojana Radojević navela je da je MONSTAT nadležno tijelo za proizvodnju zvanične statistike, a njegova uloga prepoznata je kod domaće i međunarodne javnosti. Cilj MONSTAT-a je da obezbjedi brojčane i reprezentativne podatke, te informacije o ekonomskim, demografskim i društvenim, te pojavama iz oblasti radne i životne sredine Crne Gore. Da bi ostavarili cilj i dobili tačne i pouzdane podatke, vrlo je važna saradnja MONSTAT-a i poslovnih subjekata kao jednog važnog izvora podataka. Ona je posebno ukazala na važnost saradnje sa poljoprivrednicima i prerađivačima hrane, pa ih je pozvala da popunjavaju upitnike MONSTAT-a i doprinesu preciznoj statistici vezanoj za ovaj sektor.

Ratko Nikolić, BI Consulting, predstavio je usluge ove kompanije koje doprinose boljem poslovnom odlučivanju. Njihove servise koristi više od 300 preduzeća, finansijske institucije, uključujući sve poslovne banke. Njihov sajt binfo.me sadrži podatke o firmama u Crnoj Gori i regionu koji se ažuriraju na dnevnom nivou. Potencijalni partneri, na osnovu podataka koje obezbjeđuje portal binfo.me, mogu da ocijene nivo rizika poslovanja sa pojedinim kompanijama. Nikolić je kazao da članovi Odbora mogu mjesec dana besplatno koristiti ovaj portal, a kasnije sa popustom.