You are here

Razmotren Nacrt zakona o javnim nabavkama

07/03/2018

Nacrt novog Zakona o javnim nabavkama bio je u fokusu Odbora udruženja trgovine Privredne komore Crne Gore na sjednici 7. marta 2018. Razmotreni su i Informacija o poslovanju u sektoru za 2017. i Informacija o dualnom obrazovanju, Zakon o Privrednoj komori, a usvojen je Izvještaj o radu za prošlu godinu.

Sjednicu je vodio predsjednik Odbora Stevan Karadaglić, a u radu su, pored članova, učestvovali potpredsjednica Privredne komore Ljiljana Filipović, direktor Uprave za javne nabavke Mersad Mujević, njegova pomoćnica Mara Bogavac, predstavnici Državne komisije za kontrulu javnih nabavki  - predsjednik Zoran Živković i član Tomo Miljić, zatim rukovodilac Sektora za pravne i opšte poslove Komore Mitar Bajčeta i rukovodilac Sektora za edukaciju dr Mladen Perazić.

Javne nabavke

Tokom primjene aktuelnog Zakona o javnim nabavkama identifikovani su određeni nedostaci koji se odnose na njihov postupak. Javne nabavke su u određenim segmentima opterećene nepotrebnim formalističkim pristupom, dominantnošću cijene kao jedinog kriterijuma za izbor najpovoljnije ponude i zahtjevima koji nemaju suštinski značaj na kvalitet ponude i sigurnost realizacije budućeg ugovora. To je svojevrsna biznis barijera, jer od ponuđača zahtijeva povećane troškove i ažurnost prilikom pripremanja ponude i ograničava tržišnu konkurenciju, te značajno doprinosi odugovlačenju toka postupka. Zato je u interesu naručilaca i ponuđača bilo donošenje novog akta koji će ujedno biti usklađen sa najnovijim direktivama EU iz ove oblasti.

Predsjednik Odbora Stevan Karadaglić je objasnio da počinje javna rasprava o Nacrtu zakona o javnim nabavkama te da je Komora je uključena ovaj proces preko koordinacionog tijela za njegovo praćenje. On se tokom izlaganja osvrnuo na novine u Nacrtu zakona - nove postupke, procedure, izraze, dokumentaciju, vrijeme za primjenu određenih rješenja i slično.

Privrednici, prema njegovim riječima, imaju primjedbe koji se odnose na vrijednosne razrede, odnosno na njihov iznos posebno u dijelu nabavki male vrijednosti.

- U ovoj verziji još uvijek se pominje pretežna djeIatnost koja je bila jedan od najčešćih uzroka žalbenih postupaka – kazao je Karadaglić.

On dodaje da su među novinama u javnim nabavkama dinamički postupak, elektronska aukcija te se postavlja pitanje spremnosti MSP za tako nešto. Ukazao je i da rješenje centralizovanih javnih nabavki prema ocjeni privrednika dovodi MSP u neravnopravan položaj. Između ostalog je stav privrednika da je nepotrebno podignut iznos garancije sa 3 odnosno 5% na 5 i 10% (garancija ponude činidbena) a u slučaju produženja postupka predviđena je i dodatna garancija. Nepotrebno je iskomplikovano dostavljanje garancije uz ponudu (kopija+original), imajući u vidu izjavu banke o validnosti garancije.

Smatra da je izjava ponuđača o njegovim bilansima koji ukazuju na njegovu ekonomsko-finansijsku sposobnost nepotreban dokument, jer se članom 100 već traže „dokazi izdati od strane investitora, odnosno korisnika o izvršenim isporukama roba, izvršenih usluga iIi izvedenih radova u prethodne tri godine“.

Značajna novina ovog zakona je preliminarna izjava privrednih subjekata (ESPD) da zadovoljavaju tražene uslove sposobnosti i da ne postoje razlozi za njihovo isključenje, a dostavlja se u ponudi ili prijavi za kvalifikaciju. Cilj ovog dokumenta je smanjenje administrativnih opterećenja za učesnike u postupku javne nabavke. Prema Karadaglićevim riječima, privrednici ocjenjuju da je potrebno dodatno pojasniti dostavljanje preliminarne izjave ponuđača.

Izbor ponude predviđa se po kriterijumu ekonomski najpovoljnije sa dva podkriterijuma, a sadrži i set antikorupcijskih pravila te odredbe o sprečavanju sukoba interesa. Karadaglić je upitao kako se u ovom segmentu određuje odnos cijene i troška.

- Želio bih da posebno naglasim pitanje kako omogućiti naručiocu i Komisiji za kontrolu postupaka da rade efikasno, da se spriječi zloupotreba zakona u dijelu špekulativnog odugovlačenja postupka besmislenim žalbama čak i od strane onih koji nijesu direktno zainteresovani za taj postupak, kao i zaštita naručilaca od stane nedovoljno kvalifikovanih ponuđača – potencirao je predsjednik Odbora.

Smatra da je posebno pitanje definisanja rokova u žalbenim postupcima u kojim Komisija i Upravni sud moraju donijeti odluke.

Nacrtom novog zakona postupak javnih nabavki može početi samo ako su za to obezbijeđena finansijska sredstva i ako je to predviđeno planom naručioca.

U skladu sa novim direktivama EU sva komunikacija i razmjena informacija između naručioca i privrednih subjekata sprovodiće se elektronski. Nadležni organ će voditi registar privrednih subjekata u elektronskom obliku, i biće omogućen elektronski pristup tim podacima.

Novina koju donosi predlog zakona je i elektronski katalog, kao mogućnost za naručioca da u postupku javne nabavke, u slučajevima kada se koriste elektronska sredstva komunikacije, zahtijeva da se ponude dostave u obliku elektronskog kataloga ili da ga sadrže. Elektronski katalog sačinjava naručilac ili ponuđač, kako bi mogao učestvovati u postupku javne nabavke, u skladu sa tehničkim specifikacijama i u obliku koji je propisao naručilac u tenderskoj dokumentaciji.

U narednom periodu, osim novih zakonskih rješenja, potrebno je da se investira u jačanje administrativnih kapaciteta obveznika primjene ovog zakona u cilju smanjenja troškova. Neophodno je uvođenje elektronskih javnih nabavki, kao i bolje upravljanje podacima kako bi se pratio čitav ciklus nabavke i kako bi se sistem učinio lakšim za korišćenje.

Direktor Uprave za javne nabavke Mersad Mujević kazao je da je cilj donosilaca zakona da ovaj akt bude originalan i primjenljiv i da naše zakonodavstvo uvede evropske direktive 24 i 25 čiji je fokus na zaštiti MSP, životne sredine, socijalnih i radnih prava. On je istakao značajnu ulogu koju su u pisanju zakona imale poslovne asocijacije, među kojima i Privredna komora Crne Gore.

- Najznačajnija novina u Nacrtu je formalna izjava privrednog subjekta da zadovoljava sve tražene uslove i da ne postoji razlog za njegovo isključenje iz postupka javne nabavke. To je preliminarni dokaz, umjesto izvoda potvrda i drugih stvari koje su administrativno opterećivale mala i srednja preduzeća. To će im zaista smanjiti troškove u ovom postupku. Onaj koji dobije posao priložiće naknadno originalna dokumenta – rekao je Mujević.

On je dodao da hitne nabavke neće čekati okončanje žalbenog postupka, čime će se smanjiti čekanje na njihovu realizaciju.

- Elektronsko podnošenje ponuda će umanjiti troškove postupka za 20 do 25 odsto – naglasio je on.

Zoran Živković, predsjednik Komisije za kontrolu javnih nabavki rekao je da će rješenja o žalbama u postupku javnih nabavki biti u isključivoj nadležnosti ove komisije i da će njene odluke biti pravosnažne i konačne.

On je dodao da MSP pojedinačno nemaju kapacitete učestvovati u pojedinim javnim nabavkama ali da je potrebno da se organizuju i formiraju tijelo koje bi za njih obavljalo neophodne postupke. On je naveo rješenje iz zakona da će, gdje je to moguće, svaki predmet nabavke vrijednosti veće od 100.000 eura biti podijeljen na partije upravo da bi se omogućilo lakše učešće MSP u postupcima.

Tomo Miljić, predstavnik iste Komisije navodi da je riječ o novom konceptu zakona koji bitno odstupa od važećeg jer, kako kaže, afirmiše svrhu javnih nabavki, a ne formalizam. Ovo je zakon koji pomiruje interese naručilaca i ponuđača.

- Zakon unosi mnogo novina, mehanizama, tehnika u javne nabavke, pa će naručioci i ponuđači morati da se pravovremeno stručno osposobe za učešće u ovom procesu. Privrednici moraju da ispune kriterijume i zato treba da se stručno osposobe za javne nabavke – rekao je Miljić.

Prema njegovim riječima, i dalje će biti dominantan otvoren i, gdje je moguće, pregovarački postupak javnih nabavki, ali će biti fokus i na afirmaciji okvirnih sporazuma.

-  Do sada smo imali problem koju stopu poreza primijeniti u postupku javnih nabavki. Zakon je sada relaksiran: niti naručilac pravi procjenu sa PDV-om, niti je ponuđač tako iskazuje. Naravno, teret plaćanja PDV je na naručiocu i on za to mora da ima opredijeljena sredstva – rekao je Miljić, dodajući da su se opredijelili za ovu varijantu jer su zbog PDV-a mnogi poslovi propali.

Jovan Lekić, Nall International, ističe da raduje činjenica što je u Crnoj Gori država kreator agregatne tražnje iz koje proizilazi sitem javnih nabavki, ali ne treba da bude najveći preduzetnik u društvu. On smatra da nije u redu da u agregatnoj tražnji učestvuju jaki privredni subjekti već je potrebno stvoriti prostor za MSP.

- Mala preduzeća treba da se generišu kroz agregatnu tražnju – smatra Lekić.

Najavljeno je da će u Privrednoj komori biti organizovan još jedan skup u okviru javne rasprave o ovom nacrtu, u kojem će učešće u radu uzeti predstavnici svih privrednih grana.

Poslovanje u sektoru

Sekretarka Odbora Milica Tomašević predstavila je Informaciju o poslovanju u sektoru trgovine tokom 2017. godine.

Bruto domaći proizvod Crne Gore u 2017. godini je iznosio 4.202,1 miliona eura, prema procjenama Ministarstva finansija, a najveći njegov dio se stvara se u sektoru trgovine na malo, veliko, popravke motornih vozila - 12,1%.

Ostvareni promet u trgovini na malo u tekućim cijenama u 2017. godini je iznosio 1.359,8 miliona eura i veći je 5,2% u odnosu na prethodnu godinu, dok je u stalnim cijenama veći za 3,3%.

Promet je tokom svih mjeseci 2017. bio veći nego godinu ranije, a najveći tokom jula, avgusta i septembra - 138,9 miliona eura, 157,6 miliona eura i 133,5 miliona eura, respektivno.

U sektoru trgovine zabilježen je najveći broj zaposlenih u poređenju sa drugim privrednim djelatnostima. Naime, u ovom sektoru je u prosjeku bilo zaposleno 36.757, što je za 0,5% više u odnosu na 2016. godinu.

Ukupna robna razmjena Crne Gore u 2017. godini iznosila je 2.674,1 milion eura i veća je za 12%, u odnosu na prethodnu godinu. Izvezeno je robe u vrijednosti od 371,1 milion eura, što je više za 13,9%, a uvezeno 2.303 miliona eura što je više za 11,7%.

Ukupan robni deficit je iznosio 1.931,9 miliona eura i veći je za 11,3% od prethodne godine. Stepen pokrivenosti uvoza izvozom iznosio je 16,1% i veći je od prethodne godine, kada je iznosio 15,8%. Tokom 2017. godine najveći obim robne razmjene Crna Gora je ostvarila sa zemljama EU u iznosu od 1.220 miliona eura i u odnosu na isti period prošle godine bilježi rast razmjene sa zemljama EU od 9,4%.

Glavni spoljnotrgovinski partneri u izvozu, pojedinačno, bili su: Srbija (66 miliona eura), BiH (47,2 miliona eura) i Hong Kong (31,7 miliona eura), dok su glavni partneri u uvozu, bili: Srbija (495,5 miliona eura), Kina (221,4 miliona eura) i Njemačka (196 miliona eura).

Glavni izvozni proizvodi su obojeni metali sa učešćem od 19,3% u ukupnom izvozu, zatim mineralne rude i otpaci metala 18,0%, mineralna goriva i maziva 12,4%, mašine i transportni uređaji 11,2%, pluta i drvo 7,8%, zatim hrana i žive životinje 7,1% od čega meso i mesne prerađevine 3%, zatim električna energija 6,3% i pića i duvan 5,5%.

Uvozi se uglavnom roba široke potrošnje, odnosno gotovi proizvodi, dok je uvoz sirovina za proizvodnju neuporedivo manji.

U cilju unapređenja poslovanja u sektoru trgovine u narednom periodu neophodno je:

  • Nastaviti aktivnosti na suzbijanju nelagalnog poslovanja posebno u dijelu neprijavljivanja zaposlenih i neadekvatnog obračuna zarada, neregistrovanog obavljanja djelatnosti, te u slučaju izbjegavanja prijavljivanja prihoda. Takođe, potrebno je pojačati kontrolu trgovine akciznim proizvodima;
  • Raditi na ukidanju i/ili smanjenju lokalnih taksi i naknada koje stvaraju nepovoljne uslove za poslovanje privrednih subjekata; Uskladiti visinu taksi srazmjerno cijeni pružene usluge; Izmijeniti metodologiju obračuna članskih doprinosa turističkim organizacijama; Eliminisati višestruko plaćanje istih nameta (Privredni subjekt koji u okviru svoje firme na jednom mjestu ima više objekata (upravnu zgradu, magacin i sl.) za svaki posebno plaća naknadu za korišćenje komercijalnih objekta kojima je omogućen pristup za isti opštinski put);
  • U cilju prevazilaženje problema čestih kontrola na granici odnosno uzorkovanja potrebno je uspostaviti efikasniji sistem analize rizika, kako bi kontrole bile ciljane, i kako se ne bi stvarali dodatni troškovi privredi; Sagledati mogućnost sniženja cijena anliza.

 Zakon o Komori

Predstavnik Komore Mitar Bajčeta prezentovao je novi Zakon o Privrednoj komori. Riječ je o aktu koji afirmiše značaj i rad najstarije poslovne asocijacije u uslovima znatno izmijenjenih društveno ekonomskih okolnosti u odnosu na prije 20 godina kada je usvojen prethodni zakon o Komori. Zakonom su posebno istaknuti ciljevi Komore, prije svega zastupanje i ostvarivanje zajedničkih interesa njenih članica, odnosno cjelokupne crnogorske privrede. Saradnja Komore i državnih organa u vezi sa pitanjima od interesa za privredu je podignuta na veći nivo. Komora predlaže Vladi Crne Gore mjere ekonomske politike i na sjednicama njenih organa pri razmatranju ovih mjera učestvuju predstavnici Vlade. Obaveza je Komore da nadležnom ministarstvu dostavlja mišljenje na propise od značaja za privredu. Jednom godišnje upućuje Vladi analizu poslovanja privrede i primjene propisa od značaja za privredu.

Dualno obrazovanje

Predstavnik Komore dr Mladen Perazić kazao je da je školske 2017/2018 godine ponovo zaživjelo obrazovanje kod poslodavca - dualni sistem zasnovan na pozitivnim iskustvima zemalja njemačkog govornog područja.

Privredna komora Crne Gore je bila jedan od inicijatora za implementaciju i realizaciju dualnog sistema kod nas. S obzirom da u Crnoj Gori postoji veliki broj privrednih subjekata koji imaju želju, potrebe i kapacitet da učestvuju u kreiranju kvalitetne radne snage kako za svoje potrebe tako i za potrebe tržišta rada u državi, ovaj projekat je izazvao veliku pažnju poslodavaca i želju za učešćem.

Uključenjem u ovaj vid realizacije obrazovanja učenika, poslodavac ima mogućnost da pripremi kadar profila koji odgovara poslovanju njegovog preduzeća i zaposli ga po završetku školovanja. Praktično obrazovanje kod poslodavca, omogućava učeniku da: razvija primjenjiva znanja, da usvaja vrijednosti odgovarajuće radne kulture, da se brže prilagodjava zahtjevima radnog mjesta i unapređuje znanje i vještine u realnoj sredini, čime se i stvara mogućnost zapošljavanja kod poslodavca kod kojeg se obrazovao.