You are here

Samit Evropska unija - Jugoistočna Evropa

03/05/2017

Šesti samit renomiranog londonskog časopisa The Economist, održan je 3. maja 2017. godine u podgoričkom hotelu Hilton. Tema Samita bila je „Evropa razmatra: Može li Crna Gora dostići stabilnost i rast”, a o njoj je govoreno na pet panela u čijem radu su učešće uzeli predstavnici vlada, političkog i akademskog života, te privrede.

Privredna komora Crne Gore je bila partner u organizaciji ovog skupa kojem je prisustvovao njen predsjednik Velimir Mijušković, dok je kao panelista govorio dr Mladen Perazić, rukovodilac Sektora za obrazovanje u ovoj poslovnoj asocijaciji.

Perazić je u izlaganju na temu „Obrazovanje i privredni razvoj u Crnoj Gori“ ocijenio da izazovi, problemi, ali i iskoraci koji su prisutni u našoj zemlji važe i za Region.

- Prepoznato je da nacionalne ekonomije zavise od ljudskih resursa, pa su zbog toga investicije u obrazovanje ključni faktor razvoja – kazao je Perazić.

Crna Gora je, dodaje, 2000. godine ušla u reformu obrazovnog sistema, prihvatila evropske smjernice i trendove trudeći se da zadrži svoje specifične tradicionalne vrijednosti. Reforma je snažno počela, uključivši sve socijalne partnere i u mnogim njenim fazama smo prednjačili po dostignućima u odnosu na zemlje Regiona. Prvi smo reformisali osnovno, srednje i visoko obrazovanje, primijenili principe Bolonjske deklaracije. Godine 2004. smo prvi u Regionu uveli pilot projekat za dualni sistem obrazovanja u tri grada za četiri odjeljenja, odakle smo izvukli pouke za koja se interesuju naše kolege iz Regiona da bi napravili fleksibilni sistem ne prenoseći samo iskustva Austrije i Njemačke koje imaju najdužu tradiciju na ovom polju. Među prvima smo uveli ishode učenja u sve obrazovne programe, kreirali nacionalni okvir kvalifikacija koji smo, među prvim zemljama ovog područja, referencirali sa evropskim. Poslije svih uspjeha, postavlja se pitanje da li u Crnoj Gori imamo dobre ljudske resurse.

Privredna komora periodično radi istraživanja da li su poslodavci zadovoljni domaćom radnom snagom.

- Odgovori su različiti. Na jednom polu te skale, direktor multinacionalne kompanije je, komparirajući našu radnu snagu sa inostranom, ocijenio da su naši visokoškolci jednako dobri kao iz tih zemalja, s tom prednošću da možda imaju više entuzijazma. Kad je on došao u našu zemlju, nijedan građanin Crne Gore nije radio u upravi te kompanije u Bonu, a sada ih je tamo 10 na srednjem nivou menadžmenta i ekspertskim pozicijama. Drugi pol ove skale je da su brojni poslodavci nezadovoljni našom radnom snagom zbog nedostatka praktičnih znanja, problema posvećenosti, želje mladih da odmah budu na rukovodećim pozicijama i to je možda smjernica da smo zapostavili vaspitnu komponentu u obrazovanju. Ovaj obrazovni sistem produkuje ovakvu radnu snagu. Istina nije između, već je čine oba navedena primjera. Obrazovni sistem dobrima nudi šansu ako znaju da je uzmu – rekao je Perazić.

On je potom govorio o ambijentu u kojem se proizvodi ovakva radna snaga.

- Imamo visoku stopu nezaposlenosti 22,78 odsto, a još je veća stopa nezaposlenosti mladih ljudi. Jedna četvrtina od toga su visokoškolci – svake godine na tržište rada dolazi 4.500 visokoškolaca, a privreda nema snage da ih sve integriše. Ovaj balon dolaska visokoškolaca na tržište rada svake godine sve više raste. Može li obrazovni sistem da pomogne stabilnosti i rastu, što je tema ovog skupa? Koja su moguća rješenja? Realizujemo određene reforme, ali možda nam je sad potrebno da one budu radikalnije u ovoj oblasti – rekao je Perazić.

Prema njegovim riječima, obrazovni sistem koji primjenjujemo kako mi, tako i Region, te razvijena Evropa, koncipiran je u 19. vijeku, kada je počela industrijska revolucija i kada su fabrikama bili potrebni manuelni radnici koji će ponavljati iste radnje.

- Nama su sada potrebni preduzetnici, jer 99 odsto u Crnoj Gori čine mala i srednja preduzeća. Potrebni su upotrebljivi radnici koji imaju renesansna znanja. Mi moramo da razvijamo preduzetnički duh, koncipiramo sistem obrazovanja gdje ćemo modularizovati sistem stručnog obrazovanja, da u okviru jedne kvalifikacije povećamo zapošljivost studenata da mogu raditi više poslova. U visokom obrazovanju jesmo primijenili Bolonju, ali smo uveli akademske studije. Nije zamisao Bolonje da budu samo akademske studije, već i primijenjene. Mi moramo u Crnoj Gori uvesti više primijenjenih studija. Nastavni proces, bez obzira na sve napore koje činimo je anahron: kada biste prebacili profesora iz 19. vijeka u današnju učionicu on bi znao da radi svoj posao, ali ako biste to učinili sa hirurgom ili inženjerom oni ne bi znali gdje se nalaze. U vremenu nauke i tehnologije umjesto da u nastavi primjenjujemo projektore, tablete, plazme, umjesto da djeca idu u virtuelne ture Justinijanom Primom, Ermitažom, Luvrom, mi još imamo ex-catedra prenošenje znanja. Trebalo bi usmjeriti napore da u okviru vaspitno-obrazovnog procesa u prenošenju znanja više primijenjujemo tehnologiju, tablete, učenje kroz igru, jer današnja djeca koriste tehnologiju u svim aspektima života, a bojim se da prenosioci znanja zaostaju za tim. Ukoliko ne krenemo ka novim tehnologijama pomenuti balon će rasti. Pošto težimo stabilnosti i zapošljivosti ovo je pitanje kojem se moramo okrenuti – zaključio je Perazić u okviru panela „Obrazovanje motor: napretka“.

Uvodne napomene na Samitu iznio je potpredsjednik Vlade Crne Gore za politički sistem, unutrašnju i vanjsku politiku Zoran Pažin, a govorili su, među ostalima, ministri Srđan Darmanović, Predrag Bošković, Damir Šehović, Pavle Radulović, Dragica Sekulović, guverner Centralne banke Crne Gore Radoje Žugić, generalna direktorica Direktorata za finansijski sistem i unapređenje biznis ambijenta Bojana Bošković, bivši premijer Igor Lukšić, nekadašnji premijer Grčke George Papandreou, general Sir Richard Shirreff, bivši zamjenik vrhovnog komadanta savezničkih snaga Evrope, nekadašnji ministar finansija Slovenije Dušan Mramor, predstavnici časopisa The Economist Joan Hoey, Laza Kekić i John Andrews i drugi.

Nakon konferencije je upriličena svečana večera gdje je počasni gost i glavni govornik bio predsjednik Crne Gore Filip Vujanović.

Izdvajamo