Saradnjom do boljih rezultata u turizmu

Sektor turizma i ugostiteljstva će biti snažno podržan u prvom kvartalu 2021. godine. Ovo je najavljeno na danšnjoj sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore, u čijem radu je učestvovao ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović sa saradnicom.

Tokom sjednice je razmotrena Analiza poslovanja sektora u periodu januar – oktobar 2020, realizacija aktivnosti na odvijanju zimske turističke sezone, te implementacija trećeg paketa ekonomskih mjera podrške građanima i privredi za ublažavanje posljedica pandemije covid-19. Privrednici su na sjednici istakli izuzetno veliku važnost nacionalnog avioprevoznika za razvoj crnogorskog turizma, Turistički poslenici su urgirali da se omogući rad ugostiteljskim objektima tokom praznika, jer saopštavaju da su brojni ugovoreni aranžmani u riziku od otkazivanja zbog mjera koje je propisalo Ministarstvo zdravlja. Oni su apelovali da Vlada buduće mjere donosi u koordinaciji sa privredom, te da ih prate adekvatni mehanizmi ekonomske podrške

Odbor je inicirao osnivanje Grupacije ugostitelja jer je potrebno njihovo kontinuirano, snažno i argumentovano djelovanje prema donosiocima odluka.

Sjednicu je vodio predsjednik Odbora Ranko Jovović, uz podršku sekretarke Sanje Marković, a u radu su osim ministra Milatovića, učestvovali i potpredsjednica Privredne komore Ljiljana Filipović, direktorica Nacionalne turističke organizacije Željka Radak Kukavičić, prof. dr Gordana Đurović, Miodrag Vujović, predsjednik Savjeta Agencije za zaštitu konkurencije.

Odbor je iskazao veliku zahvalnost potpredsjednici Komore Ljiljani Filipović za izuzetan doprinos u radu, s obzirom na to da joj prestaje mandat zbog penzionisanja.

Dogovoreno je da će u radu budućih sjednica Odbora učestvovati državna sekretarka za turizam Ivana Đurović.

Analiza poslovanja

Predsjednik Odbora Ranko Jovović je saopštio da je 2020. najteža godina u istoriji crnogorskog turizma.

Tokom perioda januar -septembar 2020. godine, u kolektivnom i individualanom smještaju je ostvareno 83% manje dolazaka i 84% manje noćenja u odnosu na isti period prethodne godine, navodi se u Analizi poslovanja sektora. U kolektivnom smještaju je zaključno sa oktobrom ostvareno 252.953 dolazaka, 79% manje u odnosu na isti period prethodne godine, te 892.857 noćenja, što je pad od 80%. Prema podacima iz Tekućeg računa platnog bilansa Crne Gore, prihodi od turizma tokom prva tri kvartala iznosili su 121,92 miliona eura, 88% manje u odnosu na uporedni period.

Jovović je potencirao da je i prošla zimska sezona zbog izostanka snijega bila jako loša, a da situacija sa pandemijom covid-19 umanjuje atraktivnost naše destinacije. Prema njegovim riječima, interesovanje turista postoji, uprkos izuzetno ekonomski i finansijski složenoj situaciji, ali zbog opšte nesigurnosti i nedostatka bilo kakvog planiranja, veliki broj rezervacija bi se mogao realizovati u posljednji čas. Ponuda je ove zimske sezone fokusirana na domaće i tržišta regiona. Najveci uticaj na to ima epidemioloska situacija kako kod nas tako i u zemljama regiona i samim tim smanjena mogucnost za putovanja.

- Svjesni opasnosti koje nosi virus korona i da samo odgovorno ponašanje građana može dati pozitivne efekte, Odbor ocjenjuje da nove mjere Ministarstva zdravlja, donijete u susret predstojećim praznicima, ugrožavaju zimsku turističku sezonu. Privrednici smatraju da primjenu epidemioloških mjera kojima se de facto uvodi lockdown, mora pratiti adekvatna ekonomska podrška koja bi nadomjestila troškove i gubitak u poslovanju turističkih poslenika – kazao je Jovović.

On je upoznao članove Odbora da je održan sastanak u Ministarstvu zdravlja, nakon kog privrednici očekuju da će doći do ublažavanja epidemioloških mjera, kako bi im bio omogućen rad za vrijeme praznika.

On se osvrnuo na mjere pomoći privredi tokom pandemije, sa posebnim osvrtom na treći paket, koji se za sada realizuje u dijelu reprograma postojećih namjenskih kredita za turizam i ugostiteljstvo. Privrednici smatraju da treba stvoriti uslove za nesmetanu implementaciju III paketa mjera podrške turističkoj privredi, što se posebno odnosi na odobravanje kredita i subvencija kamate za likvidnost i obrtna sredstva kod IRF-a i poslovnih banaka, kao i na odobravanje subvencija kamate na reprogram turističkih kredita.

- Nadam se da će tokom naredne godine biti ostvareni rezultati koji će crnogorskom turizmu vratiti staru slavu – zaključio je Jovović.

Ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović zahvalio je na pozivu da učestvuje u radu sjednice Odbora.

- Privredna komora ima ljudske i tehničke kapacitete da pomogne Vladi u osmišljavanju razvojne politike – kazao je Milatović.

On je naglasio je da će treći paket mjera biti u fokusu njegovog resora tek kada dobije zeleno svijetlo Agencije za zaštitu konkurencije. Urgiraće da Agencija da mišljenje o pojedinim mjerama ovog paketa kako bi se odobrene mogle realizovati.

- Intenzivno radimo na kreiranju novog programa podrške privredi. Moja je želja da pomoć bude izdašnija nego što je bila do sada te da dođe do onih kojima je najpotrebnija – kazao je Milatović, dodajući da kreditna podrška mora doći do svih.

Jedan od predloga prema Ministarstvu finansija biće veće subvencioniranje zarada u turističkoj privredi.

- Tražimo od banaka veću i bolju podršku za privredu. To znači snažnije moratorijume i veću kreditnu podršku – rekao je ministar ističući da je to omogućeno emitovanjem obveznice od 750 miliona eura.

Govoreći o Montenegro Airlinesu, istakao je da nije riječ o identitetskom, već o čisto ekonomskom pitanju.

- Mi nijesmo ugasili Montenegro Airlines, već samo nemamo načina da mu zakonski pomognemo. Radna grupa danonoćno radi na kreiranju nove kompanije. Vjerujem da ćemo uspjeti da u kratkom roku uradimo mnogo kako bismo novu kompaniju stavili u funkciju do turističke sezone – naglasio je Milatović.

Prema riječima Toma Kneževića, Lipska pećina, ne smije se dozvoliti da propadne još jedna zimska turistička sezona, već se mora omogućiti nesmetan rad privrede. Smanjenje stope PDV-a u turizmu bila bi značajan podsticaj razvoju ovog sektora. Tražio je i povećanje budžeta Nacionalne turističke organizacije kako bi se veća sredstva usmjerila na digitalni marketing destinacije. Takođe, on ali i drugi učesnici u raspravi zatražili su da se što prije obezbijedi kreditna linija za likvidnost kako zaposleni u ovom sektoru ne bi ostajali bez posla.

Luka Bulatović, TA Explorer, smatra da je potrebno umanjiti cijenu zakupa državne imovine. Takođe, založio se sveobuhvatniju valorizaciju crnogorskih planina kako bismo bili prepoznatljiva zimska destinacija.

- Mi smo ugovorili 20 turističkih grupa za predstojeći period, ali usljed situacije sa Montenegro Airlinesom, problem je kako da te goste prevezemo. Potrebno je naći alternativu. Bojim se da ne izgubimo i ljetnju sezonu pošto smo već na putu da se to desi sa zimskom – rekao je Bulatović.

Ministar Milatović je u odgovoru istakao da je neophodno ugledati se na druge uspješne destinacije, poput Kipra koji nema nacionalnog avioprevoznika.

Profesorica dr Gordana Đurović polemisala je sa potezima Vlade koji se odnose na Montenegro Airlines.

- Montenegro Airlines je tokom 26 godina poslovanja značajno pomogao turizmu i od Crne Gore napravio brend na svjetskom nebu. Jedinstven je glas građana i privrede da je ova kompanija potrebna Crnoj Gori. Zakon o konsolidaciji MA je bio pravo rješenje za kompaniju od nacionalnog interesa. Montenegro Airlines je tu da analizira potrebe ove države i njene razvojne strategije i da ide tamo odakle možemo dovesti turiste – rekla je Đurović.

Upitala je zašto se stalo sa primjenom pomenutog Zakona, koji predviđa 155 miliona eura za konsolidaciju MA. Po njenom mišljenju, nije riječ o državnoj pomoći, već o pretvaranju potraživanja u ulog, čime se povećava udio države u vlasničkoj strukturi. Naglasila je da donošenje ovog zakona nije omelo Crnu Goru na evropskom putu, pa smo nakon toga otvorili pregovaračko poglavlje koje se tiče konkurentnosti.

Ministar Milatović nije saglasan sa profesoricom Đurović, ističući da je Agencija za zaštitu konkurencije, kao jedina mjerodavna, ocijenila da pomenuti mehanizmi predstavljaju državnu pomoć koja nije dozvoljena u ovom slučaju.

Savjetnik predsjednika Privredne komore Mitar Bajčeta saglasan je da se moraju poštovati nadležnosti, ali je i istakao evropska iskustva koja se odnose na usluge od javnog interesa, između ostalog i na podršku aviotransportu. Kao primjer toga naveo je da Francuska i Mađarska subvencioniraju određene aviolinije, te pomoć Evropske komisije Croatia Airlinesu i Italije svojoj nacionalnoj kompaniji. Riječ je, kaže, o svojevrsnoj podršci regionalnom razvoju, naglašavajući da Evropa, u smislu povlačenja sredstava državne pomoći, Crnu Goru posmatra kao jedinstvenu regiju. Takođe, posebna državna pomoć je dozvoljena u vremenu kovid krize.

Katarina Kažanegra, HG Budvanska rivijera, istakla je da Crna Gora zavisi od aviosaobraćaja. Ova hotelska grupa ugovorila je dolazak 2500 njemačkih turista našom aviokompanijom, dok operator Der Turistik kompletan promet sa Crnom Gorom bazira na letovima MA. Slična situacija je i sa francuskim tržištem sa kog se 90 odsto putnika prevozi avionima ove kompanije, ali i ruskim.

Miodrag Vujović, predsjednik Savjeta Agencije za zaštitu konkurencije kazao je, odgovarajući na diskusiju profesorice Đurović, da ova institucija nije cijenila usaglašenost leks specijalisa o MA sa Zakonom o kontroli državne pomoći, već sa evropskom pravnom tekovinom.’On je naglasio da je zatvaranje pregovaračkih poglavlja uslovljeno potpunim poštovanjem tekovine EU.

Predstavnik ugostitelja Nikola Buzdovan smatra da je epidemiološke mjere Ministarstva zdravlja neophodno sinhronizovati sa ekonomskom podrškom pogođenoj privredi.

- Izađite što prije sa mjerama podrške jer čitave porodice rade u našem sektoru, a mi nemamo više novca da ih zadržimo na poslu – rekao je on, dodavši da treba zadržati stopu PDV u turizmu na sedam odsto jer će to doprinijeti proširenju poreske osnovice i smanjenju sive ekonomije.

Željka Radak Kukavičić, direktorica NTO, kazala je da kontinuirano rade na digitalnom marketingu crnogorske destinacije. Ocjenjuje da je u narednom periodu izuzetno važno imati tijesnu komunikaciju sa donosiocima zdravstvenih mjera, kako bi se na vrijeme o njima obavjestila zainteresovana emitivna tržišta.

- Moramo obezbijediti avio dostupnost Crne Gore i kreirati plan kako da to ostvarimo – naglasila je Radak Kukavičić.

Miloš Popović, Skijališta Crne Gore, istakao je da razvoj planinskog turizma sa akcentom na ski centre snažno doprinosi cjelogodišnjoj destinaciji naše zemlje. On je upoznao Odbor i ministra sa realizovanim i planiranim investicionim i razvojnim projektima u turizmu sjevera.

Rajko Malović, JP za upravljanje morskim dobrom, naglasio je da su podržali 1000 privrednih subjekata umanjivši im naknade za 50 odsto. Takođe je rekao će naredne godine investirati 6,1 milion eura u kapitalne projekte.

Igor Vujošević . Nemesis doo, ponovio je zalaganje privrednika da nesmetano rade i da se porez zadrži na stopi od sedam odsto. Na istom fonu govorili su Vanja Krgović Šarović predstavnica LTO Žabljak, Gani Resulbegović, RealEstate, te Leonarda Dedić iz hotela Chedi, Luštica Bay.

Predlozi mjera podrške turističkoj privredi u 2021.godini

Ukazujući na činjenicu, da je turizam privredna grana koja ima veliki potencijal, stvara dodatne mogućnosti za povećanje zaposlenosti, rast BDP i snažno utiče  na srodne privredne delatnosti, a imajući u vidu aktuelnu situaciju izazvanu pandemijom bolesti COVID-19 potrebno je preduzeti niz mjera u 2021.godini za ublažavanje negativnih posledica uzrokovanih pojavom koronavirusa i što brži nastavak privrednih aktivnosti, kao što su:

• Uvođenje zdravstvenih mjera, mora pratiti adekvatna ekonomska podrška koja bi nadomjestila troškove i gubitak u poslovanju turističkih poslenika.Takođe, epidemiološke mjere koje se donose ne smiju biti selektivne, moraju biti jasno definisane, razumljive, sa unaprijed određenim vremenskim rokom zbog prilagođavanja i mora ih pratiti adekvatna ekonomska podrška privredi zbog poslovne neizvjesnosti u kojoj se nalaze privrednici. Iz svega navedenog, smatramo da je prilikom njihovog donošenja trebalo konsultovati poslovnu zajednicu. Odbor udruženja turizma i ugostiteljstva je na X sjednici zaključio da će nove epidemiološke mjere negativno uticati na odvijanje ovogodišnje zimske sezone i predloženo je Ministarstvu zdravlja da sagleda mogućnost dopune mjera na način;
  • Omogućiti nesmeten međugradski saobraćaj za sve dane u sedmici, svim građanima, u periodu od 5h do 22h, kako ne bi bila ograničena dostupnost skijališta, kojima nije zabranjen rad.
  • Omogućiti ulazak u Crnu Goru na osnovu pozitivnog rezultata antitijela ili negativnog serološkog testa ne starijeg od 72 sata, umjesto PCR testa. Za ulazak turista iz Albanije razmisliti o recipročnoj mjeri dozvole boravka u Crnoj Gori na 72 sata bez testa. U dijelu mjera koje se odnose na  međunarodni saobraćaj i uslove za ulazak stranih državljana u Crnu Goru, omogućiti adekvatan vremenski okvir za njihovo sprovođenje.
  • Dozvoliti kontinuirani rad ugostiteljskih objekata do 20h uz poštovanje svih epidemioloških mjera.
  • Dozvoliti rad hotelskih restorana poslije 16 sati, kao i rad bazena i SPA, jer predstavljaju značajan segment kvaliteta turisticke ponude.
  • Omoguciti boravak u privatnim ugostiteljskim objektima u broju definisanim rešenjem za obavljanje turističke djelatnosti (npr. ukoliko je apartman registrovan za 5 osoba, dozvoliti da u njemu boravi najviše 5 osoba).
  • Svako uvođenje dodatnih zdravstvenih mjera, mora pratiti adekvatna ekonomska podrška koja bi nadomjestila troškove i gubitak u poslovanju turističkih poslenika;
  • Epidemiološke mjere koje se donose ne smiju biti selektivne, moraju biti jasno definisane, razumljive, sa unaprijed određenim vremenskim rokom zbog prilagođavanja i prije njihovog donošenja trebalo bi konsultovati poslovnu zajednicu;
• U skladu sa pozitivnim iskustvom EU, predlažemo da se u što kraćem roku sačini Nacionalni plan oporavka Crne Gore od posledica izazvanih pandemijom Covid 19;
• U komunikaciji sa nadležnim institucijama stvoriti uslove za nesmetanu implementaciju III paketa mjera podrške turističkoj privredi u cilju ublažavanja negativnih efekata epidemije novog korona virusa u 2021.godini, i to:
  • Sektoru turizma trebaju još snažnije mjere podrške za očuvanje radnih mjesta i likvidnosti, kojima će se odgovoriti izazovnoj situaciji u kojoj se nalazimo i koje će trajati do maja 2021. (procjenjena sredstva za isplatu 100% bruto minimalne zarade u turizmu oko 3,5 miliona € mjesečno ili 21 mil € za period decembar 2020- maj 2021);
  • produžiti javni poziv za podnošenje zahtjeva za subvencionisanje kamate tokom grejs perioda datog prilikom reprograma postojećih namjenskih kredita za turizam i ugostiteljstvo tokom 2021. (procjenjena sredstva oko 6 miliona € u 2021);
  • u januaru 2021 odrediti kriterije i raspisati javni poziv za subvencije do 3% kamatne stope, tokom trajanja grace perioda, na kredit za likvidnost i obrtna sredstva (procjenjena sredstva 800.000 € u 2021. godini);
  • definisati program i raspisati Javni poziv za subvencije za turoperatore za organizovane dolaske turista koji se zadržavaju u Crnoj Gori minimum 7 dana (procjenjena sredstva 1,5 miliona eura u 2021);
  • usvojiti kriterijume i raspisati Javni poziv za podršku registrovanim izdavaocima (fizička lica) privatnog smještaja (procjenjena sredstva u iznosu od 3 miliona € u 2021);
  • Značajan doprinos oporavku i daljem razvoju turističke privrede pružiće sniženje stope PDV-a na 7% kod pripremanja i usluživanja hrane, pića i napitaka, osim alkohdlnih pica, gaziranlh pica sa dodatkom secera i kafe, u objektima za pruzanje ugostiteljskih usluga, kako bi se najpogođenijem dijelu privrede što prije pružila pomoc u cilju prevazllazenja negativnih posljedica, usied nastalih okolnosti izazvanih epidemljom Covid -19, međutim turistička privreda je mišljenja da je potrebno ukinuti vremensko ograničenje člana 6b koji važi do 31.08.2021.godine;
• Turizmu je potrebna snažna podrška bankarskog sektora. Razmotriti mogućnost da se poslovne banke uključe u odobrenje kredita za obrtna sredstva i likvidnost, pri čemu bi se kamatna stopa dijelom subvencionisala iz III paketa mjera. Time bi se rasteretio IRF i ubrzala realizacija kredita za ovu namjenu;
• Sagledati mogućnost osnivanja državnog garantnog fonda iz koga bi se subvencionisala kamata na odobrene kredite privrednicima iz sektora turizma, kojima je potrebno obezbijediti dio kolaterala iz Garantnog fonda sa ciljem ublažavanja posledica izazvanih pandemijom korona virusa;
• U cilju ublažavanja uticaja COVID-19 na turističku privredu, analizirati i inicirati izmjene i dopune zakonske regulative (Zakon o porezu na dodatu vrijednost, Zakon o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje, Zakon o radu);
• Sagledati mogućnost za umanjenje zakupa nepokretnosti, zemljišta, prostora i objekata u državnoj svojini (Nacionalni parkovi) i svojini lokalnih samouprava za 2020. i 2021. godinu – umanjenje godišnjeg iznosa zakupa zemljista, prostora, hotelskih i ugostiteljskih objekata u državnoj svojini i svojini lokanih samouprava za 70% i odlaganje plaćanja do kraja ljetnje sezone 2021. godine zbog smanjenja kapacitete ugostiteljskih objekata i obustave ili otežanog obavljanja djelatnosti tokom trajanja pandemije;
• Naći modalitet da se lokalne uprave više uključe i donesu mjere za pomoć turističkoj privredi, prije svega kroz oslobađanje dijela opštinskih taksi (administrativne, komunalne, takse na korišćenje terasa i sl.), naknada (pristup putu, reklame i sl.);
• Dati preporuku lokalnim samoupravama da umanje za 50% iznose poreza na nepokretnosti za hotelsko-ugostiteljske objekte za 2020. i 2021. godinu;
• Eventualna odluka Vlade o zatvaranju Montenegro airlines-a bi imala negativan uticaj  na turističku privredu Crne Gore. Shodno navedenom, a imajući u vidu značaj nacionalne avio kompanije, koja prosječno dovede oko 30% od ukupnog broja dolazaka turista vazdušnim putem, predlažemo da se prije donošenja konačne odluke, sačini sveobuhvatna analiza ekonomske opravdanosti validnosti određenih modela i pripremi prijedlog rješenja sa rokovima i troškovima za  državu;
• Obzirom na strateški značaj ugostiteljske djelatnosti, Odbor udruženja turizma i ugostiteljstva inicira osnivanje Grupacije ugostitelja, kako bi se kroz ovaj oblik neposrednog povezivanja članica ostvarili bolji interesi ove grane djelatnosti, kako je i definisano Statutom komore;
• Sagledati mogućnost da se u okviru Podsticajnih mjera NTO kreira linije za podršku organizaovanom turističkom prometu.
• Implementirati projekat „Pojednostavljenje sezonskog zapošljavanja u turizmu“ sa akcentom na zapošljavanja lokalnog stanovništva i studenata;
• Pojačati mjere na implementaciji projekta „Domaći ukusi“ kroz snažnije povezivanje turizma i poljoprivrede i drugih segmenata domaće proizvodnje čiji proizvodi se koriste u svim aspektima turizma. Povezivanje turizma i poljoprivrede od izuzetnog je značaja za turizam i uopšte crnogorsku ekonomiju, što je posebno važno sa apekta ublažavanja negativnih posljedica uzrokovanih pojavom koronavirusa;
• Podstaći diverzifikaciju turističkog proizvoda i ravnomjerni regionalni razvoj sa posebnim osvrtom na održivost i inovacije u turizmu;
• Ubrzati digitalnu tranziciju i zelenu ekonomiju u turizmu.