You are here

Sastanak privrednika sa Predsjednikom Vlade

12/12/2014

Crnoj Gori je potreban novi koncept ekonomskog rasta koji se bazira na ekonomiji inovativnosti, konkurentnosti i održivosti, ocijenjeno je na tradicionalnom godišnjem sastanku privrednika sa predsjednikom Vlade Milom Đukanovićem, koji je organizovan u Privrednoj komori Crne Gore 12. decembra 2014. godine.

Na skupu, na kojem su učestvovali i potpredsjednik Vlade dr Vujica Lazović, ministri Radoje Žugić, Vladimir Kavarić, Predrag Bošković, Petar Ivanović kao i guverner Centralne banke Milojica Dakić, predstavljena je analiza „Crnogorska privreda u 2014. godini sa predlozima mjera za unapređenje poslovnog ambijenta“ koju je izradila Privredna komora Crne Gore.

Ovaj dokumet predstavlja sublimaciju stavova i mišljenja crnogorske privrede, koji na analitičan i stručan način identifikuje njene probleme.

Riječ domaćina

Predsjednik Privredne komore Velimir Mijušković u izlaganju se osvrnuo na stanje crnogorske ekonomije i poslovanja koje se odvija u uslovima svjetske ekonomske krize. Bez obzira na to, istakao je on, Crna Gora je ostvarila rast u prošloj godini, a očekuje se da tako završi i ova godina. Prema njegovim riječima, loša diverzifikacija i konkurentnost privrede, te saobraćajna povezanost su zajednički imenitelji ekonomija zapadnog Balkana. Predsjednik Komore je ukazao na izrazito negativan trgovinski bilans koji najbolje odslikava strukturu i nizak nivo konkurentnosti domaće privrede.

- Da bismo ekonomiju postavili na zdrave osnove, potrebno je da bude u značajnoj mjeri usmjerena na razvoj domaće proizvodnje. Ekonomiju bismo morali postaviti na održive osnove, koristeći sve komparativne prednosti koje imamo. Osnovni preduslov za to svakako predstavlja unapređivanje komunalne  i saobraćajne infrastrukture – smatra Mijušković.

Za postizanje ovog cilja, dodaje on, bitan je razvoj malih i srednjih preduzeća.

- Kada je o proizvodnom sektoru riječ, smatram da je ekonomski najprihvatljiviji i istovremeno najracionalniji model razvoja kroz mala i srednja preduzeća, koja bi bila izvozno orijentisana i organizovana u industrijskim zonama. Privredna Komora Crne Gore je sagledavajući stanje bivših industrijskih zona u gotovo svim crnogorskim opštinama došla do saznanja da se veći dio tih prostora na relativno jednostavan način može staviti na raspolaganje investitorima. Ukupna površina ovih prostora, na bazi naših istraživanja, iznosi nešto više od 5.700 ha, solidno opremljenih sekundarnom komunalnom i saobraćajnom infrastrukturom – rekao je predsjednik Komore.

Prema njegovim riječima, porast finalne proizvodnje je jedan od generatora ekonomskog razvoja zemlje.

- Poznato je da je postojeća proizvodnja kod nas bazirana na proizvodima niskog stepena prerade. Ipak, postoji realna mogućnost da se razvije prerađivačka industrija visokog nivoa, a time i veće vrijednosti. Ohrabruje činjenica da ima kompanija, u prvom redu, iz agrarne privrede i drvoprerade, koje pokazuju u svojim razvojnim planovima jasnu namjeru da unaprijede proizvodnju i u tome ih moramo podržavati, budući da upravo te kompanije snažno podstiču i razvoj primarne proizvodnje. Pojedine od njih već rade na ostvarenju tih planova – kazao je Mijušković.

Govoreći o investicijama u našu zemlju predsjednik Komore je podsjetio da ih je najviše u turizmu, ali i u energetici, saobraćajnoj i komunalnoj infrastrukturi. Očekuje se realizacija velikih investicija, koje su u toku, a koje će, smatra, Crnoj Gori obezbijediti visoku poziciju na turističkoj mapi svijeta.

- Investicijama u energetiku, saobraćajnu i komunalnu infrastrukturu, od kojih su neke i započete, takođe će se generisati naš razvoj, kako nakon njihovog stavljanja u funkciju, tako i tokom same izgradnje ovih objekata. U Privrednoj komori pažljivo sagledavamo obim i strukturu radova na njihovoj izgradnji, kako bi koordiniranom akcijom pomogli domaćim preduzećima da se uključe u proces realizacije – rekao je on.

Govoreći o unapređenju poslovnog ambijenta, istakao je da Crna Gora kontinuirano napreduje na Doing Business listi (36 mjesto od 189 zemalja rangiranih po lakoći poslovanja), kao i u pogledu ekonomskih sloboda te globalne konkurentnosti. Učinjen je napredak u olakšavanju postupka izdavanja građevinskih dozvola, protoka robe na granicama, povećana transparentnost carinskih postupaka, a hoteli visokih kategorija su u pojedinim opštinama oslobođeni plaćanja komunalija. Po njegovom mišljenju, napravljeni su kvalitativni pomaci uvođenjem notarskog sistema i instituta izvršitelja.

- No, ostalo je još dosta toga što je potrebno učiniti da bi uređenost i atraktivnost poslovnog ambijenta doveli na nivo koji je postavljen kao cilj. Postoji potreba za hitnom izmjenom jednog broja zakona, čije loše odredbe generišu brojne probleme u poslovanju – naglasio je Mijušković.

On je prenio mišljenje privrede da je potrebno donijeti nove zakone o privrednim društvima, radu i Socijalnom savjetu. Očekuje se i unapređenje Zakona o računovodstvu i reviziji, koji treba da doprinese finansijskoj disciplini i pouzdanijem izvještavanju o poslovanju. Privredna Komora Crne Gore je bila aktivno uključena u proces izrade novog Zakona o javnim nabavkama za koji očekuje da kvalitetno uredi ovu oblast.

Mijušković je kazao da siva ekonomija ugrožava poslovanje velikog broja kompanija.

- U posljednje dvije godine sistematskim djelovanjem nadležnih organa obim sive ekonomije se smanjio, ali moramo priznati da je ona još itekako prisutna. Istina, suzbijanju sive ekonomije često stoji na putu odsustvo konsolidovane primjene propisa. Nažalost, novčani iznosi sankcija za nelegalno poslovanje i dalje su znatno ispod nivoa zarade koja se može ostvariti poslovanjem u sivoj zoni. Iz tog razloga je neophodno uvesti strožiju kaznenu politiku za ove prestupe – rekao je on.

Istakao je i da su visina i postupak naplate lokalnih komunalnih taksi, uvođenje novih, kao i česte promjene njihovog broja i iznosa, pitanja koja se postavljaju na gotovo svim sastancima privrednika. Oni ukazuju i na posljedice monopolske pozicije koju ima jedan broj preduzeća iz oblasti komunalne djelatnosti, što se ogleda najčešće u visokim cijenama koje ne prati kvalitet usluge.

- Zaključiću izlaganje pozivom koji upućujem Vama uvaženi privrednici, da ubuduće i još više koristite Privrednu komoru kao svoju instituciju u njenom punom kapacitetu i širini dijapazona usluga koje ona pruža. Takođe, pozivam predstavnike Vlade na još čvršću saradnju sa Komorom, kako bismo zajedno došli do očekivanog ekonomskog razvoja naše zemlje, jer nema dileme da su samo partnerstvo i sinergija preduslov tome – rekao je Mijušković.

Riječ privrednika

Vlasnik kompanije Voli Dragan Bokan pohvalio je Analizu koju je izradila Komora, ocijenivši da je na kvalitetan način pokrila pitanja značajna za konkurentnost privrede. Ukazao je da privrednicima veliki problem predstavlja nelojalna konkurencija zbog koje je, ali i drugih faktora, došlo do gašenja nekih trgovinskih lanaca. Istakao je potrebu da novim zakonom bude kvalitetnije uređeno poslovanje sa hranom, čime bi se eliminisali propusti u trgovini sa njom.

Kao dobar primjer saradnje privatnog i javnog sektora Bokan je naveo otkupni centar, zajednički projekat države, Glavnog grada i njegove kompanije, koji je znatno doprinio lakšem plasmanu poljoprivrednih proizvoda.

Tomislav Čelebić, vlasnik kompanije „Čelebić“, ukazao je na dva problema – legalizacije nelegalno izgrađenih objekata kojih je 100.000 u Crnoj Gori i na obrazovanje, jer je, prema njegovom mišljenju, znanje neadekvatno potrebama tržišta izvor svih problema u privredi. Poseban naglasak u obrazovanju, smatra on, treba dati sticanju jezičke i informatičke pismenosti. Tržište treba da bude reper upisne politike fakulteta, zaključio je on.

Predsjednik Skupštine Privredne komore Vlastimir Golubović, Veletex, kazao je, između ostalog, da je pozitivno to što su u tekućoj godini stabilizovane javne finansije, ali da brine visok deficit u robnoj razmjeni za inostranstvom, usljed nekonkurentnosti domaćih proizvoda. On smatra da je potrebno novim zakonom o radu liberalizovati ugovore o zapošljavanju, što će doprinijeti povećanju produktivnosti i konkurentnosti.

Stevan Karadaglić, vlasnik preduzeća Kastex, apostrofirao je značaj zakona o javnim nabavkama, koji uveliko opredjeljuje poslovanje kompanija. Ukazao da se u praksi prilikom ovih poslova neadekvatno vrednuju kriterijumi za izbor ponuđača, odnosno da se niska cijena pretpostavlja kvalitetu ponude. Zbog toga se, smatra on, metodologija za izbor ponuđača mora dodatno razraditi novim zakonom koji uređuje javne nabavke.

Predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja Žarko Radulović tvrdi da će iduća godina biti teška za turizam, ukoliko se u najskorijem roku ništa ne preduzme po pitanju dovođenja novih low cost kompanija u Crnu Goru. On smatra da bez toga turizam neće moći da dostigne ovogodišnji prihod od oko 710 miliona eura, već će, ističe, on biti ispod 600 miliona. On smatra da je Crnoj Gori potrebno još 700.000 turista koje obezbjeđuju low cost kompanije, ali takođe da je potrebno smanjiti cijene za 35 do 40 odsto.

Izvršni direktor Montenegro airlines Živko Banjević kazao je da nema ništa protiv uvođenja low cost kompanija prema onim tržištima sa kojima nacionalni avioprevoznik nema uspostavljene letove, ali da u slučaju svih drugih destinacija žele da dobiju iste uslove kao konkurenti.

Milić Popović, direktor kompanije Vektra Jakić, rekao je da je u ovu fabriku uloženo 100 miliona eura, da zapošljava 175 radnika i da ima mjesečni kapacitet od 15.000 kubika gotovih proizvoda. U završnoj fazi je investicija u pogon peleta koji će tržištu isporučivati 45.000 tona godišnje. Svu drvnu sirovinu koju Crna Gora izvozi, Vektra Jakić može da preradi, kazao je on, pa je apelovao na rigorozniju kontrolu ovog izvoza. On je pozvao državu na izmjenu koncesionog ugovora, da bi ova kompanija mogla da u potpunosti uposli svoje kapacitete.

Predsjednik Odbora poljoprivede Privredne komore Milutin Đuranović, direktor Šimšić Montmilk, smatra da zabrinjava veliki uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, čak i onih koje Crna Gora može da proizvodi. On smatra da je potrebno nacionalno brendiranje domaćih proizvoda, što bi doprinijelo razvoju agroindustrije, supstituciji uvoza domaćom proizvodnjom i smanjenju spoljnotrgovinskog deficita. On je afirmativno govorio o projektu Privredne komore Dobro iz Crne Gore koji je značajno doprinio rastu povjerenja u domaće proizvode (sa 32 na 57 odsto).

Risto Drekalović, vlasnik KIPS-a, podržao je Vladine zaključke u vezi sa ukidanjem komunalne naknade za uređenje građevinskog zemljišta. On smatra da izostanak ovog prihoda opštine mogu kompenzovati smanjanjem troškova i boljom naplatom poreza. Mišljenja je da je naknada za odvoz komunalnog otpada nepravedna, te da otežava poslovanje preduzeća.

Radomir Zec, direktor HTP Ulcinjska rivijera, saglasio se sa Radulovićem da će turistička sezona 2015. godine biti teška. Smatra da je neophodno privući što više gostiju iz Njemačke i skandinavskih zemalja, za šta je turističkim poslenicima potrebna pomoć države i eksperata. Uslov za sve to, dodaje, jesu niže cijene transporta, ali i smještaja koje treba prilagoditi kvalitetu usluge.

Riječ guvernera i ministara

Guverner Centralne banke Milojica Dakić rekao je da će ova institucija i u 2015. godini voditi politiku održavanja monetarne i finansijske stabilnosti. Osnovne karakteristike bankarskog sektora u ovoj godini, prema njegovim riječima, bile su stabilnost i likvidnost, ali da nije na zadovoljavajućem nivou bila podrška bankarskog sektora privredi. Ključnu prepreku i ograničavajući faktor privrednog razvoja Crne Gore predstavlja, i dalje, visok nivo nekvalitetnih kredita, od 16,4 odsto, smatra on.

- Ukupan iznos nekvalitetnih kredita je u odnosu na prošlu godinu devet odsto manji, ali su oni i dalje prepreka razvoja i ograničavajući faktor, zbog čega je neophodno što skorije usvajanje Predloga zakona o dobrovoljnom finansijskom restrukturiranju - saopštio je Dakić.

On je naveo da su komercijalne banke koje posluju u Crnoj Gori ispoštovale preporuke CBCG o snižavanju kamatnih stopa, tako da je smanjenje evidentirano kod njih devet.

Dakić je kazao da je prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa u prvih deset mjeseci ove godine bila negativna, kao i da će CBCG u narednom periodu pratiti stanje i reagovati mjerama u slučaju neželjenih posljedica.

Ministar finansija Radoje Žugić poručio je da fiskalna politika mora biti održiva i kredibilna, naročito zbog toga što je država najveći poslodavac.

- Moramo se ozbiljno pozabaviti snaženjem konkurentnosti. Strukturni problemi su visoka javna potrošnja i rigidnost tržišta rada i na tome najviše radimo - kazao je Žugić.

Vlada je, prema njegovim riječima, u fiskalnoj politici donijela set od sedam mjera za dinamiziranje ekonomije, kojim su obuhvaćeni podsticaji za razvojne potencijale, proizvodnju, poljoprivredu, turizam i energetiku u dijelu krupnih kapitalnih projekata.

- Za ove sektore planirali smo oslobađanje od svih tereta i javnih prihoda kod procesa izgradnje kapaciteta, pri čemu se neće opterećivati investitori, kako domaći tako i strani. Nadamo se da će to izazvati veću pažnju i bolje valorizovanje resursa - saopštio je Žugić.

On je naveo da je Vlada u fiskalnoj politici prihvatila uvođenje novih fiskalnih obaveza, kojima neće ugroziti konkurentnost ekonomije. Riječ je o taksama na prodaju gazranih pića, kafe, zatim na igre na sreću. Izvor prihoda biće i borba protiv sive ekonomije.

- Uvešćemo radikalnije mjere, a predlog je da se isplata neto zarada bez javnih prihoda tretira kao krivično djelo. Podzakonskim aktom ćemo urediti reprogram poreskih obaveza po tom osnovu, za kompanije koje su solvente, a nijesu likvidne, ali uz kolateral -objasnio je Žugić.

Prema njegovim riječima, definisano je i smanjivanje kriznog poreza i povećanje stope doprinosa za socijalno osiguranje.

Ministar ekonomije Vladimir Kavarić smatra da veliki problem u biznis sektoru predstavlja značajan broj stečajnih postupaka, koji su često posljedica namjere da se izbjegne izmirivanje obaveza.

- Neophodno je preispitivanje odgovornosti kada je riječ o stečajnim postupcima, jer je njihovo namjerno izazivanje krivično djelo - kazao je Kavarić.

On je dodao da bi trebalo ohrabriti ulaganja u energetski sektor i naći optimalan model investiranja u biznis zone, što je projekat koji treba da uđe u završnu fazu.

Ministar rada i socijalnog staranja Predrag Bošković, naveo je da radno zakonodavstvo ne smije biti kočnica razvoja i složio se sa ocjenom privrednika da bi ono moralo da bude bolje. 

- Tražio sam da mi dostavite sugestije i predložite rješenja za unapređenje Zakona o radu, ali ih za dvije godine, koliko sam na ovoj funkciji, nijesam dobio. Ponovo vas pozivam da dostavite sugestije i predloge, a ne spisak želja - poručio je Bošković.

Ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Petar Ivanović smatra da su prioritet investicije u oblasti poljoprivrede sa akcentom na preradu, zatim nova radna mjesta i proizvodnja.

- Sve subvencije su isplaćene. Naredne godine će biti obezbijeđeno oko osam miliona eura za ulaganja u poljoprivredu, a radićemo i na otvaranju novih radnih mjesta. Fokusiraćemo se na rast proizvodnje i onih proizvoda sa kojima možemo stvoriti uslove za dalji rast ili za snažnije vezivanje poljoprivrede i turizma - rekao je Ivanović.

Pomoćnica ministra turizma i održivog razvoja Željka Radak Kukavičić, saopštila je da se u narednoj godini očekuje dolazak novih low cost kompanija, za šta je država opredijelila određena sredstva.

Ona je navela da glavni izazovi u turizmu ostaju nedostatak smještajnih kapaciteta visoke kategorije i sezonalnost.

- Rast se u narednom periodu mora temeljiti na postsezoni, koju naročito produžavaju turisti sa njemačkog i skandinavskog tržišta - rekla je ona.

Potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku Vujica Lazović govorio je o urađenom Nacionalnom planu ekonomskih reformi, kojim je Vlada utvrdila prioritete.

- Suština je u povećanju konkurentnosti i ekonomskog rasta, a prepoznat je i prioritet politike saobraćaja, ne samo saobraćajne infrastrukture, već i dostupnosti. Prioritet je i rast i razvoj malih i srednjih preduzeća, sa posebnim fokusom na dostupnost izvora finansiranja. Moramo stvoriti uslove da se krediti dodjeljuju onima kojima su stvarno potrebni - kazao je Lazović. 

Među prioritetima su i obrazovanje i strukturna nezaposlenost, biznis okruženje, jačanje eksterne trgovinske pozicije zemlje, politika uređenja prostora i razvoj elektronskih servisa.

Riječ Premijera

Zemlje zapadnog Balkana se nalaze pred trećom recesijom, zbog čega se ni crnogorska ekonomija ne može nadati ničem dobrom, ocijenio je premijer Milo Đukanović.

- Regionalno i globalno gledano, otuda nas vrebaju opasnosti. Zapadni Balkan je pred trećom recesijom. Iako djeluje dobro što će Crna Gora i ove godine imati rast od dva do 2,5 odsto, ekonomija djeluje po principu spojenih sudova pa se, zbog onoga što vidimo u okruženju, ne možemo nadati ničem dobrom - rekao je predsjednik Vlade.

On je kazao da je Crna Gora uspješno konsolidovala javne finansije i bila ozbiljno posvećena reformama i modernizaciji društva. Napredovala je i kada je riječ o lakoći poslovanja i konkurentnosti preduzeća, ali, smatra Đukanović, to nije dovoljno.

- Ostvaren je napredak i moramo biti zadovoljni urađenim, ali to ni slučajno nije dovoljno. Ukoliko želimo brže da dostignemo evropski kvalitet života, moramo ostvarivati stope rasta od pet odsto, tako da će imperativ politike u narednom periodu biti dinamiziranje ekonomskog rasta - poručio je Đukanović, dodajući da je za to neophodno iskoristiti resurse naročito u turizmu, poljoprivredi i energetici.

Premijer je kazao da je potreban novi koncept ekonomskog rasta koji se bazira na ekonomiji inovativnosti, konkurentnosti i održivosti.Ekonomiju dodaje, ne možemo zasnivati na velikim serijama, već proizvodni rast zasnivati na dodatnoj vrijednosti.

- Crnoj Gori nedostaju preduzetnička znanja i kulture, na šta se moramo usredsrijediti i na nivou saveza Privredne komore Crne Gore i Vlade, uključujući univerzitete - saopštio je Đukanović, dodajući i da tržište obrazovanja mora biti u tjesnoj vezi sa tržištem rada, bez čega nema konkuretnosti ni dinamičnog rasta.

Premijer je zatim govorio o najvećem infrastrukturnom projektu – gradnji autoputa Bar-Boljare, navodeći da su ispunjene sve pretpostavke da se počne sa radovima na prioritetnoj dionici Mateševo – Smokovac. On je kazao da ne sumnja da će kineski partner CRBC obaviti radove vrijedne 809 miliona eura u roku, poštujući najviše standarde.

- Sada je na nama da vidimo kako ćemo se tu pronaći i koliko će od tog iznosa proći kroz naša preduzeća - rekao je Đukanović. 

On je podsjetio da ovih dana počinje gradnja ekskluzivnog turističkog resorta u naselju Pržno u Tivtu, koji realizuje Qatari Diar, kao i da očekuje skori izlazak iz dilema kada je u pitanju investicija na lokalitetu Dubovica. 

- Crna Gora mora sebe vidjeti kao destinaciju visokog turizma, za šta je neophodno obezbijediti bolju saobraćajnu povezanost, jer je sa postojećom osuđena na propast- zaključio je Đukanović.

Izdvajamo