You are here

Sastanak privrednika sa premijerom i ministrima

26/12/2018

Tradicionalni godišnji sastanak privrednika sa predsjednikom Vlade i ministrima organizovan je u Privrednoj komori Crne Gore 26. decembra 2018. godine.

Bila je to prilika da se kroz neposredan dijalog Vlade i poslovne zajednice analiziraju efekti ekonomske politike i predlože mjere za njeno unapređenje.

Tokom sastanka je prezentovana analiza "Crnogorska privreda u 2018. godini" koju je napravila Privredna komora.

U radu sastanka su učestvovali predsjednik Privredne komore Vlastimir Golubović, predsjednik Vlade Duško Marković, potpredsjednik Milutin Simović, ministarka ekonomije Dragica Sekulić, ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović, ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purišić, ministar saobraćaja i pomorstva Osman Nurković i državna sekretarka u Ministarstvu finansija dr Nina Vujošević, zatim predsjednik Skupštine Privredne komore Vojo Banović, potpredsjednici ove asocijacije Ljiljana Filipović, Ivan Saveljić i Danilo Gvozdenović, generalni sekretar Pavle D. Radovanović i oko 100 predstavnika crnogorskih kompanija.

Riječ predsjednika Komore

Predsjednik Privredne komore Vlastimir Golubović je izrazio zadovoljstvo ostvarenim rezultatima i reformama koje je sprovela Vlada i izrazio zahvalnost privrednicima koji su poslovnim aktivnostima doprinijeli ovim uspjesima.

On je predsjedniku Vlade Markoviću zahvalio na podršci koju je pružio Komori u oraganizaciji konferencije “Zapadni Balkan i Evropska Unija - pet godina Berlinskog procesa”. Prema njegovim riječima, veoma uspješna Konferencija, sa 840 učesnika, koju su podržali i predsjednici Države te Skupštine, a pečat dali austrijski kancelar Kurc i eminentni panelisti, potvrdila je lidersku poziciju Crne Gore u evropskim integracijama.

- Ovo je prilika da podsjetim da smo, u jubilarnoj 90-oj godini postojanja i rada Privredne komore, brojnim aktivnostima izrazili zahvalnost i poštovanje mnogim generacijama privrednika i rukovodilaca na doprinosu razvoju crnogorske privrede – rekao je Golubović.

On je naglasio da su novim Zakonom o Privrednoj komori, koji je stupio na snagu početkom godine, dodatno ojačani temelji ove institucije i stvoren pravni okvir za unapređenje institucionalnog partnerstva sa Vladom, državnim organima i lokalnim samoupravama. To je između ostalog rezultiralo saradnjom na pripremi i realizaciji Strategije pametne specijalizacije, zatim na organizaciji infodana posvećenog grantovima za inovativne projekte, konferencija “Savremeni drumski prevoz i poslovna logistika" i “Trgovinskim olakšicama u CEFTA regionu ka zajedničkom EU tržištu”, pokretanjem projekata “Kupujmo domaće” i “Domaći ukusi”, te realizacijom tri veoma uspješna nastupa crnogorskih proizvođača na regionalnim sajmovima. 

- Predlažem da ove aktivnosti nastavimo i u narednoj godini. Podsjećamo da je Crna Gora zemlja partner na međunarodnom sajmu u Celju, pa nas sve zajedno očekuju ozbiljne pripreme za uspješno predstavljanje naših potencijala – kazao je predsjednik Komore.

On je dodao da Komora, nastojeći da poslovni ambijent učini stimulativnijim za rad članica, sa nadležnim organima države kontinuirano realizuje aktivnosti definisane sporazumima o saradnji sa, između ostalih, Poreskom i Upravom za javne nabavke, Zavodom za zapošljavanje, Upravom za kadrove, Investiciono-razvojnim fondom i Regulatornom agencijom za energetiku.

Govoreći o analizi koju je pripremila Komora, kazao je da sadrži detaljne podatke o strukturi i rezultatima poslovanja privrednih društava.

- Saopštiću opštu ocjenu da je u 2018. godini ostvarena makroekonomska stabilnost, konsolidovane su javne finansije i ojačana stabilnost finansijskog sektora. Treba nastaviti sa rješavanjem strukturnih problema u ekonomiji, odnosno otklanjanjem prepreka za unapređenje konkurentnosti, radi dostizanja potrebnih stopa ekonomskog rasta – istakao je Golubović.

On se potom fokusirao na pitanja koja privreda prepoznaje kao ograničavajuća za uspješno poslovanje i razvoj.

Predstavnici Privredne komore su sa predlagačima razmatrali propise od značaja za privredu i cjelokupni poslovni ambijent. Jedan broj ovih propisa je usaglašen sa poslovnom zajednicom, dok neke treba i dalje usaglašavati. Predsjednik Komore je pozvao privrednike da tokom 2019. uzmu učešće u radu na izmjeni propisa, kako bi kroz dijalog sa kreatorima politika doprinijeli izgradnji povoljnijeg i podsticajnijeg poslovnog ambijenta.

Govoreći o Zakonu o radu saopštio je da privreda prepoznaje ovaj propis kao naglašeno opterećujući za poslovanje i ove godine je Zakon o radu.

- Svi mi ovdje znamo da se fundamentalna prava zaposlenih moraju poštovati, ali privrednici očekuju da i njihov interes bude zaštićen, kako bi mogli adekvatno upravljati procesima u poslovanju, a sve u cilju ostvarivanja veće produktivnosti i profita. Pored interesa zaposlenih i poslodavaca, moramo voditi računa i o nezaposlenima, čiji je interes postojanje konkurentnog tržišta rada. Očekujemo da Zakon utvrdi jednostavnije procedure zaključivanja i otkazivanja ugovora o radu i tako obezbijedi veću zaposlenost, uspješnije poslovanje i brži razvoj kompanija – rekao je Golubović.

On je podsjetio da je trajno opredjeljenje privrede da angažuje domaću radnu snagu, ali se mora uvažiti trenutna realnost na tržištu rada koja ne dozvoljava realizaciju poslovnih aktivnosti bez zapošljavanja stranaca.

- Zakon o strancima treba da omogući poslodavcima da u najkraćem roku uz jednostavne procedure obezbijede odgovarajuću radnu snagu. Mogućnost elektronskog podnošenja zahtjeva za izdavanje dozvole privremenog boravka strancima i zaključivanja privremenog ugovora o radu kod Poreske uprave do dobijanja dozvole, umnogome bi doprinijela smanjenju poslovanja u sivoj zoni, odnosno boljoj naplati poreza i doprinosa – kazao je on.

Predlog Zakona o privrednim društvima predviđa uvođenje skupštine kao obaveznog organa u društvima sa ograničenom odgovornošću. Privrednici smatraju da će navedeno rješenje izazvati dodatne troškove u njihovom poslovanju.

- Pitanje opravdanosti primjene ovog rješenja naročito dolazi do izražaja ako se uzme u obzir podatak da više od polovine privrednih društava u Crnoj Gori ima samo jednog zaposlenog. Smatramo da treba zadržati rješenje iz važećeg zakona koje omogućava vlasnicima da neposredno upravljaju društvom, čime de facto vrše funkciju skupštine – navodi predsjednik Komore.

Privrednici, dodaje on, smatraju da Zakonom treba propisati mjere, kao što su povećanje osnivačkog uloga, te provjera poslovanja po službenoj dužnosti, koje će preventivno djelovati na sve češću pojavu zloupotrebe pravne ličnosti prilikom osnivanja privrednih društava.

Zakon o javnim nabavkama već duži niz godina predstavlja jednu od tema koja je pod posebnom pažnjom privrednika.

- Iako je u pripremi novi Zakon ne možemo biti zadovoljni ponuđenim rješenjima. Privrednici smatraju da povećanje iznosa garancije ponude sa 2 na 3% procijenjene vrijednosti predmeta nabavke, odnosno garancije za dobro izvršenje ugovora sa 5 na 10% od vrijednosti ugovora, predstavlja nepotrebno opterećenje koje značajno smanjuje kreditnu potentnost privrednih društava – kazao je Golubović.

Smatra da se, predloženim rješenjima, mala i srednja preduzeća, kada je u pitanju postupak centralizovanih javnih nabavki, dovode u neravnopravan položaj u odnosu na druge ponuđače. Takođe, predložena obaveza podnošenja izjave privrednog subjekta o ostvarenom prometu u djelatnosti iz oblasti predmeta nabavke, sužava prostor za rad malih i srednjih preduzeća i opterećuje postupak obimnom dokumentacijom. Ovo iz razloga što je već propisana obaveza da ispunjenost uslova dokazuju "potvrdama izdatim od strane investitora, odnosno korisnika o izvršenim isporukama roba, izvršenih usluga ili izvedenih radova u prethodne tri godine".

Predlogom zakona je posebno važno definisati rokove u žalbenim postupcima u kojim Komisija i Upravni sud moraju donijeti odluke. Neophodno je raditi i na Metodologiji iskazivanja podkriterijuma za izbor najpovoljnije ponude u postupku javne nabavke, posebno u dijelu koji se odnosi na kvalitet, kako bi načelo "najbolja vrijednost za novac" bilo moguće adekvatno primijeniti. 

- Ključna tema konkurentnosti privrede Crne Gore nameće obrazovanje kao zajednički imenitelj, čije prilagođavanje potrebama tržišta rada zahtijevaju svi sektori privrede. Privredna komora u saradnji sa Ministarstvom prosvjete radi na tome da sistemom obuke, dokvalifikacije i dualnog obrazovanja približi znanja i vještine radno sposobnog stanovništva potrebama novih radnih mjesta, koja se otvaraju prije svega u malim i srednjim preduzećima – naglasio je predsjednik.

Prema njegovim riječima, nedostaje niz zanimanja za kojima poslodavci imaju potrebu, a to se odnosi na zanatske profile, ali i visoko specijalizovana znanja iz oblasti informacionih tehnologija.

- Privredna komora je prepoznala značaj dualnog obrazovanja i koristi iskustva razvijenih zemalja koje u svom školstvu primjenjuju sistem koji podstiče preduzetništvo, uvjerena da će sličan model doprinijeti smanjenju nezaposlenosti. U sprovođenju prakse dualnog obrazovanja uključeno je 285 preduzeća. Ministarstvo prosvjete je raspisalo konkurs za dodjelu 300 stipendija za deficitarne kvalifikacije, od čega je sredstva za 30 obezbijedila Privredna komora – riječi su Golubović.

Predsjednik Komore naglašava da konkurentnost privrede danas postaje neodvojiva od pitanja spremnosti za inovacije i digitalizaciju. Ocjenjuje da informacione tehnologije stvaraju mnogo poslova za koje nema dovoljno obučenih ljudi.

- Država putem digitalizovanja svojih procesa mora motivisati poslovni sektor da implementira ove tehnologije – kazao je on.

Siva ekonomija i dalje ostaje najveća prepreka povećanju nivoa konkurentnosti domaće privrede i njenom razvoju, ističe predsjednik.

- Mišljenja sam da sinergetskim djelovanjem privrede i Vlade sivu ekonomiju možemo smanjiti na najmanju moguću mjeru. Jačanje kapaciteta javne uprave za dosljedno sprovođenje zakona suziće prostor za djelovanje u sivoj zoni. Putem medijskih kampanja potrebno je podsticati širenje svijesti o značaju poreske kulture za razvoj školstva, zdravstva i drugih oblasti od značaja za kvalitet života građana – kazao je Golubović.

U cilju obezbjeđivanja pravne sigurnosti, predvidljivosti, uklanjanja biznis barijera, te osnivanja novih preduzeća potrebno je obezbijediti efikasniju primjenu važećih propisa. Neophodno je sve učesnike na tržištu uključiti u sistem evidencije prometa proizvoda i usluga i koordiniranim aktivnostima nadležnih organa nastaviti djelovanje u pravcu smanjenja nelegalnog poslovanja, čime bi teret plaćanja dažbina bio podjednako raspoređen na sve učesnike.

- Smatram da se smanjenjem troškova rada i povećanjem minimalne zarade može uticati na obim sive ekonomije na tržištu rada. Predlog privrede je da se minimalna zarada poveća uz istovremeno smanjenje doprinosa koji se obračunavaju na teret poslodavaca. Na ovaj nacin bi uvećali zaradu zaposlenog na koju mora biti osiguran, a umanjili fiskalno opterećenje koje plaća poslodavac. Dakle, povećanje minimalne zarade bi natjeralo poslodavce da prijave i obračunaju dažbine na stvarni iznos koji isplaćuju zaposlenom – rekao je Golubović.

U cilju povećanja proizvodnje i otvaranja novih radnih mjesta, smatra on, potrebno je osloboditi privredne subjekte obaveze plaćanja poreza na dobit u slučaju njenog reinvestiranja u proširenje proizvodnih kapaciteta i unapređenje tehnološkog procesa. Navedeno rješenje obezbijedilo bi veću zaposlenost, što bi u konačnom uticalo na ostvarenje većih budžetskih prihoda po osnovu plaćanja poreza i doprinosa.

- Smatramo realnim zahtjev naših članica za izmjenu Zakona o porezu na nepokretnosti kojim bi se smanjio raspon poreskih stopa i ujedno propisao povoljniji poreski tretman za proizvodne objekte radi smanjenja troškova poslovanja i povećanja konkurentnosti. Visoki iznosi taksi i naknada, na nacionalnom i lokalnom nivou, opterećuju poslovanje privrede, te je pojedine potrebno ukinuti, a dio njih smanjiti da odražavaju stvarne troškove pruženih usluga – navodi on.

Nižu stopu PDV-a treba primjeniti za usluge pripremanja i usluživanja hrane i pića u svim hotelima, bez obzira na kategoriju i teritorijalnu određenost, kao i kod usluga prevoza na žičarama u ski centrima, čime bi se podstakao dalji razvoj turizma kao prioritetne grane. Takođe, privrednici predlažu da se određene životne namirnice, koje su sastavni dio potrošačke korpe, oporezuju nižom stopom PDV-a. Time bi se smanjila cijena ovih proizvoda, te povećala mogućnost ulaganja i dostizanja EU standarda u njihovoj proizvodnji.

Za Privrednu komoru su od posebnog značaja aktivnosti koje mogu doprinijeti konsolidaciji preduzeća i rješavanju nelikvidnosti i prezaduženosti. Ambijent u sektoru trgovine karakteriše otežana naplata potraživanja i blokade računa. Na kraju novembra 2018. godine, u blokadi je bilo 17.497 izvršnih dužnika, koji su imali dug 650 miliona eura, naglašava predsjednik.

Prema njegovim riječima, u ovoj godini Komora se bavila analizom strukture privrednih društava, pa su predstavnici Stručne službe obišli više od 1.300 kompanija, razgovarali sa njihovim menadžmentom, anketirali ih i obradili podatke. Rezultati tih ispitivanja čine jedan od priloga materijala Crnogorska privreda u 2018. godini.

Prema podacima Poreske uprave o predatim finansijskim iskazima za 2017. godinu, u Crnoj Gori poslovalo je 17.950 privrednih subjekata, koji su zapošljavali 109.729 lica.

Posmatrajući strukturu privrednih subjekata po veličini, odnosno broju zaposlenih, i prihodima podaci pokazuju da 53,5% ima jednog zaposlenog i generiše 8,2% ukupnog prihoda, dok 31,9% privrednih subjekata ima od 2 do 5 zasposlenih i generišu 11,6% ukupnog prihoda.  Od 6 do 50 zaposlenih ima 13% subjekata koji generišu 31% ukupnog prihoda, od 51 do 100 zaposlenih ima 0,8% subjekata koji generišu 10,2% prihoda, dok preko 100 zaposlenih ima 0,8% subjekata koji generišu 39% ukupnog prihoda. Samo 0,3% od ukupnog broja privrednih subjekata zapošljava više od 250 radnika, a generisali su skoro četvrtinu ukupnog prihoda.

Kada se posmatra poslovanje po regijama, podaci pokazuju da u centralnoj regiji posluje skoro polovina crnogorskih preduzeća (49,5%), koji angažuju 61,5% ukupno zaposlenih i stvaraju 73% ukupnih prihoda. U sjevernoj regiji posluje svega 13,8% privrednih subjekata, u kojima radi10,8% od ukupnog broja zaposlenih u Crnoj Gori i oni generišu 7% prihoda. U južnoj regiji je 36,7% preduzeća, gdje je uposleno 27,7% ukupnog broja radno angažovanog stanovništva i stvaraju 20% ukupnih prihoda. Privredni subjekti koji posluju u centralnom regionu isplaćivali su bruto zarade po zaposlenom u iznosu od 661,9 eura, u sjevernom regionu 453,3 eura, dok u južnom regionu ona iznosi 515,2 eura.

Posmatrano po sektorima, najveći broj privrednih subjekata posluje u sektoru trgovine - 30,7%, sa 28,6% od ukupnog broja zaposlenih, aostvaruju 39,7% prihoda. Zatim slijedi sektor turizma i ugostiteljstva u kojem posluje 14,0% preduzeća koja zapošljavaju 13% ukupnog broja zaposlenih i ostavaruju 6,1% ukupnog prihoda. Treći je sektor građevinarstva gdje je 14,0% crnogorskih kompanija, 11,6% od ukupno zaposlenih, a ostvaruju 16,7% od ukupnog prihoda.

Predsjednik ocjenjuje da podaci ukazuju na specifičnu strukturu crnogorske privrede, te naglašene razlike po regionima, pa se kao imperativ postavlja kreiranje novih stimulativnih mjera za podsticanje preduzetništva. Time bi se osigurao ravnomjerniji razvoj, jer koncentracija poslovnih aktivnosti u centralnoj regiji uslovljava naglašene demografske promjene.

- Činjenica da se u Crnoj Gori realizuju veliki infrastrukturni projekti u sektorima saobraćaja, energetike i turizma, čine opravdanom inicijativu da se u Pljevljima izgradi fabrika cementa, budući da je ovo područje bogato laporcem, osnovnom sirovinom za proizvodnju ovog materijala. Potencijal za razvoj sjevernog regiona vidim i u drvnoj industriji, gdje fokus treba staviti na finalnu proizvodnju i plasman proizvoda veće vrijednosti, kako bi se valorizovao šumski fond kojim je bogato ovo područje – rekao je Golubović.

Navodi da su vrijedni pohvale svi napori i dostignuća koje država bilježi na polju evropskih integracija. Nedavno otvaranje poglavlja 27 značajan je korak naprijed, ali sa sobom nosi i brojne izazove, naročito za privredna društva koja, kada se radi o zaštiti životne sredine, moraju ispoštovati stroge standarde u poslovanju.

On je ukazao i na značaj arbitraže pri Komori, uz očekivanje da će u promociji ovog vida rješavanja privrednih sporova pomoći Vlada.

Riječ privrednika

Predsjednik Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Dragan Purko Ivančević je ocijenio da je siva ekonomija najozbiljniji problem u ovoj grani, jer je na nivou koji “razara tkivo zdravog dijela turističke privrede”.

- Moramo da budemo najbolji saradnici i strateški partneri kako bi se siva ekonomija dovela na podnošljiv nivo i turizam razvijao po dinamici koja stoji u svim projektima koje je donijela Vlada Crne Gore – rekao je Ivančević.

Prema njegovim riječima, siva ekonomija je najizraženija u smještaju gdje, kaže on, čini oko 60 odsto, što je jako ozbiljan problem. Naglašava da ova pojava karakteriše i izletnički turizam.

- Prepoznati smo na Mediteranu po bogatom izletničkom programu. Međutim, danas je tu izražena siva ekonomija najvećeg stepena. Ovo se pitanje mora brzo rješavati – kazao je Ivančević, dodajući da su vrata Privredne komore otvorena za saradnju sa Vladom na otklanjanju ovih problema.

Vlasnik “Voli Trade” Dragan Bokan naveo je odlične poslovne rezultate ove kompanije koje između ostalog karakteriše rast prihoda od 11,6 odsto i uredno izmirenje svih obaveza. “Voli” ima 2.200 zaposlenih i najveće plate u trgovinskom sektoru.

Govoreći o problemima koji otežavaju poslovanje u privredi, pomenuo je sivu ekonomiju, visoke i brojne takse na lokalnom nivou, skupe kredite poslovnih banaka koje prepoznaje kao limitirajući faktor razvoja, nedostatak kvalitetnog kadra, te predugo zadržavanje robe na granicama zbog inspekcijskih kontrola.

- Siva ekonomija je posljedica visokog fiskalnog opterećenja zarada radnika. Takođe, privredni subjekti, usljed niske produktivnosti, dijelom ili u potpunosti prenose poslovanje u neformalni sektor. Država je prije nekoliko dana prvi put saopštila da je vrijednost sive ekonomije od 1,3 do 1,7 milijardi eura, što je između 30 i 40 odsto iznosa BDP-a – naveo je Bokan.

On je izrazio uvjerenje da će Vlada rješavati glavne probleme vezane za sivu ekonomiju, između ostalog prilagođavanjem regulative i podizanjem svijesti o značaju povećanja formalne zaposlenosti. Prema njegovim riječima, potrebno je da svi budu ravnopravni u plaćanju poreza.

- Svi koji posluju moraju znati da je plaćanje poreza prioritet i nikome ne treba opraštati obaveze prema državi. Smatram da kontrole po ovom pitanju moraju biti vrlo stroge a kazne za utaje rigorozne, bez izuzetaka – rekao je Bokan.

Ranko Nikolić, predsjednik Odbora udruženja metalurgije i metaloprerađivačke industrije, govorio je o rezultatima Instituta crne metalurgije, čiji je direktor. Prema njegovim riječima, ICM je isplatio sve obaveze na vrijeme u iznosu od oko milion eura, bez zaduživanja. Zapošljava 69 radnika.

Ova kompanija je osavremenila tehnološki proces i proizvela livački ingot od jedne tone, čime je proširila asortiman. Prve količine ovog proizvoda plasirane su na tržišta Slovenije i Hrvatske.

- Da bismo nastavili ovaj značajan poslovni aranžman i u 2019, moramo da otklonimo uska grla u proizvodnji, prije svega nabavkom peći za termičku obradu te da inoviramo opremu kako bismo dali doprinos uspješnom zatvaranju poglavlja 27 – rekao je Nikolić.

On je ukazao na problem što ICM kao kompanija sa većinskim državnim kapitalom ne može da dobije povoljna sredstva iz fondova.

- Molio bih za razumijevanje i iznalaženje modela da se to promijeni, jer Institut, uz određena ulaganja, može da vrati nekadašnji renome nosioca privrednog razvoja – istakao je Nikolić.

Radomir Mikan Zec, direktor Ulcinjske rivijere, posebno je ukazao na dugogodišnje probleme: buku na Adi Bojani zbog koje plaćaju penale turoperatorima, kao i nelegalne objekte.

- Mi smo napravili dobar rezultat, imamo značajan buking za sljedeću sezonu, ali se plašim da ćemo zbog svega ovoga imati negativnu reakciju turoperatora. Tražim pomoć resornog ministarstva da se riješi problemi, jer se bojim da će se oni dodatno povećati – rekao je Zec.

On je stava da ukoliko se ne riješe pitanja buke i nelegalnih objekata to može dovesti u pitanje buduće investicije na ovom području.

Mile Gujić, predsjednik Odbora udruženja građevinarstva i industrije građevinskog materijala, iz Normal Company kazao je da je za devet mjeseci ove godine u ukupna vrijednost radova u ovom sektoru iznosila 498 miliona eura, što je 31,5 odsto više nego u 2017. U tom periodu u građevinarstvu je bilo zaposleno 11.700 radnika, što je 8,5 odsto više nego u prošloj godini.

- Ovaj sektor generiše značajnu privrednu aktivnost i utiče na razvoj ekonomije. Osnovni problem sa kojim se srijeće je nedostatak kvalifikovane radne snage. Ovaj problem je u posljednje vrijeme jako izražen zbog liberalizacije propisa i sve većeg otvaranja tržišta rada EU – kazao je Gujić.

On je posebno naglasio da je Njemačka nedavno novim propisima otvorila granice za radnike između ostalog i sa našeg područja, što predstavlja dodatni problem.

Zbog nedostatka odgovarajućeg kadra, građevinari su primorani da zapošljavaju stranu radnu snagu, čime se, kaže Gujić, veliki novac odliva iz naše države.

On je između ostalog ukazao i na probleme nelojalne konkurencije i visokih poreskih stopa na nepokretnosti.

Predsjednik Odbora udruženja poljoprivrede Milutin Đuranović, vlasnik Mljekare Lazine,  kazao je da sredstva agrobudžeta posljednjih godina rastu, što je uz korišćenje novca iz međunarodnih fondova doprinijelo povećanju proizvodnje hrane. Ovu godinu je, kaže, obilježilo i korišćenje sredstava iz IPARD programa koja imaju za cilj povećanje konkurentrnosti domaće proizvodnje, smanjenje deficita i dostizanje veoma visokih standarda EU. Smatra da je potrebno ubrzati procedure za dobijanje ovih sredstava.

On je posebno istakao da su obilježja 21. vijeka internacionalizacija procesa ali i jačanje nacionalnog identiteta, čemu doprinosi i širenje svijesti o značaju kupovine domaćih proizvoda.

- Ove godine je 17 odsto potrošača više kupovalo domaće proizvode nego ranije. Potrebno je nastaviti projekat “Kupujmo domaće”, koji je podržala i Vlada. Manji proizvođači traže bolje pozicioniranje domaćih proizvoda, pa predlažemo Vladi da odvoji dio sredstava koja bi se beskamatno preusmjeravala prema trgovinskom sektoru - naveo je Đuranović.

S obzirom na stalni rast broja turista, kaže on, potrebno je pokrenuti pomenuti projekat “Domaći ukus”, te preko takozvanog izvoza na kućnom pragu uticati na povećanje proizvodnje u ovom sektoru.

On je kazao da su kompanije iz agrara uglavnom pozitivno poslovale. Pozvao je Vladu da pomogne trgovinske lance kako bi oni brže izmirivale obaveze prema domaćim proizvođačima hrane.

Proizvođači iz sektora svinjogojstva i živinarstva traže subvencije prije ulaska u EU, da bi se bolje pripremili, dok proizvođači jaja, ribe i mesnih prerađevina smatraju da bi smanjenje PDV sa 21 na sedam posto ojačalo likvidnost i smanjilo cijene ovih proizvoda.

Milovan Gojković, predsjednik Odbora udruženja šumarstva, drvne i papirne industrije, grafičke i izdavačke djelatnosti, i izvršni direktor ŠIK “Polimlje” kazao je da su u ovoj oblasti postignuti dobri rezultati, čemu su doprinijela strateška i druga dokumeta koje je za ovu oblast donijela Vlada.

- Imamo dobre resurse i proizvođače, realizovane su značajne investicije u drvopreradu, pa ovaj sektor i šumarstvo danas zapošljavaju 2.700 radnika, što je značajan rast u odnosu na prošli period – rekao je Gojković.

Prigovorio je što se kasni sa dodjelom šuma na korišćenje i tu praksu treba što prije promijeniti.

- Neophodno je završiti proces sertifikovanja šuma po međunarodnom FSC standardu, jer je to zahtjev EU i partnera iz inostranstva – kazao je on.

Saglasio se sa kolegama da je problem nedostajućeg kadra veoma izražen i da pogađa i drvnu industriju.

Generalni direktor kompanije Nall international Jovan Lekić je naveo da i ovu godinu karakterišu rast BDP-a, broja zaposlenih, prihoda u turizmu, bolja poslovna konjuktura. Ipak tu su i rast robnog deficita, te i dalje visoki javni dug i nezaposlenost.

- Uvjereni smo da su pozitivni pokazatelji rezultat kontinuiranih reformi. Siguran sam da će privreda, na osnovu smjernica koje Vam je predstavio predsjednik Komore, intenzivno raditi sa Vladom, što će rezultirati novim pozitivnim pomacima – rekao je Lekić.

U fokusu njegovog izlaganja bilo je i tržište rada. Prema njegovim riječima, neophodno je da se u Crnoj Gori napravi strategija tržišta rada za period do 2024. godine, kojom će se odgovoriti na izazove u ovoj oblasti.

- Niko se u ovoj godini ne može pohvaliti produktivnošću svog rada, u odnosu na nove kadrove koje je zaposlio. Trenutno je na tržištu 40 hiljada nezaposlenih, a u realnom sektoru, ovim ljudima u sali, treba preko dvije hiljade radnika. Nešto nije u redu. To nam uliva strah kada razmišljamo o razvoju, jer prepoznajemo pitanje radne snage kao njegovu kočnicu - smatra Lekić.

Direktorica Mljekare “Srna” Zorka Šljukić ukazala je da je potrebno unaprijediti veze između sektora poljoprivrede i turizma.

- Kroz turizam bi mogli promovisati domaće proizvode, bolje ih pozicionirati, kako bi postali nezaobilazan dio ugostiteljske ponude – rekla je Šljukić.

Pohvalila je kampanje jačanja ekonomskog patriotizma poput “Kupujmo domaće”, te pozvala da se sa još većim intenzitetom krene u njihovu realizaciju, da bi se kroz marketing i promociju razvijala svijest građana o kvalitetu domaćih proizvodu.

Ona šansu za bolji plasman crnogorskih proizvoda vidi kroz javne nabavke. Predlaže da se napravi analiza prodaje domaćih proizvoda koji su uskraćeni za plasman na ovaj način, zbog uopštenosti tenderskih partija.

Vladan Tabaš, vlasnik kompanije “Čikom”, govorio je o potrebi digitalne transformacije i njenom snažnom uticaju na razvoj privrede.

- Prema istraživanjima, ona preduzeća koja se digitalno ne transformišu u narednih pet godina prestaće da postoje – rekao je Tabaš.

Ukazao je da je ICT u Crnoj Gori solidan zahvaljujući komunikacionom dijelu, dok je sektor informacionih tehnologija skroman.

Prvi element digitalne transformacije su telekomunikaciona i informatička infrastruktura u zemlji, kojom su privrednici zadovoljni, ali njena dostupnost bi mogla biti bolja, odnosno cijene usluga zakupa niže. Na tome se, smatra, mora poraditi da bi mogli da se koriste digitalni servisi.

Drugi element je razvoj elektronskih servisa državne i lokalne uprave, banaka, turističkih i drugih organizacija, gdje smo na početku. Pozitivan primjer je portal eUprave sa velikim brojem servisa, čiji se nivo može dodatno unaprijediti.

Pravna legislativa je treći element digitalne transformacije, a četvrti su ljudski resursi koji predstavljaju najveći problem, naveo je Tabaš.

- Obrazovni sistem nije prilagođen potrebama IT kompanija. Na evidenciji Zavoda za zapošljavanje je 350 diplomiranih IT inženjera, ali smo kroz razgovore za posao shvatili da među njima nema kadnidata koji bi zadovoljili naše potrebe – rekao je Tabaš.

Izvršna direktorica Plantaža Verica Maraš kazala je da je 2018. bila dobra za kompaniju koja je proslavila 55 godina postojanja i regionalni je lider u proizvodnji vina.

Ona je navela da su Plantaže ostvarile prihod od 32 miliona eura, što je četiri odsto više nego prethodne godine, dok je profit porastao 8,5 odsto. Od ukupne prodaje, izvoze više od 60 odsto. Prema riječima Maraš, značajno su povećali izvoz u Kinu, pa je taj plasman tri puta veći nego što imaju svi proizvođači vina iz bivše Jugoslavije.

- Vino je jedini proizvod iz naše države gdje ostvarujemo suficit u robnoj razmjeni – rekla je ona, no i istakla da je sve veći uvoz vina sa tržišta koja su u značajnoj meri zatvorena za proizvode Plataža.

U prethodnih 10 godina, ova kompanija je investirala 40 miliona eura.

- Bez investicija nema dobrih poslovnih rezultata – navodi Maraš.

Savo Đurović, direktor pravnog sektora u Porto Montenegru, govorio je o koncesiji za područje Brodogradilišta Bijela realizovanoj u 2018. koja će, prema njegovim riječima, rezultirati otvaranjem industrijskog pogona renomiranog investitora.

- Ovim ćemo oživjeti brodogradnju na području Boke Kotorske, što je vrlo unosna djelatnost. Moraju se uložiti značajna sredstva u ekološku sanaciju ovog područja, ali će se dobiti pogon koji će biti na ponos Crne Gore – rekao je Đurović.

Predsjednik Skupštine Privredne komore Crne Gore Vojo Banović govorio je o saobraćaju kao razvojnoj šansi, posebno potencirajući značaj Luke Bar i željezničke infrastrukture, kao zamajaca ekonomije naše zemlje.

- Potencijali Luke Bar su ogromni, ali je evidentno da tamo nemamo dovoljno roba. Da nije Rudnika Boksita, i Luka i željeznica bi bili u velikim problemima – ocijenio je Banović.

On kao dio rješenja vidi unapređenje infrastrukturnih veza između naše zemlje, Kosova, te Bosne i Hercegovine, što bi potencijalno doprinijelo povećanju transporta, prije svega, rasutih tereta preko crnogorske luke.

- Autoput će, kada završimo njegovu drugu fazu, donijeti mnogo toga pozitivnog za Luku, u smislu njene veće atraktivnosti za poslovanje – rekao je Banović.

Smatra da je potrebno ponovo uvesti feribot liniju sa Barijem, te Lučku upravu vratiti u Bar.

Slavoljub Popadić, direktor Rudnika uglja Pljevlja, kazao je da je dobrim potezom Vlade omogućeno da ova kompanija značajno smanji svoj dug i ostvari dobre poslovne rezultate. I on je potencirao značaj Luke Bar za poslovanje cjelokupne crnogorske privrede.

- Ovom regionu nedostaju snažne luke koje mogu da podrže privredu – mišljenja je on.

Riječ Vlade

Potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i finansijski sistem Milutin Simović ocijenio je da je 2018. bila godina otvorenog razgovora sa privrednicima.

- Ostvareni rezultat ekonomije i u ovoj godini je najbolja potvrda da smo svi zajedno na dobrom putu. On je prije svega rezultat vas – privrednika, vrijednih rudara, zaposlenih u građevinskom, turističkom, energetskom sektoru, domaćina, angažovanog rada socijalnih partnera, predstavnika domaće i inostrane investicione zajednice i javne uprave – rekao je potpredsjednik Vlade.

Simović je kazao da su Vlada i privrednici radili posvećeno na unapređenju poslovnog ambijenta i da je izmijenjeno više zakonskih akata.

- Možemo biti ohrabreni sa pripremljenim zakonima koji će imati svoje brze efekte, već na početku iduće godine. Jedan od njih je Zakon o administrativnim taksama. Neke takse treba ukinuti, neke smanjiti, i upravo smo tako postupili. Zatim vjerujemo da će i Zakon o komunalnim taksama izaći u susret vašem očekivanju, te zakoni o inspekcijskom nadzoru i javnim nabavkama. Vidjeli smo da treba brzo intervenisati i na Zakonu o putevima da bi eliminisali neke barijere, kao i o porezu na nepokretnost kako bi stimulisali proizvodne objekte. Vlada odgovorno komunicira sa Evropskom komisijom i privrednicima i kada je u pitanju Zakon o radu. Sigurni smo u konačnom da ćemo održati maksimalno mogući konsenzus između socijalnih partnera, uz očuvanje standarda EU u toj zahtjevnoj oblasti, kakva je zaštita prava zaposlenih - kazao je Simović. 

Potpredsjednik je rekao da su suzbijanje sive ekonomije i nelojalne konkurencije zajednički ciljevi sa privredom. Pozvao je privrednike da rade zajedno sa Vladom i Komisijom za suzbijanje sive ekonomije.

- Ali siva ekonomija ne pada sa neba nego je generišemo na ovom tržištu – rekao je potpredsjednik.

On je navodeo da u Bugarskoj na sivu ekonomiju otpada 29,17 odsto, u Rumuniji 30,14 odsto, na Malti 29,8 odsto, i sa druge strane u Švajcarskoj 6 odsto, u Austriji 7,1 odsto, u Luksemburgu 8 odsto.

- Kod nas nema zvaničnih istraživanja da bismo mogli da kažemo koliki je taj udio. Neke procjene govore da je to od 20 do 30 odsto – rekao je potpredsjednik Vlade.

Simović je kazao da je Vlada preduzela niz konkretnih mjera u vezi sa zapošljavanjem stranaca.

- U novi Zakon o strancima, koji će biti danas na Skupštini, uveli smo novine, da ubrzamo, smanjimo neke biznis barijere, ali da povedemo računa i o zaštiti budžeta. U tom procesu smo vidjeli da od broja izdatih dozvola za rad, svega je 30 odsto bio prijavljeno na obavezno socijalno osiguranje, a vrlo mali procenat na iznos preko minimalne zarade. To je ta siva ekonomija. Zato moramo zajedno nastaviti proces da pratimo. Prihvatamo da ubrzamo proces dobijanja radnih dozvola, ali i da poboljšamo ove elemente. To moramo odmah, ne samo po ovom pitanju, nego i drugim. Našoj ekonomiji su potrebne brze i hrabre odluke, brzi prodori da bi sačuvali stope rasta ekonomije. Biće sve zahtjevnije, ali mislim da mi imamo snage, posebno čuvajući partnerski dijalog i odnos razmijevanja - poručio je Simović.

On je poručio da su crnogorskoj ekonomiji potrebne brze i hrabre odluke, da bi sačuvali trenutne stope rasta ekonomije.

- Zajedno smo kreirali brojne podsticaje, pri čemu je Investiciono-razvojni fond (IRF) plasirao 204 miliona eura u našu privredu - dodao je Simović.

Simović je ocijenio da je program Kupujmo domaće dobar primjer gdje se zajednički i partnerski doprinijelo vidljivosti domaćih proizvoda, te da ga treba nastaviti. On je kazao da svi zajedno mogu još snažnije i ambicioznije da nastave rad na promociji i afirmaciji domaćih proizvoda.

- Treba da doprinesemo snaženju domaće proizvodnje, a kroz zakonska rješenja tražićemo odgovore za određene elemente koji eliminišu naše proizvode, kao što je slučaj kod združenih lista proizvoda u okviru javnih nabavki. Treba da nađemo način da poštujemo i vrednujemo svoje, a da uvažimo sve međunarodne standarde i propise - kazao je Simović.

Ministarka ekonomije Dragica Sekulić ocijenila je da je prethodnu godinu obilježila intenzivna saradnja Vlade sa privrednicima, putem koje su rješavani sistemski i dnevni izazovi.

- Kada je riječ o Zakonu o privrednim društvima, on je u proceduri usaglašavanja sa Evropskom komisijom. Spremni smo da iz Zakona stavimo izuzeće da jednočlano društvo sa ograničenom odgovornošću ne formira skupštinu kao obavezni organ, a zadržaćemo je kod višečlanih - precizirala je Sekulić.

Ona je kazala da će unaprijediti elektronske servise registracije preduzeća i obučiti ljude kako bi ta usluga bila potpuno dostupna privrednicima.

- Kada je riječ o Zakonu o unutrašnjoj trgovini, zahtjev je bio da se nedjelja proglasi neradnom, i tome smo izašli u susret - navela je Sekulić, dodajući da će se kroz podzakonske akte donijeti rješenja za izuzetke, poštujući turističku sezonu i ono što su osnovne životne potrebe građana.

Govoreći o sivoj ekonomiji istakla je da Ministarstvo doprinosi njenom suzbijanju kroz donošenje Zakona o inspekcijskom nadzoru u dijelu koji se odnosi na nadzor u objektima koji nisu registrovani za obavljanje poslovne djelatnosti.

- Nastojimo da unaprijedimo crnogorsku privredu sa dva aspekta: unapređenjem infrastrukture, kroz projekat revitalizacije distributivne mreže u koju je planirano da se uloži oko 90 miliona eura tokom tri godine. Planiramo donošenje Zakona o upotrebi EK mreža velikih brzina.Tako ćemo omogućiti pojeftinjenje telekomunikacionih usluga – rekla je ona.

Ministarstvo ekonomije je donijelo odluku da oko 1,630 miliona eura bude na raspolaganju crnogorskoj privredi kao objedinjeni Fond za unapređenje konkurentnosti. Fond će biti stalno otvoren i dostupan tokom godine a Ministarstvo će osim podsticaja pružati i nefinansijske usluge izrade biznis planova i pomoći pri apliciranju.

Ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purišić kazao je da je cilj da radna snaga bude konkurentna i da država obezbijedi efikasne mjere aktivne politike zapošljavanja. Time bi se obezbijedila radna snaga adekvatna potrebama privrede.

- Država se bavi reformom tržišta rada, pri čemu se indikatori tržišta rada permanentno popravljaju - naveo je Purišić i dodao da je još problmatično zapošljavanje strane radne snage.

On je, govoreći o Zakonu o radu, kazao da su taj dokument poslali na konsultacije u Brisel, te da je postignut visok stepen saglasnosti sva tri socijalna partnera u vezi sa njegovim tekstom.

Ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović čestitao je privrednicima i Vladi na rekordnom prihodu od turizma u 2018. od 1.003.315.000. eura. On je istakao da je i po broju turista i noćenja ova godina bila rekordna.

- Istorijski rezultat je da je u crnogorskim hotelima prvi put noćilo million turista. Samo u prvih 10 mjeseci je u našim hotelima ostvareno četiri miliona noćenja. To je oko 175.000 noćenja više nego u čitavoj 2017. godini i više od pola miliona noćenja nego u 2016 godini - kazao je Radulović.

On očekuje da će do kraja godine broj ostvarenih noćenja u crnogorskim hotelima biti veći za više od 700.000 nego 2016. godini, što će predstavljati rast od oko 20 odsto.

Na zamjerke predstavnika turističke privrede na račun privremenih objekata na obali, buke i nelegalnog rada, Radulović je kazao da to nije nadležnost Ministarstva, već opštinskih službi, ali da je institucija na čijem je čelu uložila ogromne napore za donošenje mjera kojim će se suzbiti siva ekonomija.

Govoreći o projektu “Domaći ukusi”, Radulović je istakao da je veoma važna promocija hrane kroz turističku ponudu, navodeći da se pregovara sa čuvenim Mishelinom, vodičem koji se smatra jednim od najcjenjenijih u svijetu koji rangira kvalitet restorana i kuhinja.

Radulović je kazao i da stopa PDV-a od sedam odsto za hranu i piće u hotelima sa pet zvjezdica ne stvara nelojalnu konkurenciju, jer ovi ugostiteljski objekti imaju neuporedivo vece trškove prilikom izgradnje objekta i zapošljavaju mnogo više ljudi. Smještaj je oporezovan sa sedam odsto u hotelima svih kategorija.

Ministar je posebno ukazao na efekte Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, te da su u ovoj godini prihodi od građevinarstva veći za 35 odsto nego prije njegovog donošenja.

Radulović je ponosan zbog otvaranja Poglavlja 27.

- Sada je na nama da uložimo trud oko zaštite prostora što je osnovni postulat Nature 2000 - kazao je Radulović.

Istakao je i da ce se projekti iz Poglavlja 27 dijelom finansirati i iz Eko fonda, a novac će se u njega slivati i zahvaljujući principu „Zagađivač plaća”.

Ministar saobraćaja i pomorstva Osman Nurković saopštio je da su u tom resoru zadovoljni dinamikom radova na autoputu, ali da su imali početno kašnjenje koje pokušavaju da nadoknade.

- Ove godine smo platili 220 miliona eura, a izvedeni su radovi u vrijednosti oko 290 miliona eura - precizirao je Nurković.

On je naveo da je pripremljen koncesioni akt za aerodrome, kao i da se nada da će on biti kandidovan na prvoj sjednici Vlade u narednoj godini.

- Postoji ogromno interesovanje investitora iz čitavog svijeta za eventualnu valorizaciju aerodroma - kazao je Nurković, dodajući da je riječ o oko 20 kompanija iz Indije, Južne Koreje, Turske i Francuske.

Prema njegovim riječima, Ministarstvo sprovodi aktivnosti u pravcu boljeg iskorišćavanja kapaciteta posebno Luke Bar.

- Informisao bih vas da Barska plovidba pregovara sa privatnim partnerom vezano za nabavku feribota, svjesni smo značaja ove linije i na tome se intezivno radi – rekao je on.

Državna sekretarka u Ministarstvu finansija dr Nina Vujošević je podsjetila na njihove aktivnosti u cilju jačanja fiskalne stabilnosti i konkurentnosti. 

- Ministarstvo finansija i Vlada Crne Gore sprovode mjere fiskalne konsolidacije koje su utvrđene zaključno sa 2020. godinom i uprkos tim mjerama uspjeli smo da ne usporimo ekonomski rast. Naprotiv, snažan ekonomski rast u prošloj i u ovoj godini svjedoči da su mjere fiskalne konsolidacije bile dobro odmjerene - saopštila je državna sekretarka Vujošević.

Dodala je da su mjere doprinijele snažnom rastu prihoda od blizu 200 miliona eura ove godine i smanjenju deficita u odnosu na 2017. godinu.

Takođe, istakla je značaj unapređenja kreditnog rejtinga Crne Gore i navela aktivnosti na izradi zakona važnih za dalje unapređenje poslovnog ambijenta i to: Zakon o javno - privatnom partnerstvu, Zakon o javnim nabavkama, Zakona o administrativnim taksama, itd. 

Između ostalog, informisala je da je Zakonom o administrativnim taksama, koji je na javnoj raspravi, predloženo smanjenje 72 takse i ukidanje 49, što predstavlja važan korak za unapređenje poslovnog ambijenta.

U narednom periodu su planirane izmjene seta zakona: Zakona o PDV-u, Zakona o poreskoj administraciji, Zakona o porezu na dobit, dok u Skupštini trenutno radi Radna grupa na Zakon o porezu na nepokretnost.

Riječ premijera

Predsjednik Vlade Duško Marković pozvao je privrednike da sa Vladom rade na suzbijanju sive ekonomije koju je ocijenio kao ključni problem.

- Siva ekonomija je pogubna ne samo za ekonomski ambijent i poslovanje kompanija, već i za svijest čovjeka. Mi moramo da pokažemo kao država da je rad na crno neetički, nedostojanstven i zakonom kažnjiv  – rekao je predsjednik Vlade.

Premijer je rekao da borba protiv sive ekonomije iziskuje zajednički rad i Vlade i privrede i da se se ne može sve učiniti zakonima.

- Mi ne možemo klimati glavom onima koji pored vas rade nelegalno. Moramo im dati do znanja da uzimaju budućnost našoj djeci – rekao je premijer.

Kao ilustraciju premijer je naveo činjenicu da 9.000 kompanija u našoj zemlji ima jednog zaposlenog što nije logično.

- Moramo uvesti vanredno stanje u administraciji da se sa slabostima obračunamo – rekao je premijer, dodajući da ne dopušta izgovore o podijeljenoj nadležnosti i da će imperativ djelovanja Vlade u 2019. biti rješavanje ove vrste izazova.

Premijer je rekao da su svakoj našoj politici moramo imati u vidu onoga koji radi za nas, a to je pojedinac, zaposleni, radnik.

- Budući da je danas prezentirano dosta podataka koji govore da je ovakav kurs reformi doprinio rastu ne samo prometa, nego i dobiti kompanija, ja bih volio da se dio tog profita preusmjeri na standard zaposlenih u kompanijama. Da to mi registrujemo već u ovih šest mjeseci naredne godine kao jedan novi pristup. Onda će biti realna priča da se konačno krene u smanjenje poreskog opterećenja rada – rekao je Marković.

Prema njegovim riječima, nema opravdanja da je poresko opterećenje zarada na nivou od 67 odsto.

- Nema biznis plana koji može da opravda tako visoke stope opterećenja – rekao je premijer Duško Marković .

Pozvao je privrednike da rade na tome da se svi napori za unapređenje poslovnog ambijenta, veće investicije i veći nivo profita preliju na standard zaposlenih.

Govoreći o projekcijama za narednu godinu predsjednik Vlade je rekao da uvažava konzervativne projekcije Ministarstva finansija za 2019. godinu od 2,8 odsto, ali je dodao da očekuje daleko više.

- Zbog vas, zaposlenih, građana Crne Gore, budućnosti naše ekonomije moramo da ostvarimo veći rast. Ako nemamo razvijenu ekonomiju, ako nemamo dugoročno održiv rast nema sveukupnog napretka – rekao je premijer Duško Marković.

Zahvalio je privrednicima na partnerstvu, razumijevanju i solidarnosti da zajedno sa Vladom rade na prevazilaženju izazova, ograničenja i deficita i rekao da i u narednoj godini Vlada ostaje partner Privredne komore.