You are here

Sinergija – ključ uspjeha Regiona

24/10/2019

Konferencija o ekonomiji, koju organizuje Privredna komora Crne Gore u saradnji sa Komorskim investicionim forumom Zapadnog Balkana, održava se 24. i 25. oktobra 2019. godine u hotelu Splendid u Bečićima.

U radu jednog od najznačajnijih ekonomskih skupova na prostoru jugoistočne Evrope, koji ove godine ima temu „Sinergija – ključ uspjeha Regiona“, učestvuje preko 600 predstavnika vlada, međunarodne i poslovne zajednice, naučne i stručne javnosti.

Konferenciju su otvorili predsjednik Privredne komore Crne Gore Vlastimir Golubović i predsjednik Vlade Duško Marković, nakon čega se obratio zamjenik generalnog sekretara OECD Ulrik Vestergaard Knudsen.

Riječ predsjednika Komore

Predsjednik Privredne komore Crne Gore Vlastimir Golubović kazao je da ova poslovna asocijacijacija Konferencijom već gotovo deceniju afirmiše partnerske veze u regionu i predanost temeljnim evropskim vrijednostima. Tema ovogodišnje Konferencije „Sinergija - ključ uspjeha regiona“, akcenat stavlja na regionalnu saradnju kao nezaobilazni faktor jačanja stabilnosti, konkurentnosti i ekonomskog kapaciteta regiona Zapadnog Balkana.

- Samo snažna regionalna saradnja i udruživanje resursa mogu stvoriti sinergijski efekat koji ubrzano mijenja ekonomsku sliku regiona u skladu sa evropskim standardima – smatra Golubović.

Dodaje da stopa rasta crnogorskog BDP-a u prethodnoj godini od 5,1%, zasnovana prvenstveno na investicijama, pozicionira našu zemlju u sam vrh evropskih zemalja kada je u pitanju ovaj makroekonomski pokazatelj. Kada je riječ o investicijama po glavi stanovnika, i dalje smo lider u Regionu. Rast ekonomske aktivnosti prate i pozitivni trendovi na tržištu rada. Svjetska banka je, u oktobarskom izvještaju za Zapadni Balkan, ocijenila da je nezaposlenost u Crnoj Gori, pala na istorijski minimum. 

- Privredna saradnja u regionu je i dalje daleko ispod optimalnog nivoa. Realnost udruživanja i zajedničkog rada u regionu se nameće kao zahtjev savremenog doba, kako bismo smanjili zaostajanje u produktivnosti i konkurentnosti naših privreda i brže hvatali priključak sa tehnološki naprednom Evropom – kazao je prvi čovjek crnogorske Komore.

Region, naglašava on, treba da unaprijedi i harmonizuje politike investiranja i promoviše se kao jedinstvena investiciona destinacija, što zahtijeva usklađivanje sa evropskim standardima i ujednačavanje tehničkih propisa i regulatornih okvira na različitim poljima.

- Višestruki porast investicija i ubrzani tehnološki napredak najmlađih članica Evropske unije uvjerljivo govori u prilog superiornosti evropskog modela ekonomske integracije, koji kroz rad Komorskog investicionog foruma nastojimo da projektujemo na naš region – rekao je predsjednik.

Naglasio je da se u pozicionom dokumentu EUROCHAMBRES-a, koji sadrži preporuke Parlamentu i Komisiji Evropske unije, predlaže dalje jačanje mehanizama poslovne podrške u zemljama Zapadnog Balkana. Ovim dokumentom predlaženo je osnivanje poslovne platforme Evropska Unija – KIF, u cilju inteziviranja dijaloga između donosilaca odluka i njihovih biznis zajednica.

- Privrednici Zapadnog Balkana ističu jasno opredjeljenje za jačanje poslovnih veza sa kolegama u Regionu, svjesni potrebe fokusiranja na budućnost u kojoj su ekonomski razvoj i kvalitet života apsolutni prioriteti. U ime Privredne komore Crne Gore, pozivam vas da udružimo naše resurse, bezrezervno otvaramo nove perspektive saradnje i zajednički odlučujemo o razvoju ovog prostora. Samo konkretnim rezultatima i uspješnim zajedničkim projektima možemo na djelu dokazati spremnost da osnažimo evropsku perspektivu regiona – zaključio je Golubović, izrazivši uvjerenje da će privrednici iskoristiti Konferenciju za unapređenje postojećih i stvaranje novih poslovnih aranžmana.

Na kraju obraćanja, predsjednik je iskazao zahvalnost prijateljima Komore koji su pomogli pripremu i realizaciju Konferencije, a posebno generalnom sponzoru - Regionalnom vodovodu Crne Gore.

Riječ premijera

Crnogorska ekonomija već punu deceniju bilježi stabilne stope rasta, a samo rast u posljednje tri godine jasno potvrđuje napredak koji ostvarujemo, kazao je predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković .

- Dobar trend direktnih stranih investicija, dodatna je potvrda kvaliteta poslovnog ambijenta i sigurnosti ulaganja, koji smo kreirali. Preko milijardu eura neto priliva stranih ulaganja u posljednje dvije i po godine, nijesu splet slučajnih okolnosti, već rezultat posvećenosti - rekao je premijer Marković.

On je, međutim, ukazao da se brži društveni i ekonomski razvoj ne mogu zasnivati na već primijenjenim sredstvima, već da su potrebne nove ideje, preduzetnički poduhvati, savremene tehnologije i bolje metode rada.

- A njih ni Crna Gora ni naši balkanski susjedi ne smiju tražiti u izolovanim nacionalnim okvirima“, rekao je crnogorski premijer.

Istakao je da je za ostanak mladih i obrazovanih ljudi, ali i za sve nas, potrebno atraktivnije društveno i ekonomsko okruženje. 

- Trebaju nam kreativniji poslovi, aktivna jezgra naučno-istraživačke misli, nova znanja, kredibilni međunarodni partneri i centri privredne aktivnosti koji će privlačiti ne samo naše, nego i stanovnike susjednih država. Jedino tako možemo odgovoriti savremenim demografskim izazovima - kazao je predsjednik Vlade Marković.

Iskazao je razumijevanje za razočarenje porukama koje posljednjih dana stižu sa pojedinih relevantnih evropskih adresa, ali da ne smijemo dozvoliti da se u tome traži izgovor za novu stagnaciju. Ocijenio je da je napredak naših ekonomija tijesno vezan za proces pridruživanja EU, ali da ne mora imati istu dinamiku.

- Crna Gora nema dilemu – posvećeni smo napretku, usvajanju dobro osmišljenih evropskih politika i spremno ćemo dočekati trenutak pridruženja EU. Onda kad obije ugovorne strane budu spremne za to. Jer, podsjetiću, ovo je proces koji vodimo slobodnom voljim potpisnica sporazuma o pristupanju - rekao je predsjednik Vlade.

Osvrćući se na pitanja ekonomske saradnje i regionalnog ekonomskog prostora, premijer Marković je kazao da je Crna Gora iskreno posvećena svakom vidu regionalne saradnje, te da će staviti na raspolaganje sve svoje resurse i iskreno sarađivati i na razvoju novih regionalnih inicijativa:.

- Sve do mjere do koje to ne predstavlja alternativu, već dopunu, našoj evropskoj agendi – naglasio je Marković.

Pozitivnim je ocijenio pokretanje brojnih inicijativa, u prvom redu Berlinskog procesa, dok je za privredu izuzetno važno formiranje Komorskog investicionog foruma Zapadnog Balkana.

Riječ OECD-a

Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj, osnovana 1960. godine, ima ciljeve: postići što veći privredni rast i zaposlenost; povećati životni standard u zemljama članicama, uz očuvanje finansijske ravnoteže; doprinositi razvoju svjetske privrede; pomagati zdrav ekonomski napredak u članicama i nečlanicama u procesu njihovog privrednog razvoja; doprinositi širenju svjetske trgovine na multilaterarnoj osnovi, bez diskriminacije i u skladu sa međunarodnim obavezama. Ova Organizacija, pomno prati i kretanja ekonomskog rasta, razvoja i perspektiva Zapadnog Balkana.

Zamjenik generalnog sekretara Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj Ulrik Vestergaard Knudsen, kazao je da je bliska saradnja između javnog i privatnog sektora u samoj srži rada OECD-a.

- Spajali smo vlade i poslovne lidere da bi dobili zajedničke ideje i donijeli bolje politike za bolji standard života građana - rekao je Knudsen.

Regionalna saradnja će, kako je naveo, biti od kritične važnosti da bi se došlo do većeg prosperiteta stanovnika ovog regiona.

- Jača regionalna saradnja će omogućitii državama da prevaziđu barijere i imaće bolje protoke usluga, robe i kapitala - rekao je Knudsen.

On je ocijenio da su zemlje Zapadnog Balkana značajno rasle, ali da regon mora da razvije novi model rasta.

- Neophodne su strukturne reforme, duboke, i one su još važnije u kontekstu slabljenja globalnih makroekonomskih uslova, koje nijesu u dometu političara ovog regiona - dodao je Knudsen.

Četiri su ključne oblasti koje će unaprijediti razvoj regiona, smatra predstavnik OECD. To su uređeno tržište rada i obezbeđivanje kvalifikovane radne snage, razvijenje digitalne, energetske i saobraćajne infrastrukture, unapređenje i strukturiranje biznis okruženja u cilju privlačenja više investicija iz zapadnih zemalja, te povećanje izvoza i unapređenje trgovine među zemljama Zapadnog Balkana.

- Zemlje Balkana bilježe rast izvoza u Evropsku uniju ali mala njihova međusobna trgovina. To nije dobro. Moraju se ukloniti netarifne barijere – naglasio je Knudsen.

Ključni sektori ekonomija koje Region mora da razvija da bi bio konkurentniji, prema riječima Knudsena, jesu agrar, metalski sektor, industrija, posebno, automobilska.

- Podržavamo integracione procese zemalja Zapadnog Balkana ne zbog pukog članstva u EU, već radi benefita za razvoj vaših ekonomija – zaključio je Knudsen.

Bijelo Polje prva sertifirkovana opština po BFCSEE standardu

Prije panel diskusija upriličena je ceremonija dodjele BFCSEE sertifikata predstavnicima 15 gradova i opština sa povoljnim poslovnim okruženjem. Za 39.000 preduzetnika i privrednih društava, kao i 900.000 građana koji u njima žive, to znači da mogu da računaju na usluge lokalne administracije po najvišim međunarodnim standardima. Među njima je i Bijelo Polje, prva, na ovaj način, sertifikovana opština u našoj zemlji. Sertifikat dodjeljuju Nacionalna alijansa za lokalni ekonomski razvoj (NALED) i Regionalni savjeta za povoljno poslovno okruženje u jugoistočnoj Evropi. Osim Bijelog Polja, sertifikovani su Banja Luka, Bijeljina, Bosanska Krupa, Brod, Kakanj, Maglaj, Novi Grad, Prnjavor, Tešanj, Trebinje, Zavidovići, Ćuprija, Požarevac i Šabac.

Program sertifikacije se sprovodi od 2012. u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Makedonji, Srbiji, te od 2016. u Crnoj Gori. Opštinama i gradovima daje plan reformi i jasne smjernice kako da kreiraju dobru poslovnu klimu i uvedu međunarodno priznate standarde efikasne i transparentne lokalne administracije. Za privredu i investitore, BFC SEE pomaže u identifikovanju opština i gradova koji nude najbolje uslove za ulaganje i imaju najveći potencijal za razvoj. Broj lokalnih samouprava iz regiona koje su dosad sticale sertifikat sada je 54, dok su još 33 u procesu dobijanja. Analize su pokazale da su uslovi za poslovanje u tim sredinama 70% bolji nego u gradovima i opštinama koje nemaju ovaj pečat kvaliteta, a gotovo tri puta su uspešnije u privlačenju investicija.

Program je pokrenula mreža institucija iz regiona, uz podršku Njemačke razvojne saradnje – GIZ Otvorenog regionalnog fonda za modernizaciju opštinskih usluga (GIZ ORF MMS), sa ciljem uspostavljanja prvog zajedničkog standarda i pečata kvaliteta poslovnog okruženja u opštinama i gradovima jugoistočne Evrope.

- BFCSEE program dokazao se ne samo kao dobar instrument za unapređenje usluga na lokalnom nivou već i kao odlična platforma za unapređenje regionalne saradnje kroz razmenu iskustava i dobrih reformskih praksi kao što su elektronske građevinske dozvole, pojednostavljena registracija sezonskih radnika, reforma katastra i druge – izjavio je ambasador Nemačke u Crnoj Gori Robert Veber.

Prema njegovim riječima, regionalni dijalog je od ključnog značaja za ekonosmko povezivanje zemalja Zapadnog Balkana. Sertifikacija daje zajedničku platformu kako bi se zemlje Balkana lakše upoređivale sa standardima dobrog upravljanja. Naglašava da su za bolje poslovanje u regionu veoma bitni elektronska registracija sezonske radne snage i ažuriranje katastra.

- Njemačka će nastaviti da podržava Region, snaženje poslovnog ambijenta njegovih zemalja kako bi se lakše pozicionirale na globalnom ekonomskom tržištu – zaključio je Veber.

Uspeh BFC SEE programa podstakao je pokretanje inicijative za njegovu institucionalizaciju kao Business Friendly Environment platforme u okviru koje bi vlade zemalja regiona zajedno radile na regulatornoj standardizaciji, a sve u cilju boljeg pozicioniranja jugoistočne Evrope na globalnoj investicionoj mapi s obzirom na to da investitori ovaj region najčešće vide kao jedno tržište. Zato je cilj uključivanje novih zemalja u BFC SEE. 

Sertifikate su, pored ambasadora, uručili predstavnici Regionalnog savjeta za povoljno poslovno okruženje u jugoistočnoj Evropi, Bojana Bošković iz Ministarstva finansija Crne Gore i Jozo Bejić iz Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta Bosne i Hercegovine.

Predstavnica Ministarstva Bojana Bošković je izrazila očekivanje da će narednih godina biti sve više opština sa ovim sertifikatom.

Tokom sedam panela Konferencije kompetetni govornici, poznavaoci evropskih i regionalnih prilika, dali su viđenje stanja i perspektiva u oblastima od značaja za ekonomije zemalja Zapadnog Balkana.

Prvog radnog dana razgovarano je na teme: „Zelena ekonomija i održivi razvoj“, „Energetika na Balkanu – stanje i budućnost“, „Turizam kao zajednički proizvod regiona“ i „Globalni izazovi vodnog stresa u 21. vijeku“.

Zelena ekonomija i održivi razvoj

Zelena ekonomija nije trend već strateška orjentacija, budući da ekološka očuvanost čini bitnu odrednicu ekonomskog identiteta i međunarodnog imidža savremene države. Region ima izuzetan potencijal za ozelenjavanje nacionalnih ekonomija, čineći ih tako prihvatljivim savremenim svjetskim trendovima. Na marginama Konferencije Privredna komora je potpisala Pismo namjera o kreiranju Crnogorske mape puta ka cirkularnoj ekonomiji

O zelenoj ekonomiji i održivom razvoju govoriili su potpredsjednik Vlade Crne Gore Milutin Simović, državni sekretar u Ministarstvu životne sredine i prostornog planiranja Slovenije Marko Maver, utemeljiteljka i izvršna direktorka Cirkularne promjene Ljubljana-Brisel-Beč-Kjoto Ladeja Godina Košir i stalna predstavnica UNDP u Crnoj Gori Daniela Gasparikova. Moderator je bila prof. dr Mira Vukčević sa Univerziteta Crne Gore.

Potpredsjednik Vlade Milutin Simović smatra da su saradnja, sinergija ali i zeleni rast te održivi razvoj presudni faktori razvoja Crne Gore i Regiona.

- Dobro je kada imamo zelene dane i konferencije, ali je mnogo važnije da ne bude sve retorika, već da dogovoreno zaživi u praksi i postane dio ekonomskih politika svake države, putokaz regionalne saradnje i zaživi u svakom privredniku i instituciji. Ta poruka postaje dio našeg načina života i razmšljanja i time dajemo zajednički odgovor na globalni izazov u ostvarivanju agende 2030 EU – rekao je Simović.

Crna Gora je uspostavila institucionalni okvir za sprovođenje politike održivog razvoja i institucije za realizaciju svih ciljeva.

- U julu ove godine smo, na globalnom nivou, već potrošili resurse koji su bili opredijeljeni za cijelu godinu. Mnogo brže trošimo resurse nego što ih obnavljamo. Na tu činjenicu moramo da damo zajednički odgovor. U Crnoj Gori, koja ima ograničene resurse, to pitanje je još značajnije – naveo je on.

Pojasnio je da je od ukupne površine Crne Gore 13 odsto zaštićeno a 5,7 zauzimaju nacionalni parkovi. Ako se tome dodaju međunarondni sistemi zaštite jasno je da je zaštićeno preko 20 odsto.

- Crna Gora će biti održiva i vječna ukoliko bude zelena. Suština je uspostaviti balans između ekonomskog, ekološkog i socijalnog pristupa. Dati odgovor na pitanje kako obrađivati dragulj, a ne oštetiti ga. Održivi razvoj treba da garantuje blagostanje, smanjenje socijanih nejednakosti i održivo upravljanje, odnosno brigu o životnoj sredini. Sve to zvuči izazovno ali sam siguran da će Konferencija doprineti rješenju za tu jednačinu sa više nepoznatih – kazao je Simović.

Crna Gora i UNDP su dogovorili projekat upravljanja viškovima hrane i njenog otpada.

- U taj projekat krećemo sa UNDP, Privrednom komorom i cijelom privredom i očekujemo njegove rezultate. Crna Gora želi da definiše mapu puta cirkularne ekonomije – kazao je Simović.

Na ovom poslu predstoji podizanje svijesti građana o značaju cirkularne ekonomije, jačanje sistema obrazovanja, poreske reforme.

- Zašto ne bismo podigli poreske stope svima koji ostavljaju ožiljke na prirodnoj sredini, a podržali preduzetnike koji razvijaju zeleno poslovanje – zapitao se Simović.

Državni sekretar u Ministarstvu životne sredine i prostornog planiranja Slovenije Marko Maver poručio da se mora smanjiti ekološki otisak koji ostavljamo.

- Neophodan je sistemski pristup ovom izazovu i Slovenija je tome pristupila uključivanjem svi sektora u cirkularnu ekonomiju- naveo je Maver.

Slovenija teži da smanji korišćenje plastičnih boca i kesa.

- Možete napisati najbolje politike ali bez sprovođenja i uključivanja svih subjekata u to one će ostati mrtvo slovo na papiru – rekao je on.

Naglasio je da je Slovenija sebi zadala cilj da do 2050. bude neutralna po pitanju emisije ugljen diosksida.

Daniela Gasparikova, UNDP, istakla je da je Agenda 2030 sa 17 ciljeva najambicioznija do sada kreirana.

- Cilj ove agende je da do 2030. godine iskorijeni siromaštvo i da to ostvarimo bez narušavanja ograničenih resursa – navela je Gasparikova.

Prema njenim riječima, nije dovoljno samo zalaganje za reciklažu, već je potrebno smanjiti otpad koji proizvodimo.

- Cirkularna ekonomija može tranformisati način generisanja rasta i podstaći inovacije. Tome se posvetilo 180 država svijeta. Moramo da sa ulaganja milijardi u ostvarenje ovog cilja pređemo na bilione i većina tog novca treba da dođe iz privatnog sektora – kazala je ona.

Gasparikova je saopštila da nije dovoljno da se ovaj vid transformacije dogodi u pojedinačnim državama, već na području cijelog zajedničkog tržišta. Crna Gora mora intenzivirati saradnju sa svim državama Zapadnog Balkana na ovom pitanju.

Ladeja Godina Košir je pozvala na konkretne poteze koji će uslijediti nakon razgovora i iskazane političke volje za transformacijom u pravcu cirkularne ekonomije.

- Potrebno je da dogovorimo konkretnu akciju, a da bi ona urodila plodom potrebno je da prepoznamo lični interes u cirkularnoj ekonomiji. Ona mora postati srž biznisa – kazala je Godina Košir.

Prema njenim riječima, ključno je održati i nadgraditi resurse koje već imamo.

- Za Region je ključno da zaštiti svoje veoma vrijedne resurse. Imate sve, nemojte to prokockati, već napravite uspješnu priču, jer Zapadni Balkan, u ovoj oblasti, može postati značajan faktor u Evropi – rekla je ona.

Učesnici su na kraju panela poručili: „Djelujmo zajedno, integralno i bez odlaganja. Ne čekajmo na druge. Investirajte više u istraživanje i inovacije. Upravljanje resursima je ključno i mora postati dio poslovnog modela“.

Energetika na Balkanu – stanje i budućnost

Slika energetskih prilika u Regionu značajno se mijenja postavljanjem podmorskog kabla između Crne Gore i Italije. Riječ je o novom tranzitnom pravcu kojim se povezuju elektroenergetski sistemi zapadne i istočne Evrope, čime Crna Gora dobija poziciju jednog od najznačajnijih energetskih čvorišta Evrope.

Na temu „Energetika na Balkanu – stanje i budućnost“ govorili su predsjednik Odbora Regulatorne agencije za energetiku Branislav Prelević, ministar za ekonomski razvoj Kosova Valdrin Lluka, direktor kompanije TERNA Crna Gora-Italija Gianluca Vettese, član uprave CROPEX, Hrvatska IvicaToljan i izvršni direktor Elektroprivede Crne Gore Igor Noveljić. Panelom je moderirao analitičar tržišta energijom Alpiq Energy SE Pavle Grbović.

Gianluca Vettese je najavio da će podmorski kabl dug 450 kilometara biti u komercijalnoj upotrebi do kraja godine.

- Završavamo testiranje kabla po međunarodnim i standardima Evropske unije – rekao je Vettese.

Naglasio da je riječ o prvoj fazi ovog projekta čija je ukupna snaga planirana na više od 1000 MW.

- U planu je postavljanje još jednog podmorskog kabla prema Italiji, kako bi se cio projekat zaokružio – naveo je on.

Igor Noveljić je naglasio da je energetika najvažnija ekonomska grana i velika razvojna šansa Crne Gore. Kazao je da će u naredne dvije godine EPCG realizovati investicioni ciklus, u četiri postojeće elektrane, vrijedan 170 miliona eura.

- Završiće se modernizacija hidroelektrana Perućica i Piva, kao i ekološka rekonstrukcija Termoelektrane Pljevlja, što će koštati 40 miliona, dok će 20 miliona biti uloženo u sanaciju deponije Maljevac – naveo je Noveljić.

Najavio je izgradnju solarne elektrane u Ulcinju vrijedne 200 miliona eura i vjetroelektrane Krnovo u vrijednosti 50 miliona eura.

- Urađen je idejni projekat za hidroelektranu Komarnica čija bi gradnja trebalo da se zavši u narednih 10 godina – rekao je on i naveo da je sve navedeno u zbiru 700 miliona eura investicija ili 500 MW nove snage iz obnovljivih izvora energije.

- Godišnja proizvodnja Elektroprivrede će se povećati za 900 GWh – rekao je izvršni direktor.

Valdrin Lluka govorio je o energetskim kapacitetima Kosova, koje ima najnižu cijenu struje u Evropi, poslije Ukrajine.

- Kosovo je planiralo da uloži tri milijarde eura u gradnju novih elektrana. Najprije će započeti gradnju elektrane od 450 MW kako bismo uz energiju iz obnovljivih izvora zadovoljili domaće potrebe i obezbijedili stabilnost energetskog sistema – kazao je Lluka.

Potpisali su ugovor sa Njemačkom za izgradnju vjetroelektrane, a Turci su već sagradili solarnu na tom području.

-  U narednim godinama imaćemo 400 MW obnovljive energije – saopštio je Lluka.

Prema njegovim riječima, izuetno je važno regionalno povezivanje u energetici.

-  Smatramo da je perspektiva u ovom privrednom sektoru jako dobra jer imamo značajne potencijale – zaključio je on.

Branislav Prelević je ocijenio da je tema ovog panela u fokusu svih važnijih skupova širom Evrope. On je akcenat diskusije stavio na novu regulativu EU – IV energetski paket.

- Evropska unija se ujedinila oko struje, jer je svjesna da je najranjivija u ovoj oblasti. Ona uvozi 53 odsto potrebne energije i za to troši 400 milijardi dolara. Samo u ovoj godini mjesečno plaća 30 milijardi dolara za struju – kazao je Prelević.

Istakao je da je EU u nepovoljnom položaju jer joj je glavni snabdjevač Gasprom iz Rusije.

- Evropska unija planira da uloži 1000 milijardi eura za razvoj energetike u narednih 10 godina – saopštio je on.

Naglašava da je Crna Gora daleko odmakla u energetskoj zajednici i lider je po pitanju implementacije EU politika. Crnogorska regulatorna agencija je članica ACER-a iako naša zemlja nije u EU.

- Energetska zajednica želi da se u regionu implementiraju sve politike EU ali je Region prilično inertan i usporava te procese – smatra on.

Ivica Toljan ocijenio je da su konferencije poput budvanske veoma vrijedne jer na jednom mjestu daju značajne podatke donosiocima odluka.

- Kabl prema Italiji je veliki doprinos Crne Gore stabilnosti energetskog sistema Evrope. Činjenica je da ovakvi kablovi nigdje u svijetu ne posluju loše – decidan je Toljan.

Prema njegovim riječima, sve elektrane će morati da se usklade sa politikom Evropske unije čija se energetika sve više zasniva na obnovljivim izvorima.

- Nema ulaska u EU sa emisijom ugljen dioksida iz termoelektrana – naglasio je Toljan.

On zaključuje da je nacionalna berza temelj nacionalne energetike te da nema nikakve prepreke da se Crna Gora priključi evropskoj iako još nije u Uniji.

- Crna Gora će sa kablom postati energetski hab – zaključio je on i naglasio da je potrebno organizovati edukacije kako bi se prilike koje nosi ovaj projekat iskoristile na najbolji način.

Turizam kao zajednički proizvod regiona

Region Zapadnog Balkana svoj prirodni i kulturni potencijal treba da stavi u funkciju turističke ponude usklađene sa modernim zahtjevima svjetskog tržišta. Crna Gora se profilisala u prestižnu turističku destinaciju, ali se samo objedinjena, raznovrsna i šira turistička ponuda zemalja regiona može kvalitetnije valorizovati na međunarodnom tržištu. Komore Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine i Sjeverne Makedonije ovim se pitanjem bave već neko vrijeme, kreiranjem zajednickih turistickih oroizvoda. Šta treba unaprijediti i kako odgovoriti izazovima na ovom putu rečeno je na panelu posvećenom zajedničkom turističkom proizvodu.

Na ovu temu govorili su državni sekretar Ministarstva održivog razvoja i turizma Damir Davidović, izvršni direktor Azmont Investments Stevan Milić, direktorica slovenačkog Provobisa Darja Radić i projekt menadžerka za turizam Regionalnog savjeta za saradnju Snježana Derviškadić. Moderator je bio Almir Peštek, profesor Univerziteta u Sarajevu.

Damir Davidović je istakao da je turizam najznačajnija privredna grana u Crnoj Gori, te da posljednjih 15 godina karakteriše kontinuirani rast. Prošle godine je prvi put prihodovano preko milijardu eura, ali će ova godina prema procjenama biti još bolja, jer je zabilježeno 200.000 gostiju više i 600.000 noćenja više.

- Ovome je doprinijela dugoročna politika vlade koja je rezultirala otvaranjem brojnih hotela posljednjih godina. Ukupno 6.000 kreveta stavili smo na tržište ove godine. Cilj je bio da više od 50 odsto kapaciteta bude kategorisano sa 4 i 5 zvjezdica, a sada on iznosi 56 odsto – navodi Davidović.

On je kazao da se u crnogorske turističke projekte godišnje ulaže nekoliko stotina miliona eura. Razvoju turizma posebno na sjeveru doprinijeće autoput čija će prva faza biti završena u septembru 2020. Veliki zamajac razvoja je i izgradnja skijališta na sjeveru u šta je uloženo 140 miliona eura.

- Ove godine smo otvorili još jedno skijalište u Crnoj Gori i očekujemo da bude jedno od najvećih u ovom dijelu Evrope. Želimo da za deset godina turizam sjevera učestvuje značajno u BDP-u – naglasio je predstavnik Ministarstva.

Zaključuje da Crna Gora ima razloga za zadovoljstvo turizmom.

- Svi rezultati koje smo napravili su snažna osnova razvoja i zamaha koji se očekuje u narednoj deceniji. Turizam može da bude i snažna osnova zapošljavanja, te prenosa znanja. Upravljanje destinacijom zahtijevaće promjene kako bismo maksimalno iskoristili potencijale – naveo je on.

Izvršni direktor Azmont investments Stevan Milić rekao je da se na području našeg primorja realizuju projekti vrijedni više milijardi eura, te da su na tom području zastupljeni brendovi kojih nema u regionu. Među najvrednijim projektima je investicija Azmonta - Porto Novi vrijedan milijardu eura sa hotelom One & Only, prvim u Evropi.

- Mislim da smo na dobrom putu. Ocijenio bih da je crnogorska investiciona klima veoma pozitivna jer čini da se investitori osjećaju dobordošlo. Ukupan poslovni ambijent, povoljna regulativa i administrativna podrška doprinijeli su da postanemo ovako atraktivan ambijent – rekao je on.

Dodaje da je za razvoj crnogorskog turizma ključno što postoji velika raznolikost u ponudi na malom prostoru.

Zaključuje da je potrebno uvezivanje Crne Gore i regije u zajednički turistički proizvod. Međutim, limitirajući faktor za zajednički proizvod je i dalje neadekvatna saobracajna povezanost.

Darija Radić smatra da je za razvoj turizma neophodno stvoriti okruženje u kojem će privatni i javni sektor partnerski sarađivati, kako bi se privukle investicije. Slovenija je takvo zalaganje stavila u strateški dokument sa vrlo konkretnim akcionim planom, kojim je jasno navedena podjela dužnosti. Slovenija je od turizma u 2018. godini prihodovala 2,7 milijardi eura.

- Prilikom razvoja turizma najprije smo se fokusirali na razvoj infrastrukture, a nakon toga počeli da osmišljavamo turističke proizvode gdje možemo biti najbolji, kao što su welness-spa, skijališta. Sva podrška je išla u te proizvode. U trećoj fazi smo intenzivnije radili na promociji i osmislili slogan I Feel Slovenia koji smo zatim dopunili sa I Feel Green, Healthy and Active. Taj slogan „držimo“ duži niz godina jer oslikava identitet za globalno tržište po kojem smo prepoznati – navela je Radić.

Slovenija, dodaje, sada ima, sve ali nema kadar, jer odlaze u Zapadnu Evropu i SAD, u potrazi za boljim uslovima života.

- Kod nas ne dolaze ljudi sa Balkana u potrazi za poslom i zato je još ozbiljniji izazov da osiguramo da domaći kadrovi ostanu kod kuće – rekla je ona.

Zaključuje da je za razvoj turizma potrebna saradnja sa zemljama u regionu, naročito kada treba nastupati na dalekim tržištima poput azijskih. Slovenija već sarađuje sa Hrvatskom na tom polju.

- Ako bi Balkan išao zajedno, to bi bio veliki benefit za cio region – rekla je Radić.

Snježana Derviškadić predstavila je Regionalni savjet kao platformu čiji je jedan od segmenata turizam.

- U fazi je realizacija zajedničkog proizvoda šest IPA ekonomija, čemu značajno doprinosi Tourism Expert Group - TEG koji okuplja predstavnike ministarstava, NTO i privatnog sektora, odnosno privrednih komora. Primarni zadatak je mogućnost razvoja regionalnih programa i ruta iz avanturističkog i kulturološkog turizma – rekla je Derviškadić.

Tržište, prema njenim riječima, traži regionalne programe. Bogatstvo nasljeđa je naša zajednička crta koja istovremeno doprinosi sličnosti naših raznolikih ponuda.

- U avanturističkom turizmu već imamo Via Dinariku kao prepoznatljiv proizvod, planinarsku transferzalu koja putuje kroz Dinaride, od Slovenije do granice Kosova i Albanije. Postoji interes da ova ruta uključi i Šar planinu kroz Makedoniju – navela je ona.

Tri kulturološke rute koje se razvijaju su Iliricum Trail sa rimskim nasljeđem u Regionu, a uvezana je sa Roman Emperors Vine Rout koja je sertifikovao Savjet Evrope, zatim Balkan Monumental Trail predstavlja nasljeđe spomenika Drugog svjetskog rata i Crossroads of Civilizations čija je osnova istorijsko nasljeđe regiona. Za sve rute smo u fazi izrade plana upravljanja i promocije.

Zaključeno je da je u cilju pospješivanja turizma potrebno obezbijediti nesmetan i brži prelazak granica zemalja Zapadnog Balkana, odnosno pojednostaviti kretanje ljudi unutar regiona.

Globalni izazovi vodnog stresa u 21. vijeku

Finalni panel prvog dana Konferencije odnosi se na globalne izazove vodnog stresa u 21. vijeku. Pitanje korišćenja hidropotencijala zajedno sa promocijom održivog razvoja zahtijeva ekonomski i etički odgovorne odluke od kojih zavisi način i kvalitet života budućih generacija, zbog čega se glavna riječ mora prepustiti isključivo stručnoj argumentaciji i činjenično utemeljenim politikama.

Ovu važnu temu su elaborirali dokazani stručnjaci iz oblasti voda: Goran Jevrić, direktor JP „Regionalni vodovod Crnogorsko primorje“, Francesco Fiorillo, profesor Univerziteta italijanske pokrajine Samnija, Vladimir Taušanović, potpredsjednik Međunarodnog udruženja vodovodnih preduzeća u slivu rijeke Dunav i direktor Uprave za vode Crne Gore Damir Gutić. Moderirao je Zoran Stevanović, profesor Univerziteta u Beogradu.

Na planeti se koristi svega 0,8 odsto ukupnog vodnog bilansa, ali je problem raspoloživost vode, pošto je najveća količina neupotrebljiva jer je u lednicima. Većina zemalja je u stanju vodnog stresa, čemu značajno doprinosi i povećanje korišćenja vode u industrijske svrhe, koja je sedam puta povećalo potrošnju. Danas imamo 15 puta veće potrebe za vodom i to eksponencijalni rast koji če sve više prouzrokovati vodni stres u pojedinim djelovima planete. Manjak vode se već osjeća u poljoprivredi. Najveća pretnja za vodni stres su klimatske promjene.

- Samo uz dobru zaštitu vodnog resursa i održivi razvoj moći ćemo da se izborimo sa izazovima u ovoj oblasti – poručeno je sa ovog panela.

Crna Gora je jedan od lidera po raspoloživosti voda, naročito ako se navode podaci po stanovniku, ali već sada, prekograničnim povezivanjem, potrebno je raditi na prevenciji problema njenog nedostatka. Tome značajno doprinose projekti međugranične saradnje, zaključili su eksperti.

Vladimir Taušanović potpredsjednik Udruženja Dunav tok, osnovanog sa misijom očuvanja vodnih resursa u zemljama sliva ove rijeke, navodi da je voda osnov života, te je stoga proglašena za ljudsko pravo.

- Voda postaje sve važniji resurs bez kojeg se ne može ići u dalji razvoj – smatra Taušanović.

Prema njegovim riječima, naši resursi su u velikoj mjeri iskorišćeni.

- Sada koristimo resurse koje ima jedna i po planeta. Najrazvijeniji troše najviše, i to na račun nerazvijenih. Glavno je pitanje kako ćemo se nositi sa svim tim izazovima, a jedan od njih je i vodni stres – kazao je on.

Saopštio je da se od ukupnih količina vode 70 odsto iskoristi za proizvodnju hrane, 20 odsto za industriju, a svega 10 odsto za snabdijevanje stanovništva. Za proizvodnju kilograma čokolade potrebno je obezbjediti 17.000 litara vode.

- Region ima dovoljno resursa, ali to ne znači da ne moramo da ih koristimo ravnomjerno, racionalno i predamo generacijama koje će doći. To treba da bude naša misija – rekao je Taušanović.

Izazov predstavljaju gubici na mreži koji iznose od 30 do 60 odsto zavisno od države.

- To je čisto bacanje resursa. Trudimo se da nađemo rešenja za unapređenje infrastrukture i dovođenje gubitaka na nivo ispod 20 odsto. U najrazvijenijim zemljama oni iznose ispod 10 i pet odsto – rekao je Taušanović.

Izazov je i upravljanje otpadnim vodama koje moraju da se prerade i prečiste prije nego se puste u prirodu jer ćemo inače biti zagađivači

- Crna Gora ostvaruje vidan napredak u ovoj oblasti. Za razvoj turima potrebno je uredno vodosnabdijevanje i tretiranje otpadnih voda kako bi priroda ostala netaknuta- naveo je on.

Goran Jevrić je predstavio situaciju prije i nakon izgradnje izvorišta Bolje Sestre, najvećeg vodozahvata izgrađenog na Mediteranu u posljednjih 25 godina.

- Sa obnovom države Crne Gore više nije bilo izgovora za snabdijevanje primorja iz domaćih izvora Prve količine vode iz vodoizvorišta Bolja Sestre isporučene su 2010. godine što je značajno doprinijelo tome da prihodi od turizma od tada porastu tri i po puta i budu veći od 1,1 milijardu eura u 2018. godini – rekao je Jevrić.

Istakao je da privredna aktivnost može da doprinese vodnom stresu.

- Ne dozvolimo da narušimo osnovne principe održivog razvoja da imamo privredne aktivnosti koji će narušiti resurse budućih generacija. Moramo mnogo bolje da iskoristimo prednosti dovoljnih količina ovog resursa kojim raspolažemo – naveo je Jevrić.

Procjene Regionalnog vodovoda pokazuju da će u narednih pet godina potražnja za vodom porasti 58 odsto.

- Ulažemo 10 miliona u drugu fazu Vodovoda koju realizujemo sedam godina prije roka da bismo opštinama Boke Kotorske isporučili 750 litara vode u sekundi – naglasio je Jevrić.

Među budućim aktivnostima naveo je priključivanje Herceg Novog na mrežu, a jedan od izazova je i povezivanje 20.000 objekata u Baru, među kojima su hoteli sa četiri zvjezdice.

- Od 164 države Crna Gora je na 121 mjestu pa nije izražen vodni stres, ali moramo da čuvamo naše veliko vodno bogatstvo - poručio je Jevrić.

Damir Gutić je ocijenio da je voda nezamjenjiv prirpdni resurs i upravljanje ovim resursom predstavlja odgovornost prema sadašnjim i budućim genaracijama.

Crna Gora među najbogatijim vodnim područjima. Vodu dobija iz Dunavskog i Jadranskog sliva.

- Hidrološke analize otkrivaju veliku neravnomjernost voda. Crna Gora je bogata u prosječnim vrijednostima ali nema vode u kriznim hidrološkim periodima, kad je najveća potražnja – rekao je Gutić.

Smatra da je neophodno unaprijediti monitoring, očuvanje kvaliteta i eliminisanje gubitaka u mreži.

Naveo je da su transponovane evropske direktive u domaću regulativa koja uređuje upravljanje ovim resursom.

- Da bi se unaprijedilo upravljanje potrebno je uspostaviti održive administrativne i finansijske kapacitet. Očekujemo uspostavljanje vodnog informacionog sistema. Potrebne su nam jake institucije u ovoj oblasti i koordinacija sa svim nadležnim organima. Neophodno je unaprijediti monitoring, podići svijest o racionalnom korišćenju i zaštiti vodotoke. Voda se više ne može posmatrati kao socijalna kategorija – rekao je Gutić.

Profesor Francesco Fiorillo govorio je o istorijatu rimskih akvadukata koji su zastupljeni širom svijeta, između ostalog u Francuskoj i Izraelu (1000 godina star).

Italija se prema njegovim riječima uglavnom snabdijeva vodom iz kraških izvora izuzetnog kvaliteta. Posebno je istakao kraški izvor Kampanija iz kojeg stanovništvo Napulja dobija vodu.

- Postoji jedinstven sistem distribucije u južnoj Italiji gdje su vodovodi povezani u kompleksnu mrežu – naveo je Fiorillo.

Drugi dan Konferencije o ekonomiji obilježiće panel diskusije o saobraćajnoj infrastrukturi – pokazatelju (ne)razvijenosti regiona, obrazovanju, zapošljavanju i demografskim trendovima, te digitalizaciji i inovacijama kao razvojnoj šansi.

Saobraćajna infrastruktura

Drugi dan Konferencije o ekonomiji „Sinergija – ključ uspjeha Regiona“, u organizaciji Privredne komore Crne Gore, obilježile su panel diskusije o saobraćajnoj infrastrukturi – pokazatelju (ne)razvijenosti regiona, obrazovanju, zapošljavanju i demografskim trendovima, te digitalizaciji i inovacijama kao razvojnoj šansi.

Saradnja na polju saobraćajnog povezivanja se nameće kao imperativ, dok značaj usaglašenog razvoja saobraćajne mreže u regionu potvrđuje i nedavno osnivanje Transportne zajednice za Zapadni Balkan. Završetkom planiranih infrastrukturnih projekata aspekt privlačenja stranih direktnih investicija dobiće svoj puni intenzitet i značaj za podizanje konkurentnosti privreda regiona. To je i razlog zašto se Agenda povezivanja nalazi visoko na listi prioriteta Berlinskog procesa. Da li je kroz Zapadnobalkanski investicioni okvir opredijeljeno dovoljno novca za razvoj saobraćajne infrastrukture? Koliko je važno sinhronizovano djelovati unutar Regiona u oblasti saobraćaja? Ovo su teme o kojima su razgovarati Angelina Živković, državna sekretarka u Ministarstvu saobraćaja i pomorstva Crne Gore, Saša Dalipagić, zamjenik ministra za komunikacije i saobraćaja Bosne i Hercegovine, Velibor Peulić, profesor Panevropskog univerziteta Aperion, Bosna i Hercegovina i Bojan Rosi, dekan Fakulteta za logistiku Celje Univerziteta u Mariboru. Moderator je bila Anja Kossik, urednica austrijskog časopisa „Saobraćaj“.

Angelina Živković je ocijenila da region postaje veliko gradilište.

- Saobraćaj daje doprinos tome i generator je ekonomskog i privrednog razvoja – rekla je Živković.

Navodi da su zemlje Balkana prepoznale saobraćaj i energetiku kao limitirajuće faktore konkurentnosti Regiona, te da je potreban bolji protok kapitala i ljudi.

Prema njenim riječima, dosta je urađeno u prethodnom periodu u smislu politika, strategija i realizacije projekata. U Crnoj Gori se realizuje autoput, jedan od najvećih kapitalnih projekata u Regionu. Završava se prioritetna dionica koja povezuje jug i sjever, odnosno našu zemlju sa koridorom 11 koji prolazi kroz Srbiju – riječi su Živković, koja dodaje da je projekat vrijedan 810 miliona eura.

- Ovaj projekat je dao injekciju ekonomskom razvoju Crne Gore, otvaranju radnih mjesta. Više od 30 odsto ove dionice rade domaće firme, a mladi inženjeri stiču znanja koja će prenositi novim generacijama i širom regiona – navela je ona.

Prioritet je, dodaje, nastavak autoputa prema sjeveru i na tom poslu postoji podrška EU.

Željeznička pruga u Crnoj Gori se intenzivno rekonstruiše i modernizuje. Preko 45 odsto pruge je modernizovano, sa projektovanom brzinom od 80 km na čas.

- Bitno je da stvorimo kvalitetno zaleđe za Luku Bar, logistički lanac i mogućnost razvoja multimodalnog saobraćaja – navela je Živković.

Luka Bar je jedan od najznačajnijih potencijala Crne Gore, prepoznata je kao vrlo značajna na Jadranu i dio je plavog koridora. Ona naglašava da je vrlo bitno da se barska poveže sa jadranskim i mediteranskim lukama.

Dodaje da je drugi važan koridor za Crnu Goru Jadransko-jonski koji će biti sastavljen od kapitalnog objekta prelaza preko Boke i obilaznica oko primorskih gradova. Crna Gora je od EU dobila 40 miliona eura za obilaznicu oko Budve, koja je dio ovog pravca.

Saša Dalipagić je kazao da povezivanje sa susjedima ima vitalni značaj za Region. Koridor 5C je prioritet Bosne i Hercegovine, jer je riječ o jedinoj panevropskoj saobraćajnici koja prolazi kroz ovu državu, a povezuje 85 odsto stanovništva, brojne turističke i trgovinske potencijale.

Koridor povezuje jug i sjever države, kao i BiH sa lukom Ploče, koja je strateška za ovu državu. U Bosni i Hercegovini se realizuje sedam dionica ove saobraćajnice.

- U BiH imamo oko 220 km autputa u funkciji – naveo je Dalipagić.

Što se tiče Jadransko-jonske ceste, Bosna i Hercegovina je završila studijsku dokumentaciju dionice Jadransko-jonske ceste, za koju se nada da će proći kroz tu državu.

- Trasa Pošted – Neum – Trebinje – Crna Gora duga je 102 km i vrijedna750 miliona eura. Ta bi cesta bila bitna za BiH, zbog razvoja saobraćajne infrastrukture u tom dijelu zemlje, dobrobiti za stanovništvo i privredu – naglasio je on.

Podsjetio je da sa Crnom Gorom postoji sporazum za most na Tari kod Šćepan Polja, te da je BIH napravila glavni projekat za taj objekat i pristupnu saobraćajnicu.

Aktivno rade na projektu auto puta Sarajevo-Beograd, iako napominje da se dosta kasni u odnosu na Srbiju, koja je već krenula sa dionicom od Sremske Rače do Rače.

- Usaglasili smo most kod Rače, a Turska bi trebalo da bude investitor u tom projektu, kao i u obnovi pojedinih trasa. Dionica tog puta bila bi brza cesta Sarajevo-Pale-Rogatica-Višegrad-Gradište. Ovaj projekat vrlo skup i vrijedi oko tri milijarde eura – rekao je Dalipagić.

Velibor Peulić je čestitao Privrednoj komori jer je uspjela da na Konferenciji okupi sve značajne faktore tokom debate.

- Žao mi je što Centar transportne zajednice nije u Crnoj Gori – rekao je Peulić.

Ukazao je da su za prevoz roba i tereta u Regionu najangažovanije kompanije iz drumskog transporta čiji su troškovi relativno visoki, što se uključuje u cijenu koštanja.

- Naši troškovi su u transportu mnogo veći nego u drugim zemljama u Evropi – naglašava on.

Prema njegovim riječima, potrebno je ubrzati izgradnju i povezivanje saobračajne infrastrukture, što će doprinijeti željenoj sinergiji koja doprinosi ekonomskom razvoju ovog prostora.

- Tamo gdje prođe autput, u perspektivi se razvija još 50 km puteva. Dobit od koridora 5C u Bosni i Hercegovini je pet milijardi eura. Paralelno se moraju otklanjati prepreke u postojećoj infrastrukturi. Moramo smanjiti i zadržavanje na granicama. Želimo da čekanje na granici jedne transportne jedinice na bude duže od 15 minuta. Naše kompanije godišnje izgube 100 dana na granici. To niko ne može da riješi osim nas – naveo je Peulić.

Ukazao je na neophodnost da se iskoriste povoljnosti povezivanja koridorima i lukama Bar, Ploče, Rijeka i Kopar unaprijedi konkurentnost kako bi se izborile sa Solunom koji prednjači kada se govori o pretovaru tereta.

Bojan Rosi je kazao da je Slovenija prije nekoliko godina imala iste razgovore i nedoumice u vezi sa saobraćajnom infrastrukturom. Kaže da su dosta toga riješili, ali je bilo potrebno dosta vremena. Svi slovenački koridori su sada u TNT mreži, a bilo je potrebno da ispune brojne uslove da bi ušli u ovu mrežu. Pomoć EU je bila značajna, ali je bio potreban i veliki trud na nivou države.

 - Ono što smo uložili pretvorilo se u dobit i postali smo konkurentni na tržištu EU, spremni za ravnopravnu utakmicu sa ostalim članicama – rekao je Rosi.

U Sloveniji se, kaže on, još dosta priča o Petom, Desetom, Sredozemnom i Jonskom koridoru koji dodatno povezuju ovu državu sa Regionom.

- Koridori su sjajni ali na našim glavnim putevima svih vrsta imamo problema sa kašnjenjem koje se pretvara u gubitak u novcu. Ovim izazovom se dosta bavimo sa akademskom zajednicom, a i vas pozivam da se učite na našim, a ne sopstvenim greškama. Već tražimo alternative koridorima, koji ne predstavljaju najkraći put – riječi su Rosija.

Slovenija prema njegovim riječima gravitira Balkanu gdje traži mogućnosti zajedničkog rada na projektima ubrzavanja saobraćaja.

- Ništa ne vrijedi 100 km autpoputa, ako dugo stojiš na granici. Takođe, ako želiš da dižeš kvalitet željeznice, ona mora da ima putnike, a ne prazne vozove. Potrebno je da bolje postavimo stvari, usaglasimo standarde i otklonimo barijere – zaključio je Rosi.

Obrazovanje, zapošljavanje i demografski trendovi

Prema zvaničnim podacima, Region Zapadnog Balkana karakterišu nepovoljna demografska kretanja. Odlazak stanovništva, uglavnom u zemlje Zapadne Evrope i nedostatak radne snage glavni su izazovi sa kojim se suočavaju naše ekonomije. Komorski investicioni forum posebnu pažnju posvećuju povezivanju ljudskih resursa i uspostavljanju fleksibilnog sistema obrazovanja koji bi odgovorio na izmijenjene zahtjeve tržišta rada i omogućio sticanje znanja za kvalitetniji profesionalni razvoj. Neophodno je pokazati sposobnost, volju i interes da se okupe i aktiviraju svi ljudski potencijali iz regiona, kako bi zajednički tražili optimalna rješenja za izazove s kojima se suočavamo.

O obrazovanju, zapošljavanju i demografskim trendovima raspravljali su Mubera Kurpejović, direktorica Direktorata za visoko obrazovanje u Ministarstvu prosvjete, te profesori ekonomskih fakulteta u Beogradu, Zagrebu i Ljubljani Dejan Šoškić, Ljubo Jurčić, (koji je i predsjednik Hrvatskog društva ekonomista), te Janez Malačić. Moderator je Mladen Perazić, direktor Sektora za obrazovanje i kvalitet Privredne komore Crne Gore.

Tržište rada Regiona karakterišu 231.000 novih radnih mjesta, rast zapošljavanja 3,1 odsto, niska stopa aktivnosti među ženama i mladima. Blizu trećine žitelja živi van regije, 230.000 je emigriralo. Emigranti su obično mladi sa visokim nivoom obrazovanja. Dugoročni gubitak ovih kadrova negativno utiče na ekonomski rast.

Mubera Kurpejović ističe da je bitno ulaganje u najmlađe. Crna Gora je uložila značajna sredstva u veliki broj predškolskih objekata i to je povezano sa ciljevima strategije Evropa 2020. U Crnoj Gori je u posljednjoj godini preko 70 odsto djece obuhvaćeno predškolskim obrazovanjem. To je prvi korak kako bismo unaprijedili zanje djece.

Odogovarajuć na konstataciju moderatora da naša djeca imaju loše rezultate na PISA testiranjima, Kuprejović je kazala da Crna Gora u ovom mjerenju znanja učestvuje dvije godine.

- PISA testiranje pokazuje šta treba promjeniti kako bi naša djeca imala bolja generalna znanja i kompetencije. Sličan rezultat bilježe zemlje u Regionu, jer mi imamo isti obrazovni sistem i to reformama treba promijeniti. Sljedeće generacije postići će bolje rezultate – rekla je ona.

Zaključuje da se sinergijom svih aktera u obrazovanju i društvu može doći do boljih rezultata na PISA testiranjima i zadržavanja edukovanog kadra u državi.

Ljubo Jurčić smatra da je za nezadovoljavajuće rezultate na PISA testovima zaslužna - greška u sistemu.

- Obrazovanje je javno dobro i ulazi u sve pore društva. Ovo što učimo su sistematizovana iskustva generacija prije nas. Mi smo došli u krizu drušvenih vrijednosti, a jedna od žrtava je obrazovanje – rekao je Jurčić.

Prema njegovim riječima, Hrvatska je došla do prelomne tačke – učitelji, koji sada štrajkuju, proglašeni su  službenim osobama da ne bi bili fizički napadani. Sa druge strane učiteljski posao je najmanje plaćen u odnosu na druge javne djelatnosti.

- Naši učenici nijesu tako loši kao što pokazuju testovi. Mi imamo odlične rezultate na svjetskim takmičenjima. Naši mladi su često u prvih tri ili pet, iz matematike, fizike. To pokazuje da su naša djeca kvalitetna, bez obzira na ovakakav sistem, prije svega zahvaljujući porodici. Takvi studenti, nažalost, ne mogu naći posao u Regionu, ali se bez problema zapošljavaju u Americi, Irskoj, Finskoj i drugim zemljama, za mnogo veću platu – rekao je Jurčić.

Smatra da nužne promjene ne mogu da se izolovano rade u pojedinim segmentima, već je potrebno njima obuhvatiti sve društvene djelatnosti.

Dejan Šoškić smatra da Region mnogo zaostaje u kvalitetu obrazovanja na svim nivoima. Ocijenio je da je mlada populacija koja dolazi na studije manje funkcionalno pismena nego prije 10 godina.

- Vitalni interes naših zemalja je da investiramo u znanje i snagu obrazovnih institucija – naveo je Šoškić.

Prema njegovim riječima, problematično je što se u školama zabranjuje upotreba digitrona i kompjutera, insistira se na repetetivnom znanju, a manje na njegovom razvoju u funkciji rješavanja problema.

Naglašava da je jako teško predvidjeti koje će komptencije biti potrebne današnjim studentima u budućnosti, ali je veoma bitno da njihova znanja budu primjenljiva u privredi. Zato je, smatra, nužno da se u savjete fakulteta uključe predstavnici privrede koji bi kreatorima programa prenijeli svoje gledište ovog pitanja.

Današnji studenti, više nego ranije, treba da budu svjesni da se obrazovanje ne završava diplomiranjem, već da je neophodno cjeloživotno učenje, dodaje Šoškić.

- Potrebno je raditi na promjeni svijesti u cilju razumijevanja obrazovanja kao kontinuiranog procesa koji traje cio život – izričit je Šoškić.

Ocjenjuje da su porazne statistike Regiona, koje se odnose na broj visokoobrazovanih ljudi u odnosu prosjek EU.

- Konkurentnost nacionalne ekonomije ne može počivati na donošenju odluka koje se zasnivaju na nekonkuretnim znanjima. Zato je obrazovanje posao broj jedan u svim zemljama svijeta – zaključio je Šoškić.

Janez Malačić je kazao da je tercijalno obrazovanje (fakulteti) najznačajnije jer oko 60 odsto novih radnih mjesta traži taj nivo znanja.

U Sloveniji su sada brojni kraći studijski programi u čiji je razvoj značajno uključena privreda.

- Ne bih zagovarao potrebu da institucije tercijalnog nivoa obrazovanja svoje programe fokusiraju na aktuelne potrebe privrede, jer se tehnologija tako brzo razvija da se ne zna kakvo će znanje biti potrebno za 10 godina – kazao je on.

Zato ukazuje da je potrebno da kreatori obrazovnih programa budu povezani sa istraživačkim institucijama da bi imali uvid koje se nove tehnologije i proizvodi planiraju. Tako američke programe fakulteti prave u saradnji sa Udruženjem inženjera koje je opet povezano sa istraživačkim institucijama.

Prema njegovim riječima, različiti su recepti uspjeha vodećih ekonomija, ali je obrazovanje u osnovi svake od njih.

Ukazao je na problem inflacije diploma fakulteta u Regionu, a rješenje vidi u uvođenju testiranja svršenih studenata o osnovnim pojmovima nauka koje su izučili.

- U regionu je problem što državne institucije zapošljavaju studente privatnih fakulteta, a privatni sektor traži svršene studente državnih – naglasio je Malačić.

Digitalizacija i inovacije kao razvojne šanse

Savremeni trendovi u sferi digitalizacije pružaju ogromne mogućnosti za poboljšanja u svim oblastima poslovanja, ali i stavljaju pred ozbiljan izazov kapacitet zemalja regiona da sistemski podstiču preduzeća  da digitalno transformišu ne samo neke procese, već cjelokupno svoje poslovanje. Podsticaj razvoja inovativnih rješenja, bilo da se radi o razvoju inovativnih proizvoda ili  inovativnom pristupu poslovanju, predstavlja imperativ uspješnog poslovanja i opstanka na tržištu. Velike promjene koje donosi era digitalizacije, poslovna zajednica treba da razumije kao jedinstvenu šansu da se smanji tehnološki jaz sa razvijenim ekonomijama. Crna Gora je prva zemlja van Evropske unije koja je donijela Strategiju pametne specijalizacije i time napravila respektabilan iskorak u ovoj oblasti, a Privredna komora dala je vrijedan doprinos u njenom kreiranju. Digitalna transformacija je za privredu Regiona zadatak na koji mora jednako kvalitetno odgovoriti.

Digitalizacija i inovacije kao razvojna šansa bile su u fokusu učesnika finalnog panela Konferencije. Riječ je o Milanu Srzentiću, državnom sekretaru Ministarstva ekonomije Crne Gore, Marku Čadežu, predsjedniku Komiteta za digitalizaciju EUROCHAMBRES-a, Vladanu Tabašu, direktoru i osnivaču, ČIKOM doo iz Podgorice, te Igoru Zorku, osnivaču slovenačkog ZZI doo. Vladimir Vulić, osnivač nevladine organizacije digitalizuj.me, moderirao je panelom.

Vladan Tabaš, navodi da se često pogrešno poistovjećuju termini digitalizacija i digitalna transformacija.

- Digitalizacija je trenutni i konačan proces. Digitalna transformacija je promjena dosadašnjeg načina života koriščenjem digitalnih tehnologija. To je kompleksan, evolutivni proces. On sadrži više procesa digitalizacije i mnogo je složenija priča – rekao je Tabaš.

Panelisti su veliki dio diskusije posvetili poziciji zemalja regiona u ovoj oblasti u odnosu na Evropu, mjerenu DESI indeksom.

Prema riječima Tabaša, osim ovog treba uzeti u obzir i druge pokazatelje, kao što su indeks globalne konkurentnosti gdje je Crna Gora 71 od 140 zemalja svijeta, naglasivši da je ova pozicija prije 10 godina bila znatno bolja.

- Ne možemo biti zadovoljni i zato je potrebno pokrenuti sinergiju svih kako bismo krenuli naprijed. Da bismo to postigli veoma su bitni servisi elektronske uprave, koje još ne koristimo u dovoljnoj mjeri. Obrazovni sistem je neprilagođen, jer nema predmeta koji treba da uče djecu o budućnosti. On mora da prati dinamične promjene koje se dešavaju u tehnologiji. Cilj je da djecu naučimo da koriste tehnologiju, a ne da ih samo teorijski učimo o njoj. Moramo ozbiljno da radimo svi zajedno i tek tada možemo da se realno poredimo po svim indeksima. Moramo da imamo razumijevanja da je to proces – naveo je Tabaš.

Crnogorski IT sektor suočen je sa velikim deficitom kadrova.

- Crna Gora ima 705 IT preduzeća, sa 1880 zaposlenih što je 2,87 zaposlenih po preduzeću. Imamo fenomalnu strategiju razvoja koja nam daje vjetar u leđa ali bojim se da će taj vjetar da nas odbaci a ne da nas gurne naprijed – rekao je on.

Smatra da se na poslu digitalne transformacije moraju udružiti energije svih poslovnih asocijacija, obrazovnih institucija, Vlade, NVO sektora. Jedino sinergija ove koalicije može da rezultira pozitivnim efektima u ovoj značajnoj oblasti.

Igor Zorko smatra da se nalazimo u periodu razvoja koji je uporediv sa počecima industrijalizacije. Digitalna transformacija je nephodna kako bi koristili sve benifite koje savremena digitalna ekonomija nosi sa sobom, i kako bi bili ravnopravni igrači koristeći sve potencijale virtuelnog tržišta.

 DESI indeks je jedan od okvira, i treba zajednički raditi na postizanju pojedinih njegovih kriterijuma u Regionu.

- McKenzijeva analiza kaža da ukoliko bi svako malo preduzeće preuzelo osnove digitalizacije, u Sloveniji bi porastao BDP 3,5 odsto – navodi Zorko.

Saglasan je da se u regionu mora uspostaviti digitalna koalicija države, privrede, naučne zajednice i  obrazovnog sistema.

- Problem je ako domaća preduzeća ne dobijaju poslove od državne uprave. Kako onda da zadrže radnike? Kod nas je sav softver u državnoj upravi autorstvo slovenačkih firmi. Kod nas je 3500 firmi i 25000 programera. Moramo im obezbjedtii radna mjesta. Domaći IT sektor je veoma bitan za razvoj ekonomije – rekao je Zorko.

On se založio da fokus buduće digitalne koalicije bude zalaganje za standardizaciju regulative, e uprave i poslovanja preduzeća.

Milan Srzentić je istakao da je u državnoj upravi, u dijelu digitalizacije i novih tehnologija, jako teško doći do novih kvalitetnih ljudi.

- Digitalna transformacija je višedimenzionalan proces koji se odnosi i na digitalnu transformaciju preduzetništva, uprave i kadrova. Evropska unija mjeri svoju digitalnu transformaciju kroz kompozitni DESI indeks od 37 parametara. Mi na Zapadnom Balkanu još nijesmo spremni da izmjerimo sve indikatore u sastavu DESI indeksa, ali možemo da definišemo 80 odsto njih. Kada se poredimo, loša vijest je da zaostajemo u digitalizaciji za zemljama EU, ali se taj jaz svake godine sve više smanjuje. Posebno kada je riječ o infrastrukturi mreža gdje smo po nekim parametrnma već prevazišli neke članice EU – rekao je Srzentić.

Smatra da zemlje regiona kroz saradnju mogu ojačati kapacitete za digitalnu transformaciju.

Naveo je da je Crna Gora usvojila Strategiju pametne specijalizacije, kao prva država van EU. Identifikovane su tri razvojne oblasti koje horizontalno povezuje ICT. Međutim nije samo ovaj sektor u fokusu donosilaca odluka. Naša država je izdvojila i 4,5 miliona eura za podsticanje startap preduzetništva, posebno za izgradnju kvalitetne infrastrukture za otpočinjanje biznisa.

- Znači, DESI da, ali ne samo DESI – zaključio je Srzentić.

Ocijenio je da se mora više raditi  na popularizaciji elektronskih servisa, posebno onih koji zahtjevaju najčešći kontakt građana i uprave. Takođe, veoma je bitno da  eServisi budu što većeg nivoa interakcije sa korisnicima.

Marko Čadež je izlaganje započeo konstatacijom da je cio Region već u EU, pošto je ekonomski vezan za nju.

Smatra da zahvaljujući IT kompanijama, region prvi put ima konkurentsku prednost u odnosu na zemlje EU.

- Koji god portal da koristite, bilo gdje u svijetu, ogromna je šansa da je njegov značajan dio urađen u regionu. Ne postoji bolji institut koji se bavi digitalnom transformacijom poljoprivrede i industrije od novosadskog Bio sense. Takođe, veoma smo jaki u blockchain tehnologiji i gejming industriji. Ne bi postojao MIcrosoft Cloud da firma Fame System iz Niša svojim rješenjima nije omogućila brzinu njegovog rada. Ryanair i Viber koriste rješenja osmišljena u Regionu. Prva elektronska vozačka dozvola je kreirana na Kosovu. Slovenija je prva krenula sa projektomu e-Račun još prije 18 godina. Mi danas u Srbiji krećemo sa cloud sistemom sertifikacionih potpisa. Uveli smo prvi instant pay sistem Privredne komore Srbije u saradnji sa Narodnom bankom. Možda smo potekli konzervativnog okruženja i shvatanja, ali brzo učimo i imamo prvi put konkurentsku prednost na svjetskom nivou – naveo je Čadež.

Zaključci Konferencije „Sinergija – ključ uspjeha Regiona“

Zaključke konferencije saopštio je prof. dr Saša Popović, Univerzitet Crne Gore.

  • Učesnici konferencije su ocijenili da je organizator u potpunosti prepoznao potrebu jačeg povezivanja nacionalnih ekonomija Zapadnog Balkana i izborom teme ponudio mogućnost da se na ekspertskom nivou traže rješenja u tom pogledu. Ova konferencija upravo je jedan sinergetski čin.
  • Budući da region Zapadnog Balkana obuhvata male ekonomija, on mora tražiti svoje mjesto na globalnoj ekonomskoj sceni na osnovu sinergetskih  efekata i artikulisati zajednički poslovni profil i ponudu koja će biti u skladu s prinicipima ekonomije obima i ekonomije obuhvata.
  • Region Zapadnog Balkana obiluje značajnim prirodnim resursima koje mora zaštiti i koristiti na održivi način, kako bi se smanjila neizvjesnost u pogledu njegove buduće ekonomske, socijalne i političke sudbine.
  • Stabilnost, efikasnost i energetska nezavisnost predstavljaju osnovne imeperative elektroenergetskih sistema zemalja Zapadnog Balkana.
  • Iako parametri turističkog razvoja pokazuju rastuće trendove, zajednička turistička promocija regiona ogroman je potencijal njegovog budućeg rasta. Za to su potrebne kvalitetne zajedničke saobraćajne, sadržajne, promotivne i druge inicijative.
  • Zapadni Balkan nije izložen velikim rizicima vodnog stresa. To je njegova  prirodna komparativna prednost, koju treba očuvati i unaprijediti. Postoji evidentna potreba da se pokriju nove potrebe za vodom, kao posljedica izgradnje novih stambenih, turističkih i drugih kapaciteta.
  • Iako u regionu Zapadnog Balkana postoje vrijedne infrastrukturne inicijative, transportni troškovi su izuzetno veliki, a izgubljeno vrijeme na graničnim prelazima neopravdano dugo.
  • Obrazovanje je javno dobro i često žrtva urušenih društvenih vrijednosti. “Brain drain” je i dalje ozbiljan problem regiona Zapadnog Balkana, za koji još uvijek ne postoje adekvatna rješenja.
  • Digitalizacija i digitalna transformacija nijesu isto. Digitalizacija je prvi korak ka digitalnoj transformaciji, koja pored tehničko tehnoloških promjena, podrazumijeva i socio kulturne. Ključni faktor za digitalnu transformaciju je čovjek.

Preporuke:

  • Političko povjerenje koje međusobno grade zemlje Zapadnog Balkana potrebno je pretvoriti u realne ekonomske koristi na osnovu sinergetskih efekata u različitim oblastima ekonomskog i društevnog života. Dakle, potrebno je djelovati: zajedno (u smislu obuhvata), integralno (u smislu sektorskih politika) i bez odlaganja (ne u smislu vremena koje je pred nama, već u smislu vremena kojeg smo propustili).
  • Koncept Zelene ekonomije nudi rješenje za formulisanje novih razvojnih modela zemalja našeg regiona: resursna efikasnost, niskokarbonski razvoj i socijalna inkluzija. Cirkularna ekonomija sublimira ideje koje bi trebalo da pimjenjujemo u svakodnevnom životu, na svim nivoima.
  • Uložiti značajne napore i strateški planirati napuštanje konvencionalnih i povećanje učešća obnovljivih izvora energije, što se javlja kao nužan preduslov integracije Zapadnog Balkana, posebno imaući u vidu da je EU jedan od najranjivijih regiona svijeta po pitanju uvozne zavisnosti električene energije.
  • Tržišni način snadbijevanja elektičnom energijom podrazumijeva interkonekciju proizvođača i potrošača električne energije na pricnipima berzanskog poslovanja i na platformama na kojima se dnevno prilagođavaju tražnja i ponuda električne energije. Ovakav način poslovanja potencira profilaciju novih institucija, poslovnih praksi i eksperata.
  • Zbog svega toga više nije cilj obrazovati više inženjera, ekonomista i menadžera, već stvoriti takve stručnjake koji u jednoj osobi objedinjavaju ova tri profila.
  • Privatno-javno partnerstvo osnov je sinergije u turizmu na nacionalnom nivou, ali promocija nacionalnih turističkih potencijala trebalo bi da ima i regionalnu promociju, što nije veliki izazov u uslovima digitalnog marketinga.
  • Potrebno je uložiti veće napore na harmonizaciji, tj. integralnom upravljanju vodama, kako u nacionalnim okvirima, tako i u smislu međugraničnih inicijativa.
  • Potrebna je infrastrukturna podrška EU i međunarodnih finansijskih institucija unapređenju uspostavljenim tokovima roba i usluga u regionu.
  • Prokreativne demografske politike, snažnije uključivanje u Evropski prostor visokog obrazovanja i podsticaji novim znanjima i kompetencijama ka većem zapošljavanju u našem regionu važna su preporuka zemljama Zapadnog Balkana.
  • Biznis sektor osjeća i predlaže digitalnu koaliciju u Crnoj Gori. Dobri primjeri dolaze iz Srbije i Slovenije.