You are here

Snažnije afirmisati socijalno preduzetništvo žena

18/11/2021

U Privrednoj komori Crne Gore 18. novembra 2021. godine održana je sjednica Koordinacionog odbora za žensko preduzetništvo. Ovim skupom dat je doprinos obilježavanju Svjetskog dana ženskog preduzetništva – 19. novembra.

Razmotrena je Informacija o ženskom preduzetništvu u Crnoj Gori, te predstavljeni aktuelni programi i projekti podrške: „Balkanska ženska koalicija vol. II - Pokretač inicijative za podršku ženskom preduzetništvu na Balkanu”, Standard MEST IWA 34 i Rodno odgovorna investiciona klima u Crnoj Gori. Tokom sjednice je prezentovan primjer dobre prakse preduzetnice iz Albanije.

Sjednicu je vodila predsjednica Koordinacionog odbora dr Ivana Tomašević uz podršku sekretarke Ane Filipović, a u radu su, pored preduzetnica, učestvovale v.d. predsjednica Privredne komore dr Nina Drakić, predstavnica NVO Asocijacije poslovnih žena Crne Gore, Budimka Golubović, predstavnica Savjeta za konkurentnost, Marija Risteska, te Arjodita Mustali iz kompanije UNIT CENTER.

- Raduje me što ste se odazvali našem pozivu da damo i ovim skupom koji organizujemo u proširenom sastavu mali doprinos obilježavanju 19. novembra, Svjetskog dana ženskog preduzetništva. Na nama je da učinimo što je više moguće kako bi unaprijedili vidljivost žena preduzetnica u svijetu biznisa. Sa bolje razvijenim ženskim preduzetništvom, društvo dobija bolju iskorišćenost svih resursa – istakla je Nina Drakić, v.d. predsjednice Komore.

Ona je tokom izlaganja posebno apostrofirala važnost socijalnog preduzetništva koje kao proces koristi efikasna, inovativna i održiva rješenja kako bi se ispunili socijalni i ekološki izazovi.

- Imajući u vidu da su žene vlasnice skoro svakog trećeg preduzeća, okretanje ka ideji socijalnog preduzetništva može pozitivno uticati u prevazilaženju nedostataka pri pružanju određenih usluga, uz istovremeno ostvarivanje dobiti – rekla je ona.

Do sada je više istraživanja pokazalo da je žensko preduzetništvo prilagodljivo promjenama i kao takvo, može biti veoma koristan izvor preduzetničkih ideja u ekonomijama koje prolaze kroz tranziciju i imaju visoke stope nezaposlenosti.

- Socijalni preduzetnici su dokaz da finansijski uspjeh ne isključuje odgovorno ponašanje prema drušvenoj zajednici i životnoj sredini, kao i da društveno koristan cilj može biti uspješan poslovni pokretač – kazala je Drakić.

Ona je informisala Koordinacioni odbor da je Privredna komora Crne Gore pokrenula podcast, zajedno sa PROACT HUB-om, čiji je cilj osnaživanje žena i mladih da se usmjere ka preduzetništva.

Sekretarka Ana Filipović prezentovala je Informaciju o ženskom preduzetništvu. Ona je istakla da je žensko preduzetništvo svakim danom snažnije, ali i da je to proces u kojem svi segmenti društva moraju dati doprinos kako bi se ostvarili svi potencijali društveno-ekonomskog napretka.

- Jednak pristup obrazovanju, zapošljavanju, preduzetništvu, trgovinskim mogućnostima i većem broju menadžerskih pozicija direktno utiče na povećanje kvalitetne radne snage i talenta koji su dostupni privredi a i doprinose produktivnosti i stvaranju novih inovacija – kazala je ona.

Filipović je predstavila mjesečni izvještaj Zavoda za zapošljavanje Crne Gore u kojem se navodi da se od 30. septembra 2021. godine na evidenciji Zavoda nalazilo ukupno 53.958 nezaposlenih lica od čega je 32.350 žena (59,95%). U odnosu na uporedni period prethodne godine, broj nezaposlenih žena se povećao za 29,14%.

- Kriza izazvana pandemijom korona virusa dodatno je istakla ranjivost u sistemu što je rezultiralo nesrazmjernim posljedicama na žensko preduzetništvo - istakla je Filipović, navodeći da je tokom 2020. zabilježen pad broja registrovanih preduzetnica od 8,5% na godinu prije.

Podsjetila je da je Crna Gora uspostavila okvir politika za podršku ženskom preduzetništvu.

Filipović je istakla da je Vlada Crne Gore donijela  Nacionalnu strategiju rodne ravnopravnosti 2021-2025 sa Akcionim planom za 2021–2022. godinu. Riječ je o najvažnijem strateškom dokumentu u domenu rodne ravnopravnosti.

Budimka Golubović, predstavila je NVO Asocijacija poslovnih žena Crne Gore koja od 2009. godine okuplja preduzetnice i menadžerke. Osnovni cilj Asocijacije je podrška ženama u biznisu, liderkama i preduzetnicama, unaprijeđenje poslovnog ambijenta, organizovanje obuka, treninga i mentorstvo za žene i mlade u biznisu, kao i kontinuiran rad na regionalnom umrežavanju i saradnji.

- Asocijacija ima veoma živu i stalnu komunikaciju sa svojim članstvom i naše članice su međusobno povezane. To je naš najveći doprinos ženama u biznisu i menadžmentu- istakla je ona.

U osvrtu na podatke o ženskom preduzetništvu koje je iznijela sekretarka Filipović, ona je kazala da je u jednom evidentan napredak.

- Prvi put imamo ženu na čelu Privredne komore i Investiciono razovjnog fonda, što nama mnogo znači – rekla je Golubović.

Ona je takođe prezentovala projekat “Balkanska ženska koalicija o socijalnom preduzetništvu” koji je ova asocijacija realizovala.

Projekat se sprovodi od novembra 2020. do oktobra 2022. godine preko ERASMUS + Pograma, II poziv, a realizuju ga ženska poslovna udruženja iz Sjeverne Makedonije, Bugarske, Turske, Albanije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, predvođena Udruženjem preduzetnica Grčke.

Glavni ciljevi projekta su: suzbiti kontinuirani jaz preduzetničkih vještina i nedostatak znanja o socijalnom preduzetništvu među ženama; inovativnim pristupom okupiti žene; razvijati socijalno preduzetništvo i ulaganja biznis anđela u jedinstveni program koji će povećati broj uspješnih socijalnih preduzeća širom Evrope, te poboljšati ravnopravnost polova i podići svijest o važnosti inicijativa za samozapošljavanje koje su usredotočene na podršku socijalnim, kulturnim ili ekološkim pitanjima.

U okviru projekta je u Crnoj Gori sprovedeno istraživanje u Crnoj Gori koje je obuhvatilo 40 žena.

Za razvoj ženskog i socijalnog preduzetništva potrebna je bolja institucionalna podrška. Zakonski okvir postoji, ali se zakoni ne sporovode u dovoljnoj mjeri. Socijalno preduzetništvo nije legislativno prepoznato, što onemogućava direktnu ili indirektnu podršku. Jedini modeli registracije su NVO sa obavljanjem privredne djelatnosti ili neprofitni DOO, navela je Golubović neke od zaključaka istraživanja.

- Potrebno je inicirati programe podsticaja za žene u socijalnom preduzetništvu i omogućiti lakši pristup finansijama za žene u bilo kom obliku biznisa, ali i podići svijest i edukaciju javnosti i žena o svim dostupnim izvorima informacija, znanja, ideja i finansiranja – kazala je Golubović.

Kada je u pitanju žensko i socijalno preduzetništvo u praksi, ona ističe da je neznatan broj žena koje posjeduju imovinu kojom mogu raspolagati, a time se po tom osnovu i zadužiti za potrebe biznisa.

-Prema statističkim podacima iz 2011. godine u Crnoj Gori je bilo samo 9,6 procenata preduzeća u vlasništvu žena. Poslednjih godina vidljiv je veliki napredak u broju vlasnica biznisa, kojih je sada skoro četvrtina, nešto manje od 25% - istakla je ona.

Nikolić je na kraju poručila da će ova Asocijacija nastaviti da kreira povoljni poslovni ambijent za razvoj ženskog preduzetništva, jača konkurentnost ženskog biznisa, te zagovara interese i pozicioniranost žena preduzetnica.

Marija Risteska, Savjet za konkurentnost predstavila je Standard MEST IWA 34 za žensko preduzetništvo i Rodno odgovornu investicionu klimu u Crnoj Gori.

Ona je istakla značaj ovog Standarda, prvog u svijetu koji predstavlja skup globalnih definicija koje se odnose na žensko preduzetništvo

- Standard MEST IWA 34 pruža jasne i dosljedne definicije za opis poslovanja u vlasništvu žena ili sa njima, te pomaže u olakšavanju sadašnjih i budućih inicijativa čiji je cilj povećanje ekonomskog osnaživanja žena – kazala je Risteska.

Prema njenim riječima, ovim će se uspostaviti se zajedničke definicije ženskog preduzetništva, poput onih koje se odnose na preduzeća u vlasništvu žena i preduzeća kojima upravljaju žene, a mogu se koristiti u programima privrednog osnaživanja žena (nabavke ili trgovinski programi), kao i za prikupljanje međunarodno uporedivih podataka o ženskom preduzetništvu (uključujući uticaj na lokalnu i nacionalnu privredu)

- Dokumentom će se takođe definisati i kriterijumi za ocjenjivanje važnih faktora koji se odnose na ove definicije kao što su vlasništvo, upravljanje i kontrola, ali i kako upravljati razvodnjavanjem akcija- kazala je ona.

Kada je u pitanju Rodno odgovorna investiciona klima u Crnoj Gori, Risteska je istakla da ona predstavlja “institucionalno, političko i regulatorno okruženje u kojem firme posluju“, poznata i kao ‘socijalna infrastruktura’ koja stvara „mogućnosti i podsticaje firmama da produktivno ulažu, otvaraju radna mjesta i da se šire“.

-Urađen je pravni i politički okvir za preduzetništvo i ekonomski razvoj (pokretanje biznisa, korupcija, uznemiravanje), te date preporuke u okviru rodne politike, registracije biznisa, antikorupcione i preporuke u vezi sa vještinama, zatim protiv uznemiravanja i preporuke za umrežavanje, pristup finansijama, javne nabavke i globalne lance snabdijevanja.

Arjodita Mustali je  suosnivač Vigan grupe, kompanije za spoljne poslove koja je jedna od najvećih u Albaniji. U poslednjih par godina, pomagala je u osnivanju pet kompanija i time proširila svoju viziju u oblastima inovacija, restorana i nekretnina.

Arjodita je trenirala izvršne direktore i razvijala strategije za više od 25 domaćih i međunarodnih kompanija. Kao motivaciju za uspjeh navodi – emocije, snaga i posvećenost.

- Žene su snažne i imaju potencijal da rade jako dobre projekte i mogu dati dušu tehnologiji bez koje nema uspješnog biznisa – rekla je Mustali.