You are here

Standardi unapređuju zdravstveni turizam

04/05/2018

Koordinacioni odbor zdravstvenog turizma Privredne komore Crne Gore, na sjednici 4. maja 2018. godine, razmatrao je implementaciju standarda kvaliteta u ovoj oblasti i javne pozive za programe podrške povećanju regionalne i lokalne konkurentnosti kroz usaglašavanje sa zahtjevima međunarodnih standarda poslovanja za period 2017 – 2020.

Sjednicu je vodio predsjednik Koordinacionog odbora Vasilije Stijepović, a u radu su među ostalima učestvovali i potpredsjednica Komore Ljiljana Filipović te državni sekretar za turizam Damir Davidović. Javne pozive je predstavila Ivana Zečević iz Direkcije za razvoj malih i srednjih preduzeća Ministarstva ekonomije.O crnogorskim standardima u turizmu govorilaje predstavnica Instituta za standardizaciju Crne GoreRada Janjić, dok je prof. dr Milan Perović prezentovao postojeće kapacitete za uspostavljanje standarda kvaliteta u našoj zemlji.

- Značaj implementacija standarda kvaliteta se nedovoljno prepoznaje u zdravstvenom turizmu. Svega dvije stomatološke ordinacije iz Budve su implementirale standarde i one već rade sa internacionalnom klijentelom, jer standard kvaliteta njima garantuje da će dobiti kvalitetnu uslugu – kazao je predsjednik odbora Stijepović.

Prema njegovim riječima, primjena standarda je osim u stomatologiji posebno značajna za spa i wellnes djelatnost.

- Implementacija standarda se pogrešno percipira, jer ona ne predstavlja dodatan namet već ulaganje u kvalitetno poslovanje. Potrebno je edukovati pružaoce usluga o značaju primjene standarda za sigurnost, kvalitet usluga i cjenovnu konkurentnost – naveo je on.

Konkurentnost mikro, malih i srednjih privrednih društava je u fokusu Programa povećanja regionalne i lokalne konkurentnosti kroz usaglašavanje sa zahtjevima standarda poslovanja, za period 2017-2020. godina, navela je predstavnica Ministarstva Ivana Zečević. Budžet za ovaj program iznosi 140.000 eura.

- U Crnoj Gori je u narednih nekoliko godina potrebno akcenat staviti na pitanje kvaliteta proizvoda crnogorskih preduzeća. U tom smislu je usaglašavanje sa zahtjevima mađunarodnih standarda veoma važan element povećanja konkurentnosti svakog privrednog društva, naročito u vremenu pregovora sa Evropskom unijom i neophodnosti crnogorskih preduzeća da po završetku procesa integracija budu spremna da posluju pod konkurentskim pritiscima na zajedničkom tržištu -  naveo je on..

Cilj Programa je da obezbijedi podršku preduzetnicima, mikro, malim i srednjim privrednim društvima i klasterima malih i srednjih privrednih duštava, naročito iz manje razvijenih jedinica lokalne samouprave, odnosno sjevernog regiona, da u što većoj mjeri povećaju svoju konkurentnost, prvenstveno kroz usaglašavanje sa zahtjevima međunarodnih standarda koji se odnose na proizvode, sisteme menadžmenta, osoblje, ispitivanje, kontrolisanje i sertifikaciju i podršku za dobijanje akreditacije za ocjenjivanje usaglašenosti.

Uporedna praksa u Evropi, ali i šire, ukazuje da je primjena standarda stvar uobičajene poslovne prakse. Slijedeći ovo saznanje za crnogorske ekonomske operatore je od esencijalnog značaja da se prije svega u što većem broju sertifikuju. Smisao i cilj ovog Programa je da se u pravcu primjene standarda podstiču crnogorska privredna društva, a naročito mikro, mala i srednja preduzeća da u što većem broju pristupe sertifikaciji sistema menadžmenta, kao i akreditaciji tijela za ocjenu usaglašenosti kao djelova pravnog entiteta privrednog društva

Programom  povećanja regionalne i lokalne konkurentnosti kroz usaglašavanje sa zahtjevima standarda će se doprinijeti realizaciji strategija regionalnog razvoja Crne Gore, inovativne djelatnosti, razvoja prerađivačke industrije i Industrijske politike Crne Gore.

Imajući u vidu da je jako mali udio MSP u ukupnom broju preduzeća, koji su implementirali standarde kao jedan od najvažnijih faktora konkurentnosti, kao i da je jako mali broj MSP koji su akreditovani od strane Akreditacionog tijela Crne Gore, Program podrške sadrži dvije komponente kako bi taj broj sertifikovanih i akreditovanih privrednih subjekata bio veći:

Program se u periodu 2017-2020. godina, u okviru prve komponente odnosi na refundaciju do 70% opravdanih troškova akreditacije onih privrednih društava koja su akreditovana za tijela za ocjenu usaglašenosti i to za seriju standarda ISO/IEC 17020, ISO/IEC 17025, ISO/IEC 17029, ISO/IEC 17021-1, ISO/IEC 17024, ISO/IEC 17043, CEN/TS 15675, EN ISO 15189). Troškovi aktivnosti akreditacije za tijela za ocjenu usaglašenosti su predmet refundacije jedino ukoliko je privredno društvo zaslužilo sertifikat o akreditaciji Akreditacionog tijela Crne Gore ili je izvršilo nadzornu provjeru već zasluženog sertifikata. Proces pripreme je isti kao kod implementacije međunarodnog standarda za privredna društva samo je sertifikacija različita jer je vrši nacionalno akreditaciono tijelo.

Druga komponenta ovog Programa za period 2017-2020. godina se odnosi na refundaciju do 70% opravdanih troškova za implementaciju standarda, sertifikaciju i resertifikaciju sistema menadžmenta: MEST EN ISO 9001, MEST ISO 14001 i MEST OHSAS 18001.

Zečević je takođe predstavila i Javni poziv za učešće u Programu za unapređenje inovativnosti malih i srednjih preduzeća u 2018. godini koji traje do 10. maja 2018. godine. Budžet za ovaj program je 50.000 eura, po preduzeću 3.000 eura. Takođe je govorila o Programu klastera sa budžetom od 150.000 eura za koji će javni pozvi bitui raspisan sljedeće sedmice.

Predsjednik Odbora Stijepović pozvao je sve poslenike zdravstvenog turizma da ukoliko imaju interes za to učestvuju u pomenutim programima.

Rada Janjić iz Instituta za standardizaciju Crne Gore kazala je da je posljednjih nekoliko godina posvećena posebna pažnja standardizaciji usluga u oblasti turizma, posebno zdravstvenog. Govorila je o brojnim standardima koji uređuju ovu oblast kao i sertifikaciji u zdravstvenom turizmu.

Sertifikacija u zdravtstvenom turizmu doprinosi organizaciji tako što se povećava broj gostiju/pacijenata iz inostranstva, stvara kredibilitet i povjerenje u organizaciju. Pacijenti, osiguravajuća društva, poslodavci i dr. će biti zainteresovani da sarađuju sa sertifikaovanom organizacijom. Sam proces sertifikacije doprinosi boljem poznavanju procesa i procedura unutar organizacije, smanjuje rizike u poslovanjui greške u radu, te stvara konkurentsku prednost na tržištu – rekla je Janjić.

Prof. dr Milan J. Perović je ocijenio da je implementacija standard kvaliteta u zdravstvenom turizmu osjetljivo pitanje koje zahtijeva kompleksan pristup.

- U Crnoj Gori imamo sposobnost da implementiramo važne standarde. Za to imamo institucije infrastructure kvaliteta: Institut za standardizaciju, Zavod za metrologiju i Akreditaciono tijelo. Međutim implemntacija standarda u zdravstvenom turizmu treba da bude državni projekat poput uvođenja eurokodova u građevinarstvo – smatra Perović.

On naglašava da zdravstveni turizam mora biti uređen po međunarodnim standardima, a pretpostavka za to je formiranje sertifikacionog tijela za ovu oblast, edukovani ljudi koji bi se time bavili. On je ukazao na problem da se standardi posmatraju kao roba ali da se kvalitet još ne prepoznaje kao smisao poslovanja.

- Zdravstveni turizam zahtijeva striktno poštovanje standard kao i učestvovanje njegovih poslenika u njihovom donošenju kroz rad u tehničkim komitetima Instituta za standardizaciju – naglasio je Perović.

Vladimir Boričić, Mobes Monte, predstavnik je konsultantske kuće koja je vodila process implementacije standarda u crnogorskim stomatološkim ordinacijama i zavodu za transfuziju, pa je objasnio procedure i benefite tog procesa. On je takođe ukazao privrednicima da pored Ministarstva ekonomije i EBRD ima program kojim podržavaju uvođenje standarda u poslovanje.

Dr Marina Delić iz Instituta “Dr Simo Milošević” kazala je da su već nekoliko godina standardi kvaliteta u njihovom fokusu, što dokazuje i peta resertifikacija koja je urađena u 2018. Posebnu pažnju ove godine posvećuju bezbjednosti hrane kroz primjenu HACCP sistema.

- Ukoliko zdravstvena institucija želi da unapređuje kvalitet usluga onda standardi predstavljaju svrhu, a ne robu – ocijenila je Delić.

Izdvajamo