You are here

Stanje i uslovi razvoja ženskog preduzetništva

13/04/2018

Žensko preduzetništvo – stanje i uslovi za razvoj bilo je tema sjednice Koordinacionog odbora ženskog predueztništva Privredne komore Crne Gore, 13. aprila 2018. godine.

Sjednicu, na kojoj su razmotrene i informacije o novom Zakonu o Privrednoj komori i dualnom obrazovanju, vodila je Slavica Striković, predsjednica Koordinacionog odbora. U radu su, pored privrednika, učestvovali potpredsjednica Komore Ljiljana Filipović, Ivana Zečević i Boris Rebić iz Ministarstva ekonomije, Maja Jović iz Ministarstva za ljudska i manjinska prava, Ana Cmiljanić iz IRF-a, Nikolina Perović Filipović iz EBRD, Duško Rajković, direktor Centra za stručno obrazovanje i Mitar Bajčeta, rukovodilac Sektora za pravne i opšte poslove u Komori.

Na sjednici je prezentovana knjiga „Čari bjelopoljske trpeze“ Nemše Omerhodžić.

Žensko preduzetništvo predstavlja bitan potencijal za razvoj ekonomije, kako kroz osnivanje biznisa u novim sferama, primjenu novih tehnologija, tako i novo zapošljavanje. Na putu ka preduzetništvu i žene i muškarci nailaze na brojne prepreke. Neke od njih su objektivne i jednake za oba pola, a neke su rezultat subjektivnih faktora u društvu i više pogađaju žene. Barijere u preduzetništvu su ekonomske, obrazovne i kulturalne.

U Crnoj Gori žene čine 50,78% stanovništva, a u grupi populacije sa fakultetom, akademijom, magistarskom ili doktorskom titulom one čine 44,9 %. Udio žena među zaposlenima je 41,8 %, među samozaposlenima je 31,4 %, dok ih je među nezaposlenima 47,8 %. Od ukupnog broja nezaposlenih sa fakultetskom diplomom 66,4 % su žene. U privatnim kompanijama ili preduzećima među zaposlenima je 44,6 % žena.

Potpredsjednica Komore Ljiljana Filipović je kazala da su osnovne karakteristike ženskog preduzetništva u Crnoj Gori da je samo 9,6 odsto preduzeća je u vlasništvu žena, a da je ova oblast uređena kvalitetnim zakonima. Između ostalog, usvojena je Strategija razvoja ženskog preduzetništva za period 2015-2020.

Institucionalni okvir se razvio kroz unapređivanje različitih institucija nadležnih za regulisanje poslovnog okruženja. Institucije pružaju različite oblike podrške ili integrišu mjere i politike vezane za žensko preduzetništvo.

Filipović ocjenjuje da je nedovoljno korišćenje evropskih fondova za razvoj ženskog preduzetništva, a kao probleme je istakla i nemogućnost podizanja kredita za pokretanje biznisa, jer žene nijesu nosioci nekretnina, te nedovoljnu informisanost. Smatra da postoji relativno dobra povezanost žena koje su već u biznisu, ali i neiskorišćene mogućnosti saradnje sa akademskom i naučno-istraživačkom zajednicom.

- Više od 90% ženskih preduzeća u Crnoj Gori su mikro veličine i usmjerena su na lokalno tržište – kazala je Filipović.

Prema istraživanju Evropske Komisije Crna Gora je imala oko 9000 preduzetnica, od čega je njih 4000 imalo i druge zaposlene. Preduzetnice su činile 31% ukupnog broja preduzetnika i oko 25% od ukupnog broja poslodavaca. Najveći broj preduzetnica, oko 60% su registrovane kao vlasnice preduzetničkih radnji.

Učešće aktivnih poslovnih subjekata koji se nalaze u vlasništvu žena najveći je u oblastima socijalne zaštite (38,5%), zapošljavanja (22,2%), reklamiranja i istraživanja tržišta (21,5%) i čišćenja životne sredine (33,3%). Zatim slijede zdravstvena zaštita (20,8%), socijalna zaštita sa smještajem (20%), pomoćne aktivnosti u finansijskim uslugama i osiguranju (22%) i ostale lične uslužne djelatnosti (16,3%).

Kroz strateška dokumenta koja se odnose na politiku zapošljavanja i razvoj ljudskih resursa, najvažnije mjere koje se odnose na podsticanje zapošljavanja žena i žensko preduzetništvo u Crnoj Gori uključuju:

  • stimulisanje preduzetništva kroz kredite za samozapošljavanje za nezaposlena lica čiji su nosioci žene i koji se realizuju u manje razvijenim lokalnim samoupravama;
  • finansijsku i podršku u savjetima za one koji otpočinju biznis;
  • povećanje efikasnosti mjera aktivne politike zapošljavanja sa posebnim naglaskom na integraciju dugoročno nezaposlenih lica, mladih i žena na tržištu rada.

Maja Jović iz Ministarstva za ljudska i manjinska prava je istakla da je ovaj resor odgovoran za praćenje i realizaciju Plana aktivnosti za postizanje rodne ravnopravnosti u Crnoj Gori (PAPR). Misija PAPRR-a je osiguranje rodne ravnopravnosti u kreiranju i sprovođenju svih nacionalnih i lokalnih politika, te u radu svih pravnih subjekata na nivou države. Plan aktivnosti za postizanje rodne ravnopravnosti u Crnoj Gori za period 2017 -2021, sa pratećim Programom sporvođenja za 2017-2018 sadrži sljedeće oblasti: 1. unapređenje ljudskih prava žena i rodne ravnopravnosti, 2. rodno osjetljivo vaspitanje i obrazovanje, 3. rodna ravnopravnost u ekonomiji 4. rodno osjetljiva zdravstvena zaštita, 5. rodno zasnovano nasilje, 6. mediji, kultura i sport, 7. ravnopravnost u procesu odlučivanja u političkom i javnom životu i 8. institucionalni mehanizmi za primjenu politika rodne ravnopravnosti. Ona je takođe govorila o programu IPA 2014 koji se odnosi na podršku anti diskriminacionim i politikama rodne ravnopravnosti. U oblasti razvoja ženskog preduzetništva ovo ministarstvo je realizovalo treninge o registraciji, administraciji i vođenju biznisa, promociji proizvoda na društvenim mrežama, poslovnoj komunikaciji, poreskom sistemu, ljudskim resursima, liderstvu i motivaciji, marketingu, finansijskom menadžmentu, umrežavanju i prodaji. Na treninzima su učestvovale 134 žene.

Prema riječima Ivane Zečević, Ministarstvo ekonomije pruža podršku razvoju biznisa kroz Uredbu o podsticanju direktnih investicija, projekat razvoja biznis zona, programe povećanja regionalne i lokalne konkurentnosti kroz usaglašavanje sa zahtjevima međunarodnih standarda poslovanja, podrške za modernizaciju prerađivačke industrije i razvoja preduzetništva, te mentoringa za mala i srednja preduzeća. Posebno je fokusirala dva aktuelna poziva za podršku Ministarstva. Riječ je o Programu unapređenja inovativnosti u malim i srednjim preduzećima (cilj je poboljšanje performansi kroz korišćenje konsultantskih usluga) za koji je opredijeljeno 50.000 eura u ovoj godini, sa maksimalnom podrškom po preduzeću od 3.500 eura. Za ovaj program data je prednost u bodovanju preduzetnicama, odnosno preduzećima koje su potpuno ili djelimično u vlasništvu žena ili su one na izvršnim funkcijama. Ovaj poziv važi do 10. maja 2018. Drugi je Program povećanja konkurentnosti kroz usaglašavanje sa međunarodnim standardima poslovanja otvoren do 14. maja. Maksimalna podrška koja može biti odobrena je 5000 eura po firmi. Prednost imaju preduzeća sa sjevera Crne Gore a dodatna povoljnost je obezbijeđena za firme u vlasništvu žena.

Boris Rebić, načelnik Direkcije za investicije, najavio je projekte podrške koji se očekuju, a koja nije kreditnog karaktera već je riječ o direktnim subvencijama i refundacijama. Akcenat je stavio na projekat razvoja klastera što će biti raspisan u maju. Klaster mora činiti najmanje tri predstavnika i biti organizovan kao privredno društvo ili NVO. Obezbijeđena je podrška kroz refundaciju maksimalno 15.000 eura po programu.

Investiciono razvojni fond kaže Ana Cmiljanić podržava preduzetništvo putem realizacije programa kreditiranja visokoškolaca, tehnoloških viškova i početnika u biznisu. IRF podržava žene u biznisu kroz svoj i program UNDP-a, a takođe pomaže njihove start-upove. Posebne linije podrške IRF realizuje za oblasti: poljoprivreda, turizam, proizvodnja, usluge, likvidnost, podsticaj konkurentnosti, green field, infrastrukturni projekti. Kamatne stope za kredite koje odobravaju su od nula do 4,5 odsto, dok je za žene najviša stopa tri odsto. Kreditna linija “Žene u biznisu” iznosi do 10.000 eura sa rokom do 6 godina a kamatna stopa je 2,5 odsto (na sjeveru dva odsto). Kreditna linija za start up žena u biznisu je sa kamatnom stopom nula.

Nikolina Perović Filipović je istakla da EBRD pored kreditne pruža podršku preduzetnicima i posebno ženama u biznisu kao i angažovanjem lokalnih konsultanata. Od 2018. godine će EBRD ženama nuditi 60 odsto pokrivanja troškova konsultantskih usluga, odnosno preduzećima gdje je žena uključena u proces odlučivanja. EBRD može da podrži njihova preduzeća do maksimalnih 10.000 eura bespovratnih sredstava. Ona je istakla da su crnogorska preduzeća prethodne godine podržali u domenu razvoja softvera i web komunikacija u marketingu zatim uvođenje standarda kvaliteta, izradu građevinske dokumentacije.

Tokom rasprave o poslovnom ambijentu, privrednice su istakle da su problemi visoko plaćanje doprinosa za radnike, kao i komunalnih naknada posebno u opštini Bar. Predloženo je da se inicira da se start-upovi i mikro organizacije oslobode plaćanja doprinosa tokom prve dvije godine poslovanja.

U cilju podsticanja razvoja ženskog preduzetništva potrebno je:

- Insistirati na dosljednoj primjeni relativno dobrog pravnog i strateškog okvira za razvoj ženskog preduzetništva

- Učiniti dostupnijim različite izvore znanja i informacija: razvi edukativne programe posebno za početnice u biznisu, obezbijedi određenu kvotu korišćenja kapaciteta poslovnih inkubatora za početnice, obezbijediti edukativne i savjetodavne programe za preduzetnice koje žele koristiti franšizu kao poslovni model, osmisliti i razviti savjetodavne usluge specijalizovane za preduzetnice na selu, obezbijediti kvalitetno mentorstvo, razviti kvalitetne programe za upravljanje porodičnim biznisom,…

- Podrška kvalitetnom usklađivanju porodičnih i poslovnih obaveza: povećanje broja vrtića i osnovnih škola, organizovanje produženog boravka u vrtićima i školama, obezbijedi posebne savjetodavne i trening usluge za preduzetnice koje žele pokrenuti posao u oblasti brige o djeci

- Obezbijediti bolji pristup finansijskim sredstvima za ženski biznis (definisati garancijske sheme za kreditne programe za žene, podsticati mikrokreditne programe zasnovane na grupnom garancijskom modelu, ...

- Povećati nivo tehnološke opremljenosti MSP u vlasništvu žena (subvencionisanje kupovine savremene opreme, …)

- Jačati umrežavanje i saradnju preduzetnica kako na nacionalnom, tako i na regionalnom i međunarodnom nivou (sajmovi, studijska putovanja na mjesta dobrih praksi…)

- Podstaći medije da promovišu žensko preduzetništvo,

- Inicirati i jačati saradnju udruženja koja okupljaju preduzetnice sa akedemskom i naučnom zajednicom

Predstavnik Privredne komore Mitar Bajčeta prezentovao je novi Zakon o Privrednoj komori. Riječ je o aktu koji afirmiše značaj i rad najstarije poslovne asocijacije u uslovima znatno izmijenjenih društveno ekonomskih okolnosti u odnosu na prije 20 godina kada je usvojen prethodni zakon o Komori. Zakonom su posebno istaknuti ciljevi Komore, prije svega zastupanje i ostvarivanje zajedničkih interesa njenih članica, odnosno cjelokupne crnogorske privrede. Saradnja Komore i državnih organa u vezi sa pitanjima od interesa za privredu je podignuta na veći nivo. Komora predlaže Vladi Crne Gore mjere ekonomske politike i na sjednicama njenih organa pri razmatranju ovih mjera učestvuju predstavnici Vlade. Obaveza je Komore da nadležnom ministarstvu dostavlja mišljenje na propise od značaja za privredu. Jednom godišnje upućuje Vladi analizu poslovanja privrede i primjene propisa od značaja za privredu.

Duško Rajković iz Centra za stručno obrazovanje je govorio o dualnom obrazovanju u Crnoj Gori i mogućnostima za saradnju poslodavaca i obrazovnih institucija u kreiranju budućih kadrova. Prema njegovim riječima, ovaj projekat je u školskoj 2017/2018 godini zaživio u 18 škola iz 12 gradova i obuhvata oko 300 učenika.

Poslodavci i učenici su, navodi, izuzetno zadovoljni kako se program odvija. Obuhvaćeno je trogodišnje obrazovanje i đaci su prve godine jedan dan sedmično na praktičnoj nastavi kod poslodavca, druge godine dva, treće godine tri, rekao je Rajković i dodao da država finansira nadoknadu učenicima za prve dvije godine u iznosima 50 odnosno 70 eura, a da poslodavci u trećoj izdvajaju 100 eura po učeniku mjesečno.

On je naglasio da će dualno obrazovanje za pet-šest godina pokriti sve sektore a privrednike je pozvao da učestvuju u kreiranju kadrova, odnosno da Komora delegira predstavnike za izradu standarda zanimanja i razvoj kvalifikacija.