You are here

Stari zanati i zapošljavanje Roma

20/03/2017

Privredna komora Crne Gore je, u saradnji sa Demokratskim romskim centrom i Sekretarijatom za rad, mlade i socijalno staranje Podgorice, 20. marta 2017. godine organizovala konferenciju „Stari i umjetnički zanati  kao mogućnost zapošljavanja Roma u Crnoj Gori“.

Cilj skupa su bili promocija i očuvanje starih zaboravljenih zanata interesantnih za romsku populaciju koja je najsiromašnija u Crnoj Gori zbog izražene nezaposlenosti dostiže i 95 odsto.

U radu konferencije učestvovali su predstavnici ministarstava ekonomije, rada i socijalnog staranja, prosvjete, Sekretarijata  za rad, mlade  i socijalna  pitanja kao i predstavnici romskih i neromskih organizacija koje se bave problematikom ove populacije.

Razvoj vještina koje su potrebne za rad u zanatstvu je jedna mogućnost kojom bi se ekonomsko stanje Roma moglo popraviti.

- Savladavanjem vještina rada u okviru starih zanata, postoji mogućnost zapošljavanja i samozapošljavanja pripadnika ove populacije – kazao je dr Mladen Perazić, rukovodilac Sektora za obrazovanje Privredne komore Crne Gore.

Prema njegovim riječima, zanatstvo, i u sklopu njega stari zanati, mogu naći svoje mjesto na tržištu kroz organizovan i osmišljen nastup.

- Zato je potrebno, prije svega, zaustaviti izumiranje zanatstva u Crnoj Gori i učiniti nove podsticaje za njegov opstanak i dalji razvoj i to prije svega kroz obrazovanje mlađe populacije koja bi našla ekonomski interes da se bavi ovim profesijama – rekao je Perazić.

Naglasio je da Privredna komora pruža punu podršku promociji ovakvih programa koji utiču na privredni razvoj.

Ivan Toskić, direktor Demokratskog romskog centra, smatra da su stari zanati ujedno i umjetnički, jer proizvodi koji izlaze iz zanatskih radionica, osim kvaliteta imaju i dušu.

- Umjetnički zanati mogu biti veoma atraktivni i za turiste koji u velikom broju dolaze u našu lijepu zemlju. Zašto svaki grad u Crnoj Gori ne bi imao zanatsko sokače gdje bi zanatlije radile ali i prodavale svoje proizvode – pitao je on.

On smatra da je potrebno staviti fokus na edukaciju mladih Roma da je zanat mogućnost opstanka za njih i njihove porodice i prenijeti im ljubav prema poslu.

- Dva su načina da ova ideja zaživi: da se otvori zanatski centar gdje bi mladi dobili adekvatna stručna znanja i savladali vještine, te da im se zajedno sa državom pomogne da otvore svoje radionice, kupe mašine i dobiju početna sredstva za obrt – rekao je Toskić.

On smatra da Romi treba da dobiju potrebna sredstva bez hipotekarnog pokrića preko Investiciono razvojnog fonda koji bi bio vlasnik imovine do trenutka naplate potraživanja, ali i da se za ostvarenje ovog cilja iskoriste i IPA projekti, odnosno fondovi EU.

Učesnike skupa je pozdravio i Aleksandar Jovićević iz Sekretarijata za rad, mlade i socijalna pitanja Podgorice ističući podršku Glavnog grada inicijativama da Romi kroz povratak starim zanatima steknu bolju ekonomsku i socijalnu poziciju u Crnoj Gori.

Predstavnica Ministarstva ekonomije Ivana Popović kazala je da je u cilju ponovnog oživljavanja i snažnije afirmacije zanatske djelatnosti Vlada Crne Gore nastoji da mjerama stvori institucionalni okvir za razvoj ovog segmenta privrede. Donijet je niz propisa, među kojima i Zakon o zanatstvu, koji podstiču preduzetničku inicijativu i obezbjeđuju efikasne instrumente za obavljanje zanatske djelatnosti.

- Želim još jednom da potvrdim spremnost Vlade i Ministarstva ekonomije da i ubuduće, zajedno sa predstavnicima zanatskih djelatnosti radimo na unapređenju uslova privređivanja i afirmaciji zanata u Crnoj Gori. Uvijek ćemo sa pažnjom razmatrati sve sugestije i inicijative koje dolaze od predstavnika zanatskih udruženja i komora, a koje vode takvom cilju – rekla je Popović.

Aleksandar Rakočević iz Zavoda za zapošljavanje Crne Gore kazao je da je na njihovoj evidenciji 1730 nezaposlenih Roma, te da se oni ubrajaju u teško zapošljive kategorije zbog nedovoljnog nivoa obrazovanja,a često i nepismenosti. On je podsjetio da država subvencionira zapošljavanje Roma jer su niži doprinosi koje njihovi poslodavci plaćaju. Zavod je prema njegovim riječima prepoznao mogućnost otvaranja samostalnih radnih mjesta za Rome, ali postoje ograničenja u smislu obezbjeđenja kreditnih sredstava. On smatra da je dobar model da preduzeća izraze namjeru zapošljavanja Roma pa da se njima pomogne u saradnji sa opštinama i Zavodom.

- Romi i Egipćani dijele trend koji uopšte nije dobar, a to je da se prijavljuju na evidenciju Zavoda ne da bi našli posao ili prošli obuku, nego da bi stekli uslov za socijalna davanja. Stari zanati su izuzetno poželjni i Zavod će ih podržavati i kroz obrazovanje, kreditiranje i subvencionirano zapošljavanje – rekao je Rakočević.

Svetozar Radonjić iz Zanatskog udruženja Crne Gore ocijenio je da nema razvoja poljoprivrede bez adekvatnog zanatstva. On se založio da se jedan broj Roma osposobi za pekarski zanat, da bi proizvodili hljeb za ovu populaciju, kao i suvenire.

- Ukoliko se odluče na proizvodnju suvenira, naše udruženje će biti veza između njih i suvenirnica – rekao je on.

Vladimir Pavićević iz Sekretarijata za preduzetništvo Glavnog grada smatra da je suštinsko pitanje obuka Roma da bi se osposobili za rad u ovoj oblasti.

- Drugačije nećemo smanjiti stopu nezaposlenosti. Ovo je dugoročan problem jer su žitelji Crne Gore u velikoj mjeri “birokratizovani”, sve manje žele da se ozbiljno bave poljoprivredom i zanatstvom – rekao je on.

Roko Đoljaj iz Ministarstva prosvjete je iznio podatke da je iz romske populacije 103 djeteta u predškolskim ustanovama, 1.617 pohađa osnovne škole, 112 srednje a 20 je na fakultetima. Resorna ministarstva su obezbjedila sredstva za udžbenike.

- Pripremamo zakonske mjere da bismo odredili kvotu da Romi završavaju zanate u srednjim stručnim školama kako bi stekli mogućnost da se što prije zaposle – rekao je Đoljaj.

Koordinator u Crvenom krstu koji upravlja Kampom Konik Mensut Krpuljević kazao je da je tamo sada 1854 lica, odnosno 355 porodica. Crveni krst sa njima sarađuje i organizuje razne vidove edukacije između ostalog za zanate a dijelio je i alate potrebne za obavljanje ovih djelatnosti.

- Činjenica je da imamo osposobljene Rome sa sertifikatima za pojedine zanate ali su oni nezainteresovani da traže posao. Sinergetski moramo osmisliti prihvatljive metode za ovu populaciju, da radimo sa njima a ne za njih – rekao je on.

Predstavnik NVO “Ruka prijateljstva” Dejvid Sejdović kazao je da su uspjeli da osposobe dvije osobe za zanatske poslove i oni danas samostalno žive od svog rada.

- U Crnoj Gori postoji dosta programa pomoći Romima, ali je malo pomaka i boljitka od njihove realizacije. Nijesmo nesposobni za rad, možemo da damo više, ali je potrebno da nam se pruži prilika – rekao je Sejdović.

Predstavnica Turističke organizacije Podgorice Biserka Stamatović iskazala njihovu spremnost da učestvuju u svim aktivnostima koje će unaprijediti položaj Roma u glavnom gradu i Crnoj Gori.

Izdvajamo