You are here

Strateška saradnja kroz udruživanje u pomorstvu

21/07/2017

Privredna komora Crne Gore u saradnji sa Privrednom komorom Trsta i Pomorsko-tehnološkim klasterom Regije Friuli Venezia Giulia predstavila je 21. jula 2017. godine rezultate projekta  “Saradnja Crne Gore i Italije na osnivanju pomorskog klastera (MaCCIM)”. Cilj skupa bilo je upoznavanje predstavnika nadležnih institucija sa prijedlogom dokumenta o strateškoj saradnji u oblasti pomorstva, kao i optimalnog pravnog te operativnog modela, odnosno mape puta za uspostavljanje pomorskog klastera u Crnoj Gori.

Rezultate su predstavili eksperti iz regije Friuli Venezia Giulia.

Predstavnica Privredne komore Crne Gore Dragana Šofranac, Sektor za projekte, kazala je da projekat dosadašnim rezultatima opravdava i slijedi stratešku orjentaciju jadranskih zemalja ka bližoj saradnji u oblasti pomorstva, budući da je promovisao aktivnosti koje su su usmjerene na podršku biznisu u usvajanju znanja i tehnologija neophodnih za modernizaciju poslovanja i razvoj klastera.

Privredna komora Crne Gore je sprovela temeljnu i sveobuhvatnu aktivnost mapiranja preduzeća kako bi bili selektovana ona koji imaju potrebne kapacitete i nivo raspoznavanja potrebe za osnivanjem klastera i efikasnijeg obavljanja poslovne aktivnosti putem međusobnog umrežavanja srodnih biznisa. Komora je kroz projektne aktivnosti obuhvatila kompanije iz svih oblasti koje su partneri na projektu označili kao bitne za razvoj strateške saradnje u pomorstvu: opravka i održavanje brodova, kruzing i jahting , marine, pomorski transport i obalni turizam.

- Od samog početka projektne implementacije, Komora je insistirala na aktivnom uključivanju institucija, svjesni da se objedinjavanja potencijala pomorskog sektora kroz usvajanje odgovarajućih mjera na operativnom i na nivou politika, može postići samo uz puni angažman i saradnju nadležnih ministarstava i poslovnog sektora. Naročito značajan je bio doprinos Ministarstva ekonomije i vjerujem da će današnja prezentacija predstavnika ovog ministarstva zajedno sa mapom puta za osnivanje pomorskog klastera koju je Privredna komora Crne Gore pripremila uz ekspertsku podršku partnera iz Italije omogućiti da se sagleda konkretan redosljed koraka za uspostavljanje klastera i njegovo uklapanje u zakonodavni okvir Crne Gore – rekla je Šofranac.

Kompanije koje će biti uključene u klaster, osim jačanja međusobnih internih veza, konstantno će kroz ovakvu organizaciju raditi i na jačanju međunarodne saradnje sa klasterima u inostranstvu kako bi osnažili svoju poslovnu poziciju, protok znanja i informacija i zajedničko istraživanje i razvoj.

- Lokalne kompanije u pomorskom klasteru nijesu konkurenti već partneri koji udružuju resurse duž Jadranske obale kako bi se znatno lakše suočile sa zajedničkim izazovima i parirale krupnim konkurentskim kompanijama. Uloga luka koje obezbjeđuju zemljište i infrastrukturu za distributivne centre, logističke i proizvodne kompanije, pružajući dodatnu vrijednost prevezenim dobrima, jeste od ključnog značaja za uspješan razvoj klastera zbog čega su u sprovođenju projekta aktivno učestvovali Luka Bar i Luka Kotor – rekla je Šofranac

Predstavnica Pomorsko-tehnološkog Klastera Regije Friuli Venezia Đulia Martina Rossi istakla je da je Projekat jasno ukazao na potrebu za institucionalizacijom aktivne mreže preduzeća kako bi se ostvarila veća vidljivost, troškovna efikasnost, udruživanje resursa i jedinstveno zastupanje stanovišta i interesa pomorske industrije pred nadležnim državnim organima. Istaknuto je da se umjesto na cijenama, konkurentnost pomorskih klastera zasniva na kvalitetu i specijalizaciji, što zahtijeva dovoljno finansijskih i naučnih resursa za inovativne aktivnosti. Dostupnost visoko kvalifikovane radne snage je takođe zajednički problem pomorske industrije, što se javlja kao posljedica izraženog trenda reorijentacije stručnjaka ka drugim industrijskim granama.

- S tim izazovom se možemo suočiti kroz garantovanje zadovoljavajućeg nivoa i kvaliteta obrazovanja i kreiranjem privlačnijeg imidža pomorskog sektora. Zajedničko i unifikovano brendiranje i komunikacione aktivnosti mogu znatno popraviti percepciju pomorskog sektora i podići svijest o značaju Jadranskih zemalja – rekla je Rossi.

Prema njenim riječima, ustanovljena je potreba za uspostavljanjem institucionalizovane saradnje sa Univerzitetom Crne Gore, zbog čega je u sprovođenje projekta uključen i Fakultet za pomorstvo iz Kotora. Oblasti koje se preporučuju za aktivniju podršku univerziteta su izrada jedinstvene marketinške strategije uključujući istraživanje tržišta, koordinaciju zajedničke upotrebe proizvodnih kapaciteta, pripremu programa obuke za zaposlene i realnu procjenu potrebe za radnom snagom i izradu razvojnih programa.

Predstavnik Specijalizovane Agencije Privredne komore Trsta ARIES Michele Crosato rekao je da se saradnja uspostavljena u okviru projekta snažno oslanjala na specijalnu ekspertizu koju je Regija Friuli Venezia Đulia razvila u plavoj ekonomiji, naročito u oblasti brodogradnje i jahtinga.

- Uvažavajući rastući značaj nautičkog turizma u Crnoj Gori, pažnja je prije svega posvećena načinu na koji ova regija uspješno promoviše klaster u industriji kruzera fokusiran na ponudu malih i srednjih preduzeća i internacionalizaciju. Vjerujem da je upoznavanje sa promocijom logističkog sistema Trsta koju sprovodi ARIES, kao i podizanje kvaliteta usluga, cjenovna konkurentnost i ekonomija obima koja je ostavrena kroz udruživanje pet preduzeća za servisiranje megajahti i tri marine u Trstu pružila korisne smjernice i jasno ukazala na dodatu vrijednost koju bi ovakav vid povezivanja donio Crnoj Gori – rekao je Crosato. 

Troškovna i resursna efikasnost poslovanja klastera na nivou Italije je pokazala povraćaj u srazmjeri od 1:2 uložena eura, dok je na nivou Regije Friuli Venezia Giulia registrovan povrat 5,6 eura na jedan uloženi. Pomorski klaster mora uključiti kompanije koje se bave servisiranjem brodova, jahting, marine i prateću turističku ponudu.

Klasteri mogu pomoći brodogradilištima u prevazilaženju varirajuće tražnje za nišnim proizvodima na tržištu, a šanse koje treba iskoristiti su povoljan odnos kvaliteta i cijena usluga u brodogradnji, uspješna proizvodnja specijalizovanih brodova za klijente od strane brodogradilišnih i kompanija za opravku i servisiranje brodova, njihova dobra reputacija i povoljan udio na tržištu nišnih proizvoda, nadolazeće inovacije u pogledu energetske efikasnosti, usvajanje ekološki prihvatljivih rješenja i porast frekventnosti područja kao posljedica dalje turističke ekspanzije.

Mapa puta za osnivanje klastera

Postojeći crnogorski zakonodavni okvir pogodan je za osnivanja i dalji razvoj klaster organizacija. Ne postoji potreba za izradom i predlaganjem novih zakona i podzakonskih akata u okviru ove oblasti u kratkoročnom periodu. Međutim, u srednjoročnom periodu trebalo bi razmotriti izradu prijedloga zakona o kooperativama u ostalim nepoljoprivrednim sektorima.

Najpogodnije pravne forme u okviru postojećeg zakonodavstva su: udruženja i društva sa ograničenom odgovornošću.

Udruženje je najadekvatniji oblik za klastere u početnoj fazi razvoja i u skladu je sa potencijalnim start-up strategijama. Društvo sa ograničenom odgovornošću je najbolji okvir u fazi razvoja klastera kada rast i sticanje profita predstavljaju njegove ključne ciljeve. Zbog toga je hibridni model identifikovan kao najodrživija i najpogodnija kombinacija pravnih oblika klastera u Crnoj Gori, makar za srednjoročni period.

Milena Jovetić, savjetnica u Ministarstvu ekonomije rekla je da se pravne forme osnivanja klastera karakteristične u ostalim zamljama, uglavnom mogu primjeniti i u Crnoj Gori na osnovu važećeg zakonodavstva, iako u Crnoj Gori ne postoji jedinstveni pravni okvir koji reguliše osnivanje klastera.

- U svakom slučaju, pravna forma za udruživanje u klastere prvenstveno zavisi od ciljeva udruživanja, djelatnosti te načina i izvora finansiranja klastera. Naime, ukoliko postoje samo interni izvori finansiranja razvoja klastera, onda pravna forma njegovog osnivanja

nije najvažnija. Međutim, kod eksternih izvora finansiranja, pravna forma osnivanja, odnosno činjenica da li je klaster osnovan sa ciljem sticanja profita ili je neprofitna organizacija, ima najvažniju ulogu – rekla je ona.

Zakoni koji su na pravnoj snazi u Crnoj Gori omogućavaju da se klasteri osnivaju uglavnom kao udruženja, fondacije, privredna društva, te zadruge/kooperative.

Ključna zakonska rješenja na osnovu kojih se mogu osnivati klasteri u Crnoj Gori su: Zakon o obligacionim odnosima, Zakon o privrednim društvima,  Zakon o nevladinim organizacjama.

Ministarstvo ekonomije je kroz usvojena strateška dokumenta zvanično promovisala klaster kao instrument politike rasta, konkurentnosti i internacionalizacije malih i srednjih preduzeća. Podrška Ministarstva je proširena 2017. godine i pored nabavke zajedničke opreme obuhvata i ulaganja u nematerijalnu imovinu koja podiže efikasnost poslovanja udruženih preduzeća poput pribavljanja patenata, licenci, promotivnih aktivnosti, izrade marketing strategija, konsultantskih i mentorskih usluga. Povećana je finansijska podrška projektima klastera koja za tekuću godinu iznosi 100.000 eura, kao i iznosi namijenjeni pojedinim projektima, sa 10.000 na 15.000 eura.

Predstavnici Specijalizovane Agencije Privredne komore Trsta ARIES i Pomorsko-tehnološkog klastera Mare FVG su izložili detaljan prijedlog mape puta za uspostavljanje pomorskog klastera u Crnoj Gori koji predviđa šest težišnih aktivnosti: uspostavljanje stalnog odbora za pomorstvo u okviru Privredne komore Crne Gore; sastanke tematskih grupa u okviru Odbora za pomorstvo koje bi obuhvatile brodogradnju, servisiranje brodova i jahti, marine i turističku infrastrukturu; prepoznavanje tematskih grupa koje su pokazala najviši interes za udruživanje sa srodnim preduzećima i uključivanje predstavnika institucija, univerziteta i naučno-istraživačkih ustanova u rad ovih tematskih grupa; evaluacija rada tematskih grupa kojom će koordinirati Privredna komora, a koja će dati odgovor na pitanje koja preduzeća u datom momentu imaju najveći kapacitet da svoje poslovne ciljeve efikasnije ostvaruju u okviru klastera; utvrđivanje najpovoljnije pravne forme za osnivanje i registraciju klastera; uspostavljanje klastera i definisanje modela upravljanja.

Naime, klaster treba da ima predsjednika, potpredsjednika, osnivačku skupštinu pri čemu bi način donošenja odluka podrazumijevao mehanizam koji ravnomjerno raspoređuje odgovornost između preduzeća, institucija, univerziteta i ostalih eventualno uključenih subjekata.

Utisci učesnika

Ivo Begović, generalni dierektor pomorske agencije Boka Adriatic, ocijenio je da je ovaj sastanak veoma bitan kao i komunikacija sa Italijom, Hrvatskom i drugim državama iz okruženja radi korišćenja njihovih iskustava pri donošenju legislative iz ove oblasti.

- Našim zakonom nijesu definisane djelatnosti pomorskih agencija, dok je italijansko zakonodavstvo veoma razvijeno, posebno pomorski zakonik kojeg čitav svijet praktično kopira. Zato je nama velika pogodnost to što je Privredna komora Crne Gore razvila saradnju sa italijanskim poslovnim asocijacijama, posebno Komorom Trsta, gdje je pomorstvo na visokom nivou. Na taj način ćemo biti u mogućnosti da izgradimo naše zakononavstvo na osnovu njihovog, naravno prilađođavajući ga našim uslovima i tako uredimo poslovanje domaćih pomorskih agencija – rekao je Begović.

Prema njegovim riječima, velika je povoljnost i što Privredna komora pomaže u uspostavljanju veza sa nadležnim državnim organima kako bi se izgradili legislativu za poslovanje pomorskih agencija, standardizovali poslovanje i definisali dobru pravnu osnovu za funkcionisanje ove značajne djelatnosti za privredu.

Na pitanje Dede Đelovića iz Luke Bar o tome da li su luke obuhvaćene udruživanjem u klaster, Martina Rosi je odgovorila da je tokom prve dvije godine funkcionisanja klaster bio usmjeren na servisiranje i održavanje brodova, dok se nakon tog perioda nametnula potreba za proširenjem djelatnosti i na pomorski transport i logistiku, zbog čega su sve regionalne luke na sopstvenu inicijativu postale dio klastera, te su danas one aktivni dio ovih udruženja ne samo u Friuli Venezia Đulia već i Liguriji i svim italijanskim pomorskim regijama.