You are here

Treći paket socio - ekonomskih mjera

23/07/2020

Vlada je 23. jula 2020. usvojila treći paket ekonomskih mjera podrške građanima i privredi za ublažavanje posljedica pandemije koronavirusa koji pokriva period od četiri godine i vrijedan je 1,22 milijarde eura

„Pandemija koronavirusa, pored zdravstvene, uzrokovala je i ekonomsku krizu globalnih razmjera, čiji se negativni uticaj ne može preciznije procijeniti, niti se nažalost danas nazire njen kraj. Nakon što smo veoma uspješno savladali izazove na samom početku epidemije, i u prvim danima njene pojave reagovali adekvatnim mjerama ekonomske podrške privredi i građanima, implementirajući ih tokom prvog i dugog kvartala, naše očekivanje je bilo da ćemo treći paket mjera ipak donijeti u povoljnijem ambijentu od današnjeg. Prvi paket mjera iznosio je 280 miliona eura i dominantno se odnosio na održavanje tekuće likvidnosti, te podršku najugroženijim kategorijama stanovništva. Drugi set mjera kreiran je u pravcu očuvanja radnih mjesta i stvaranja pretpostavki za brži oporavak naše ekonomije. Za to smo samo do Juna izdvojili oko 40 miliona eura. Već u toku implementacije svih ovih aktivnosti, bili smo svjesni činjenice da trenutak koji živimo prevazilazi domete interventnih mjera koje su na sličan način sprovele i mnoge druge države. Uvidjeli smo i da nam je globalna ekonomska situacija nametnula još veću i zahtjevniju obavezu – obavezu odgovornog, promišljenog i dugoročnog pristupa u ekonomiji i razvoju. Zbog toga će treći paket ekonomskih mjera, koji se priprema već mjesecima, iznositi 1,22 milijarde eura“ – saopštio je premijer na konferenciji za medije.

Izdvajanja uz stabilnost finansijskog sistema

Predsjednik Vlade je rekao da je ne manje važno da ćemo do ovolike sume novca i izdvajanja doći na fiskalno održiv način, ne ugrožavajući stabilnost finansijskog sistema.

„Da bi se ovako planirana ekonomska strategija sprovela u djelo, Vlada je pripremila cijeli spektar zakonodavnih intervencija. On podrazumijeva donošenje dva nova zakona: Zakon o inovacionoj djelatnosti; Zakon o podsticajnim mjerama za razvoj istraživanja i inovacija; Ali i suštinske intervencije u smislu izmjena i dopuna još dva važna zakonska teksta: Zakona o porezu na dodatu vrijednost, i Zakona o energetici“ – kazao je premijer Duško Marković.

Sigurnost za zaposlene, penzionere, korisnike socijalnih davanja i sve građane

Predsjednik Vlade je istakao da će se mjere, ili bolje reći nova ekonomska strategija – protezati u periodu od četiri godine, čime ćemo obezbijediti izvjesnost i predvidivost za našu privredu, kompanije i preduzetnike, a sljedstveno tome – i sigurnost za zaposlene, penzionere, korisnike socijalnih davanja, i sve naše građane.

Treći paket mjera obuhvatiće, saopštio je premijer, određene kratkoročne, i posebno dugoročne mjere.

Namjena kratkoročnih mjera je da obezbijede:

- Podršku sektoru turizma u iznosu od 83.350.000 eura;

- Podsticaj poljoprivredi i ribarstvu za realizaciju investicija u ukupnom iznosu od 89,4 miliona eura;

- Unapređenje konkurentnosti privrede i to kroz 17 programskih linija i davanjem 10 miliona eura bespovratnih sredstava samo u 2020. godini!

- Podršku privredi kroz subvencionisanje zarada uključujući turizam u ukupnom iznosu od 16,2 miliona eura!

- Podršku najugroženijim kategorijama stanovništva u iznosu od 1,8 miliona eura!

„Dakle, u okviru interventnog pristupa ponovo ćemo subvencionisati zarade i sačuvati naše zaposlene, reprogramirati kredite i smanjiti stopu PDV-a sa 21% na 7% na pripremanje i usluživanje hrane i bezalkoholnih pića u svim ugostiteljskim djelatnostima i to na period od godinu dana“ – kazao je premijer Duško Marković.

Po 200 eura za najranjivije kategorije, 13% povećanje najnižih penzija retroaktivno od 1. januara

Predsjednik Vlade je rekao da je, uvažavajući potrebe najranjivijih kategorija građana, predviđena i novčana pomoć sa po 200 eura za korisnike materijalnog obezbjeđenja porodica, i korisnike materijalnog obezbjeđenja boraca.

„Pored toga Vlada će predložiti amandman na Zakon o izmjenama i dopunama zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju kojim će se obezbijediti korisnicima najniže penzije da im se planirano povećanje od 13% retroaktivno isplati od 1. Januara 2020. godine. Vjerujemo da će pomenute mjere, iako metodološki kratkoročne, uz brojne druge koje ih prate, postići efekat koji se od njih očekuje u brzom roku“ – saopštio je Premijer.

Dugoročne mjere za razvoj turizma, IT sektora, poljoprivrede, ribarstva, energetike i saobraćaja

Predsjednik Vlade je predstavio dugoročne mjere navodeći da je riječ o Vladinoj strateškoj viziji podrške svim granama ekonomije.

Te mjere su, rekao je Premijer, namijenjene:

- Razvoju informacionih tehnologija sa ambicijom prerastanja ovog sektora u IT industriju.

- Turizmu kao strateškoj privrednoj grani

- Poljoprivredi i ribarstvu

- Energetici i

- Saobraćaju.

Predsjednik Vlade je kazao da je očigledno da dugoročne mjere treba da ostvare efekat u svim onim granama gdje nova realnost nameće i potrebu novog i posebno podržanog ekonomskog modela.

„Zbog toga je treći paket na srednji i duži rok prepoznao prostor za brz i fokusiran razvoj, zasnovan na postignutim rezultatima, isprobanim iskustvima, i platformi stavljanja postojećih i izdašnih resursa u funkciju održivog razvoja. U ovom dijelu posebno smo prepoznali važnost ulaganja u oblasti informacionih tehnologija, gdje smo za podsticaje namijenili oko 30 miliona eura. Ipak, osim razvojnih mogućnosti u svim oblastima koje nam to nude, prepoznali smo još jedno polje na kojem je neophodno djelovati istovremeno. To je neophodnost racionalizacije i smanjenja neproduktivnih troškova“ – saopštio je premijer Marković.

Projektovana strateška ulaganja i ekspanzivna budžetska potrošnja koja ima razvojni karakter, na drugoj strani treba da bude praćena štednjom i racionalizacijom onamo gdje tekuća potrošnja predstavlja balast i ne pruža novu vrijednost ili razvojnu mogućnost.

Predsjednik Vlade je kazao da projektovana strateška ulaganja i ekspanzivna budžetska potrošnja koja imaju razvojni karakter, i da na drugoj strani treba da budu praćene štednjom i racionalizacijom onamo gdje tekuća potrošnja predstavlja balast i ne pruža novu vrijednost ili razvojnu mogućnost.

Zbog toga će, kazao je premijer Duško Marković, treći paket obuhvatiti i:

- Smanjenje tekuće neinvesticione potrošnje u obuhvatu od dodatnih 10% kod svih budžetskih korisnika i državnih fondova. Ovdje će pod posebnom pažnjom biti racionalizacija budžetske pozicije – Ostala lična primanja !

- Smanjenje voznog parka u javnoj administraciji, ograničavanje broja korisnika koji imaju pravo ka korišćenje službenih vozila, kao i prodaju dijela voznog parka!

- Racionalizaciju zarada u preduzećima sa državnim vlasništvom.

Premijer Duško Marković je kazao da Vlada smatra obavezom da osigura ekonomsku i finansijsku stabilnost, i materijalnu sigurnost svakog pojedinca uz obezbijeđen infrastrukturni i sveukupni razvoj, i dalji rast naše ekonomije.

„Zbog toga nijesmo ostali na pristupu nekih drugih ekonomija i ekonomskih doktrina, koje svoje planove i intervencije planiraju na kratak rok. Mi smo stabilnost i sigurnost u ovoj najvažnijoj društvenoj oblasti postavili na rok od naredne 4 godine, sa ulaganjem milijardu i dvjesta dvadeset miliona eura u sopstveni razvoj i održivost, stvarajući na taj način obavezu i za novu Vladu. Od takve obaveze mi nećemo bježati, kao ni od odgovornosti i posvećenosti da sve ovo o čemu će detaljnije govoriti kolege ministri, pretvorimo u djelo, u novu šansu i novu vrijednost za našu Crnu Goru, za svakog pojedinca i njegovu porodicu“ – zaključio je predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković, predstavljajući javnosti III paket ekonomskih mjera podrške građanima i privredi u prevladavanju posljedica pandemije.

Predstavljen Koncept brzih prodora u sektorima poljoprivrede i ribarstva vrijedan 89,4 miliona

Potpredsjednik Vlade Milutin Simović  je okviru Vladinog Trećeg paketa socio-ekonomski mjera predstavio Koncept brzih prodora u sektorima poljoprivrede i ribarstva vrijedan 89,4 mil. €.

U okviru kratkoročnih mjera podrške poljoprivredi kreirana je podrška za reprogramiranje postojećih kredita kod IRF-a i poslovnih banaka, uvođenjem grejs perioda do 12 mjeseci, uz subvenciju kamata u punom iznosu u tom periodu.

„Zadržavajući orjentaciju podrške prema malim porodičnim gazdinstvima, rastu njihove konkurentnosti i očuvanju njihove održivosti Konceptom je predviđeno generisanje velikih pokretača u ključnim sektorima koji će doprinijeti brzoj, mjerljivoj i sigurnoj supstituciji uvoza. Ti veliki sektorski generatori će istovremeno biti pokretači široke kooperantske mreže malih gazdinstava koji će dobiti sigurnost nabavke potrebnih repromaterijala, stručnu logistiku i sigurnost plasmana proizvoda“, kazao je potpredsjednik Simović i u nastavku dodao: „Otvoriće se brojna nova kvalitetna i sigurna radna mjesta. Obezbijediće se rast konkurentnosti predmetnih sektora kroz integrisanje domaće primarne proizvodnje i prerade, što će gotovim proizvodima dati dodatni kvalitet, bolju tržišnu prepoznatljivost i cijenu više. Pored garantovanog kvaliteta i obezbijeđenog kontinuiteta kratki lanci snabdijevanja daće poseban imidž turističkoj ponudi i ponudi u svim maloprodajnim objektima.

Ovako organizovani proizvodni pogoni velikog kapaciteta predstavljali bi svojevrstan novi model robnih rezervi Crne Gore u određenoj grupi važnih proizvoda, zasnovan na tržišnim principima.

Zadatak novog pristupa je da obezbijedi veći stepen inovativnosti. Sektor inovacija treba da iskorači iz okvira samo akademskog i treba da pokaže svoju praktičnost, kroz uključenost u konkretne projekte.

Novi projekti će pored oslonca na raspoložive prirodne resurse, ljudske kapacitete, tradiciju, biti oslonjeni na postojeće prerađivačke kapacitete, kao i na Luku Bar - ključnu komparativnu prednost Crne Gore. preko koje ćemo obezbijediti sigurniju, cjenovno i kvalitativno konkurentnu nabavku ključnih inputa za proizvodnju.

Imajući sve to u vidu u ovom Vladinom Trećem paketu kreiram je Koncept brzih prodora u sektorima poljoprivrede i ribarstva.“

Ovim konceptom definisani su pravci brzih razvojnih prodora vrijednosti investicija oko 85 miliona eura, koji će se obezbijediti supstituciju uvoza od preko 94 miliona eura.

Koncept brzih prodora u oblastima poljoprivrede i ribarstva podrazumijeva konkretne projekte u oblastima proizvodnje mesa, ribe, povrća, voća, brašna i ulja.

Za realizaciju ovih investicija predviđene su posebne kreditne linije za podršku agro-industriji i proizvodnji hrane, pod povoljnih uslovima i sa subvencijom kamate tokom grejs perioda.

Ministarka ekonomije Sekulić: Kreću brojni programi podrške privredi

Ministarka ekonomije Dragica Sekulić je kroz predstavljanje Trećeg Vladinog paketa socio ekonomskih mjera kazala da, kada govorimo o onome što Ministarstvo ekonomije planira, ovaj program obuhvata kratkoročne i dugoročne mjere.

„Kroz treći paket mjera u odnosu na kratkoročne mjere, Ministarstvo ekonomije od 1. avgusta kreće sa subvencijom za zarade. Planirano je 18 miliona eura do kraja godine. U naredna tri mjeseca će biti dodijeljene subvencije za zarade zaposlenih u iznosu od 50-100% minimalne bruto zarade i to:

- Zabranjene djelatnosti 100%

- Turizam 70%

- Ugostiteljstvo 50%

- Drumski saobraćaj 50%

- Karantin i samoizolacija 50%

- Roditelji djece do 7 godina 50%.

- Za podršku novom zapošljavanju u trajanju od 6 mjeseci subvencionisaćemo 70% zarade.

Takođe, kao bespovratnu podršku privredi opredijelili smo 10 miliona eura za Program unapređenja konkurentnosti privrede koji obuhvata 17 programskih linija. Ovaj program će pružiti mogućnost da se bez papira i šaltera aplicira a mi ćemo biti brzi u realizaciji.

Kroz mjere podrške obezbijedili smo i beskamatne kredite za energetski efikasan dom za domaćinstva i to za ugradnju solarnih sistema za proizvodnju električne energije za sopstvene potrebe, peći za pellet, demit fasade i energetski efikasnu bravariju. Taj projekat će početi od 1. oktobra”, kazala je ministarka.

Ona je naglasila da kada govorimo o dugoročnim, razvojnim mjerama one su podijeljene na tri grane i to na energetiku, industrijsku politiku i rudarstvo. Te mjere su planirane do 2024. godine i kada govorimo o prerađivačkoj industriji prioriteti će biti prehrambena, drvna i metalna industrija. Za te grane obezbijedićemo subvencionisanje kamata i grantove za ulaganja u industriju.

“U oblasti energetike imaćemo snažne investicije državnih preduzeća. Planovi najvećih energetskih subjekata u državi obuhvataju investicije ukupne vrijednosti od oko 1 milijardu €. U periodu do 2024. godine, očekuje se realizacija od oko 734 mil. € investicija. Procjena je, da od ukupnog iznosa, realizacija oko 350 mil. € može biti ugovorena sa crnogorskim kompanijama koa izvođačima, proizvođačima i prodavcima. Biće to dugoročni signal privredi da pokrene proizvodnju najjednostavnijih elemenata, poput: drvenih i betonskih stubova, ili u kasnijoj fazi aluminijsko-čeličnih užadi, profila, distributivnih transformatora koji bi se mogli proizvoditi u CG”, poručila je Sekulić.

Naglasila je da smo u rudarstvu, bez obzira na korona virus, imali porast proizvodnje od 17%. Svakome ko kroz eksploataciju min.sirovina omogući njenu dalju preradu ćemo obezbijediti da ne plaća koncesionu naknadu i da istovremeno dobije invest grantove i subvencionirane kredite.

“Kroz ovaj paket smo našli mjeru onoga što je ostvarivo, inovativno, odgovorno i realno. Zaokružili smo finansijski okvir, obezbijedili dovoljno energije, ljudi i volje da ovaj paket mjera realizujemo i dovedemo do kraja”, zaključila je ona.

Ministarka nauke Damjanović: Olakšice za inovativne djelatnosti

Ministarka nauke dr Sanja Damjanović je tokom svog izlaganja predstavila novi podsticajni zakonodavni okvir za inovacije i tehnološki razvoj čije predloge je usvojila Vlada Crne Gore.

Ovim zakonima Crna Gora otvara nove mogućnosti – širok spektar olakšica i podsticaja za razvoj inovativne privrede i startap kompanija, nudi iste uslove za domaće i inostrane kompanije a samim tim postaje i atraktivna destinacija za tehnološko preduzetništvo i testiranje novih tehnologija.

Tokom konferencije ministarka je posebno ukazala na mjere trećeg paketa koje se odnose na jačanje IT privrede, a koje podrazumijevaju finansijski paket od 30 miliona eura za period 2020-2024 i to u direktnom partnerstvu Vlade Crne Gore i domaćeg privrednog sektora uz učešće stranih direktnih investicija.

Mjere su:

1. Uspostavljanje Crnogorskog strateškog IT klastera – 300.000 EUR

2. Uspostavljanje Centra za podršku elektronskoj trgovini (eCommerce) – 150.000 EUR

3. Uvođenje globalnih onlajn sistema plaćanja u Crnoj Gori

4. Uspostavljanje Inovacionog centra sa tehnologijama virtuelne i proširene stvarnosti 25.5MIL EUR

5. Inovacije u javnom sektoru – 339.000 EUR

6. Kontinuirana podrška inovativnim startapovima – 500.000 EUR

Mjere imaju za cilj da IT sektor postane nova jaka privredna grana, sa visokim izvoznim potencijalom; IT privreda i digitalizacija postanu katalizatori razvoja inovativne privrede koja će osnažiti naše tradicionalno jake privredne grane (energetiku, turizam i poljoprivredu) i koja će biti u funkciji digitalne transformacije Crne Gore.

Nikad snažnija podrška turizmu

Državni sekretar u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Damir Davidović je, predstavljajući mjere za turističku privredu, kazao da je Vlada kroz treći paket opredijelila nikad snažniju podršku turizmu, ukupne vrijednosti preko 215 miliona EUR.

Među kratkoročnim mjerama on je izdvojio reprogram postojećih kredita kod poslovnih banaka i IRF-a na grejs period od godinu do dvije godine, uz subvenciju kamatne stope u punom iznosu, a najviše do tri odsto kamatne stope tokom trajanja grejs perioda.

“Tu su i kreditne linije za likvidnost i obrtna sredstva sa grejs periodom do dvije godine, rokom otplate do sedam godina, subvencijom 80 odsto kamate, a najviše do tri odsto kamatne stope, tokom trajanja grejs perioda“, precizirao je Davidović, prenosi Mina.

On je rekao da je Vlada, kroz te mjere, jasno demonstrirala crnogorskoj turističkoj industriji da stoji iza nje i da je tu da joj pruži punu podršku u njenoj izloženostu prema IRF-u i poslovnim banakama i kada je u pitanju obezbjeđivanje obrtnih sredstava.

Davidović je rekao da se kratkoročne mjere odnose i na subvencije za turoperatore za organizovane dolaske turista koji se zadržavaju u Crnoj Gori minimum sedam dana za ovu i narednu godinu, zatim poseban budžet za marketinšku kampanju i na podršku izdavaocima privatnog smještaja sa važećim odobrenjem za obavljanje djelatnosti.

“Fiskalni efekat kratkoročnih mjera u sektoru turizma ukupno iznosi 83,35 miliona EUR”, rekao je Davidović.

Kada su u pitanju dugoročne mjere podrške investicionim i srateškim razvojnim projektima on je naveo kreditne linije koje će uz povoljnu kamatnu stopu kod IRF-a ili poslovnih banaka biti omogućene za završetak započetih investicija u hotelske kapacitete, izgradnju novih hotelskih kapaciteta, rekonstruckiju, adaptaciju i opremanje postojećih hotela, uz obavezna investicona ulaganja za podršku ugostiteljstvu.