You are here

Turizam u funkciji razvoja proizvodnje hrane

20/04/2017

Konferencija Turizam u funkciji razvoja proizvodnje hrane” održana je u sklopu Sajma ishrane i Sajma turizma 20. aprila 2017. godine u Budvi, u organizaciji Privredne komore Crne Gore, a uz podršku Unije njemačkih komora (DIHK) i Ministarstva ekonomije Njemačke kroz projekat „Implementacija CEFTA 2006 u cilju unapređenja internacionalizacije ekonomija jugoistočne Evrope”.

Skup je bio prilika za sagledavanje svih elemenata ponude i tražnje, pomoći i podrške, te uporednih iskustava zemalja regiona. Učesnici su bili domaći proizvođači i hotelijeri, predstavnici Vlade Crne Gore, Nacionalna i lokalne turističke organizacije i privrednih komora Regiona.

Potpredsjednica Privredne komore Crne Gore Ljiljana Filipović istakla je da je turizam značajno tržište za domaće proizvode, koje u zemljama Regiona još nije dovoljno valorizirano.

- Značaj turizma kao tržišta za plasman domaćih proizvoda, posebno poljoprivredno-prehrambenih, naglašen je potrebom kreiranja prepoznatljivosti destinacije, kao i intenzivnijeg plasmana domaćih proizvoda – kazala je Filipović.

Prema njenim riječima, komplementarnost poljoprivrede sa turizmom ima sve veći značaj budući da široki izbor domaćih proizvoda obogaćuje turističku ponudu i čini je jedinstvenom, tako da turizam, kroz afirmaciju nacionalne kuhinje i specifičnih proizvoda, postaje snažan generator razvoja poljoprivrede.

- Negativni bilansi u prometu sa inostranstvom naglašavaju potrebu sagledavanja učešća sektora poljoprivrede kroz turističku ponudu, kao i za konkretnim aktivnostima na povezivanju ponude i tražnje, kao što su obezbjeđivanje kvaliteta, kvantiteta i kontinuiteta ponude, bolja povezanost s poljoprivrednim proizvođačima, kreiranje zajedničkih projekata za proizvodnju domaće hrane – dodala je ona.

Stoga su, naglašava, u okviru razvojnih politika zemalja Regiona predmet posebne pažnje identifikacija, integrisanje i promocija specifičnih nacionalnih resursa, prirodnih i kulturnih, aktuelnih i tradicionalnih.

- Nacionalno brendiranje kroz intenzivnije povezivanje domaće proizvodnje sa turizmom je dugotrajan proces, u kojem se od svih učesnika traži spremnost za saradnju i ponuda koja će na najbolji način zadovoljiti sve zahtjevnije goste – zaključila je Ljiljana Filipović.

Razvoj ponude kroz podsticanje plasmana

Panelom “Razvoj integralne turističke ponude Regiona kroz podsticanje plasmana domaćih poljoprivrednih proizvoda” moderirala je Sanja Marković, sekretarka Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore.  Ona je istakla da u razvoju turizma i poljoprivrede treba težiti povećanju plasmana domaćih proizvoda kroz turizam, obezbjeđujući osnovne pretpostavke kvaliteta, kontinuiteta i kvantiteta.

Prema riječima Željke Radak Kukavičić, direktorice Nacionalne turističke organizacije, turizam je jedna od strateških grana naše ekonomije koja u BDP-u učestvuje sa 22 odsto, a procjena je da će taj udio u narednih deset godina biti preko 30 procenata. Naglasila je da se kroz turizam razvijaju i druge privredne grane, te da je on takozvani nevidljivi izvoz, te da je potrebno da ima olakšice kao i druge izvozne oblasti. Resorna ministarstva za poljoprivredu i turizam godinama intenzivnorade na povezivanju ovih oblasti sa željom da se što više domaćih poljoprivrednih proizvoda nađe u turističkim objektima.

-Raste zastupljenost domaćih poljoprivrednih proizvoda u turističkoj ponudi, ali ona još nije na zadovoljavajućem nivou i postoji veliki prostor za jačanje ove veze – rekla je Radak Kukavičić.

Istakla je značaj brendiranja domaćih proizvoda i standardizovanja njihovog kvaliteta u uslovima konkurencije otvorenog tržišta.

-U povezivanju turizma i poljoprivrede značajna je uloga Privredne komore Crne Gore – rekla je ona.

Nacionalna turistička organizacija u saradnji sa lokalnim promoviše razvoj seoskog turizma kako bi diverzifikovali turističku ponudu i ove dvije grane učinila bližim.

Dr Marija Krstić iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja kazala je da je veoma aktuelna tema povezivanja poljoprivrede sa turizmom.

-Problem je povezivanje poljoprivrednih proizvođača sa kupcima proizvoda, odnosno plasman proizvoda. Mjere podsticaja su usmjerene na povećanje obima proizvodnje, širenje asortimana, podizanje kvaliteta proizvoda, a poseban akcenat je na autohtonim proizvodima koji su naša komparativna prednost – rekla je Krstić.

Drugi vid podrške je edukacija proizvođača kroz radionice, studijske posjete, a u cilju boljeg plasmana poljoprivrednih proizvoda.

-Evropska unija preporučuje udruživanje u proizvođačke organizacije, odnosno grupisanje i zajednički nastup na tržištu – dodaje ona.

Marko Petričević, generalni direktor Direktorata za upravljanje turističkom destinacijom Ministarstva održivog razvoja i turizma smatra da aktuelnost teme konferencije raste iz godine u godinu s obzirom na to da Crna Gora ugosti triput više turista nego što ima stanovnika. Značaj je takođe naglašen ako se uzme u obzir visok trgovinski deficit, koji je posljedica velikog uvoza.

-Jasno je koliki potencijal leži u proizvodnji hrane i njenog plasmana turistima – rekao je Petričević

 Prema njegovim riječima, doprinos većoj potrošnji domaćih proizvoda u turizmu daće novi zakon koji uređuje ovu oblast i između ostalog predviđa uvođenje minimuma nacionalnih jela i pića u domaćim turističkim objektima.

On ističe da jačanje proizvodnje hrane leži u takozvana tri “S”, odnosno specijalizaciji proizvođača za određene proizvode, zatim u subvenicjama i naplati njihovih potraživanja “sada i odmah”.

Danijela Mihajlovska Vasilevska iz Stopanske komore Makedonije kaže da u toj zemlji jača povezanost poljoprivrede i turizmana lokalnom nivou. Tamo je trend da ugostitelji imaju poljoprivredna gazdinstva tako da svoje proizvode plasiraju u restoranima čiji su vlasnici. Druga specifičnost je da imaju turističke agencije koje vode turiste na pijace gdje se upoznaju sa domaćim agrarom.

-Crna Gora je otišla korak dalje u povezivanju poljoprivrede i turizma i mi ćemo korisiti vaša iskustva u ovoj oblasti – zaključila je ona.

Sekretar Udruženja turizma u Privrednoj komori Bosne i Hercegovine Miodrag Bošković kazao je da je problem u ovom privrednoj grani za tu zemlju kratak boravak turista, stihijska, a ne organizovana briga o ponudi usljed državnog uređenja zemlje.

-Mi imamo odlične pokazatelje u turizmu i poljoprivredi ako uzmemo u obzir neuređenost državnog sistema. Prostora za unapređenje u ovim oblastima je dosta, a primarno je probuditi svijest potrošača da konzumiraju domaće artikle – rekao je Bošković.

Milonja Blagojević iz Etno sela Montenegro u Pivi kaže da je iza njih 11 uspješnih godina poslovanja čija je karakteristika asortiman proizvoda od kojih je 90 odsto domaćih.

-Svako selo u Crnoj Gori može biti turistička atrakcija, ali je veliki problem u ovim sredinama što je riječ o područjima bez vodovoda – naglasio je on.

Veselin Vučinić, Flores Mojkovac, rekao je da turističke organizacije mogu biti promoteri poljoprivrednih proizvođača i da organizuju posjete turista njihovim gazdinstvima. Radoš Đurišić, Udruženje malianara iz Andrijevice je ukazao na problem kako je kazao “nepovezanosti turističkih organizacija juga i sjevera zemlje”.

Promocija kroz turizam

Lidija Rmuš, sekretarka Odbora udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije moderirala je panelom ”Promocija i ponuda domaćih proizvoda kroz turističku ponudu”. Ona je kazala da Crna Gora ima značajan potencijal koji do sada nije bio adekvatno iskorišćen. Zato je potrebno podstaći poljoprivredne proizvođače da unaprijede i standardizuju kvalitet svojih proizvoda i na taj način povećaju konkurentnost. Podsticaj za povećanje kvaliteta proizvoda a posebno povezivanje primarne proizvodnje i prerade, kao i odgovarajući oblik zaštite porijekla mogu u značajnoj mjeri povećati šanse za plasman poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda na domaćem tržištu, naročito kroz sektor turizma.

Ona je posebno istakla značaj projekata “Dobro iz Crne Gore”, “Gastro-suveniri” i “Agroberza” za promociju domaćih proizvoda, iza kojih stoji Privredna komora Crne Gore.

Merisa Čekić iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja naglasila je važnost brendiranja crnogorskih prehrambenih i tradicionalnih proizvoda, dovodeći to u vezu sa novim zakonom o šemama kvaliteta.

Potencirala je značaj novih sistema sertifikovanja prehrambenih proizvoda koji proizilaze iz pomenutog zakona. Riječ o “proizvodu sa moje farme”, “planinskim proizvodima” i “proizvodima višeg kvaliteta”.

- Ovi sistemi su usaglašeni sa pravilima Evropske unije i omogućavaju crnogorskim proizvođačima i pre nego Crna Gora uđe u EU da izvrše zaštitu i plasiraju proizvode na to tržište – rekla je Čekić.

Ona je ocijenila da turizam može biti motivator poljoprivrednim proizvođačima da unapređuju kvalitet proizvoda.

Amila Šehić iz Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine konstatovala je da je posljednjih godinaporastao obim spoljnotrgovinske razmjene te zemlje zahvaljujući većem izvozu prehrambene industrije, te da je ujedno porasla svijest stanovništva o značaju kupovine domaćih proizvoda za ekonomiju.

Ovi rezultati su posljedica primjene strategije u čijoj izradi je učestvovala i Vanjskotrgovinska komora BiH. Intenzivira se biljna i stočarska proizvodnja, podiže se nivo kvaliteta, uvode se standardi koji odgovaraju evropskim, a u posljednje vrijeme dominantan je razvoj peradarstva.

Vanjskotrgovinska komora brojnim aktivnostima promoviše domaće prehrambene proizvode na unutrašnjem i spoljnim tržištima.

Mitar Ivanović iz Privredne komore Srbije predstavio je konkrentne projekte koje je ta asocijacija realizovala u posljednjih šest mjeseci u cilju promocije domaćih prehrambenih proizvoda. Između ostalog, naveo je u tom kontekstu projekat “Srpska kobasica” koja je sada oznaka kvaliteta te namirnice, te dodjelu nagrada za najkvalitetnija vina Srbije.

-Nastojimo da utičemo na državne organe da smanje akcize za poljoprivredne proizvode, kako bi se taj novac usmjerio ka promociji kvalitetnih poljoprivrednih proizvoda što bi doprinijelo rastu izvoza – rekao je Ivanović.

Dr Ilija Moric, sa Luštice, prenio je svoja iskustva u razvoju maslinarstva i veze sa ruralnim turizmom. Porodica Moric je vlasnik jednog od najljepših maslinjaka i ima jedina u Crnoj Gori sertifikat za proizvodnju organskog maslinovog ulja. Njen maslinjak i mlin su odredište turista koji se upoznaju sa načinom uzgoja i prerade maslina te metodama proizvodnje najkvalitenijih, ekstra djevičanskih maslinovih ulja.

Dejan Jovović, “Green House” Danilovgrad proizvođač je 1000 tona povrća godišnje. Prema njegovim riječima, nemaju problema sa plasmanom jer su kvalitet njihovih proizvoda prepoznali veliki trgovinski lanci. Zapošljavaju do 15 radnika a poljoprivredom se bavi četiri člana porodice. Smatraju da bi inoviranjem pakovanja proizvoda povećali prodaju proizvoda, a ocjenjuje da je potrebno edukovati radnu snagu kako bi kvalitetnije obavljala ovaj posao.

Predsjednik Odbora udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije dr Milutin Đuranović ukazao je da je veliki problem što pokrivenost uvoza izvozom ima trend pada te da je potreban zajednički napor privrede i državnih organa da bi se on zaustavio. On je apelovao da se iskoriste pozitivna iskustva iz okruženja i EU kako bi se promovisao kvalitet domaćih prehrambenih proizvoda i time povećala njihova prodaja na domaćem tržištu.

Zaključci:

1. U interesu razvoja turizma i razvoja ukupne ekonomije potrebno je težiti povećanju plasmana domaćih proizvoda kroz turističku ponudu.

2. U cilju  stvaranja kvalitetne jedinstvene turističke i gastro ponude potrebno je bolje  međusobno informisanje o tome šta  se nudi od proizvoda od strane domaćih proizvođača kako bi  hotelijeri I ugostitelji bili pravovremeno bili informisani., što bi se moglo ostvariti putem aktiviranja sajta Agroberze.

3. U cilju bolje prepoznatljivosti domaćih proizvoda potrebno je tokom turističke sezone organizovati veći broj  raznih manifestacija kako bi  turisti bili bolje upoznati sa domaćom gastro ponudom.

4.  Za bolje pozicioniranje domaćih proizvoda potrebno je  da se proizvođači hrane udruže  u neko oblik udruživanja (zadruge, proizvođačke oganizacije, klaster , jer će na taj načinmoći poboljštai  konkurentnost svojih  proizvoda.

5. Da bi mogli definisati, preduzeti potrebne mjere, te uspješno povezati turizam i poljoprivredu, potrebno je ustanoviti sljedeće:

  • na strani tražnje: ukupne potrebe (asortiman, vrste pakiranja, količine), prihvatljive cijene, dinamiku potreba s obzirom na sezonske oscilacije
  • na strani ponude: mogućnosti domaće proizvodnje (asortiman, vrste pakovanja, količine), najniže moguće cijene, dinamiku nabavke s obzirom na sezonske oscilacije

6. Takođe, država treba da omogući uspostavljanje odgovarajućih mehanizama, kreditiranja ili drugih podsticaja, međusobne saradnje turizma i poljoprivrede, da omogući programe podsticaja za: povećanje konkurentnosti I proizvodnje pojedinih domaćih proizvoda koji najlakše I najbrže mogu zamjeniti uvozne, sprovodi edukaciju na relaciji proizvođač – dobavljač - kupac,

5. Djelovanje ugostiteljstva - ukupno podizanje kvaliteta ponude/usluga: naglašavanjem lokalnog identiteta kroz uključivanje domaćih proizvoda, uvođenje nacionalnog  jelovnika, bolja povezanost s proizvođačima i kreiranje zajedničkih projekata za proizvodnju domaće hrane, promocija domaćih brandova;

6. Djelovanje dobavljača/proizvođača - formiranje domaće berze prehrambenih proizvoda, izgradnja odgovarajućih skladišta/hladnjača za čuvanje proizvoda, ulaganje u prerađivačke kapacitete, bolja saradnja s ugostiteljstvom putem potpisivanja godišnjih/ dugoročnih ugovora o saradnji, udruživanje manjih proizvođača prehrambenih proizvoda.

7. U cilju stvaranja što boljih pretpostavki za vođenje ekonomske i turističke politike, nužno je pokrenuti dodatna istraživanja kojima bi se kontinuirano pratilo korištenje proizvoda iz uvoza u ugostiteljstvu i osjetljivost  tražnje na cijene za proizvode koji se najviše uvoze.

Izdvajamo