You are here

Upravljanje otpadom, ušteda energije

14/11/2017

Zajednička sjednica Koordinacionog odbora za energetsku efiksanost i zaštitu životne sredine, Odbora udruženja građevinarstva i industrije građevinskog materijala i Odbora udruženja energetike i rudarstva Privredne komore Crne Gore, u proširenom sastavu, održana je 14. novembra 2017. godine.

Razmotrena je situacija u oblasti upravljanja građevinskim otpadom u Crnoj Gori, raspravljano o uštedi i optimizaciji energije u građevinarstvu, te prezentovana njemačka firma Luca Industries International GmbH iz Berlina, koja se bavi tehnologijom i opremom za proizvodnju pjenastih betona.

Sjednicu je vodio predsjednik Koordinacionog odbora za energetsku efiksanost i zaštitu životne sredine Mladen Bajković, a u njenom radu su, osim članova, učestvovali Branka Milašinović iz Direktorata za upravljanje otpadom i komunalni razvoj Ministarstva održivog razvoja i turizma, prof. dr Radmila Sinđić Grebović sa Građevinskog fakulteta u Podgorici te dr Marcello Luca - vlasnik preduzeća Luca Industries International.

O upravljanju građevinskim otpadom u Crnoj Gori govorila je predstavnica resornog ministarstva Branka Milašinović. Prema njenim riječima ova tema je razrađena Detaljnim planom upravljanja otpadom za period 2015-2020 i lokalnim planovima upravljanja komunalnim i neopasnim građevinskim otpadom  - donijeto ih je 20. Ona je predstavila legislativu koja se odnosi na ovu oblast.

- Glavni grad je u Izvještaju za 2016. godinu dao podatak da je sakupljeno 8874 tone neopasnog građevinskog otpada. U Danilovgradu je sakupljeno 290 tona, Kolašinu 57, Mojkovcu 360, Budvi 8213 m3 i Tivtu 1833 m3. Ostale opštine nijesu dostavile podatke o upravljanju građevinskim otpadom – navela je ona.

O izboru materijala za smanjenje potrebne i ugrađene energije zgrada izlaganje je imala prof. dr Radmila Sinđić Grebović sa Građevinskog fakulteta.

Ona je istakla da se ugrađena energija materijala odnosi na ukupno potrebnu za njegovu proizvodnju, uključujući i sakupljanje sirovina.

- Upotreba materijala, koji je formiran kao nus-proizvod u drugoj proizvodnji, smanjiće ugrađenu energiju, jer se proizvodi bez dodatne energije u glavnoj proizvodnji. Navedenim procesom iskorišćava se dio energije utrošene (ugrađene) u drugom (nezavisnom) procesu, koja bi inače bila izgubljena – kazala je ona.

Naglašava da su prirodni materijali generalno niže ugrađene energije i toksičnosti od vještačkih. Prirodni materijali zahtevaju manju obradu i manje su štetni za životnu sredinu. Neki, kao drvo, teoretski su i obnovljivi. Kada su prirodni materijali ugrađeni u građevinske proizvode, proizvodi postaju održivi.

- Energetska efikasnost zgrade je blisko povezana sa svojstvima materijala omotača. Energetski tok se odvija kroz cjelokupnu površinu omotača, a ovaj dio rasipanja energije može biti mnogo puta veći bez izolacije na vanjskim površinama ili bez materijala sa dovoljno niskom toplotnom provodnošću. Pored dobre izolacije, u omotač je potrebno ugraditi dovoljno materijala većeg toplotnog kapaciteta. Korišćenje recikliranog materijala može biti poželjno, posebno ako to znači nižu ugrađenu energiju – zaključila je Sinđić Grebović.

Tehnologija kojom se bavi Luca Industries International iz Berlina, prema riječima vlasnika preduzeća dr Marcella Luce, zasniva se na proteinima biljnog porijekla, ekološkog je karaktera i kao takvu je podržala Evropska unija. Kao sirovine koristi klasične građevinske materijale (frakciju, pijesak i sl.), ali i pepeo iz termoelektrana, što u odnosu na srodne tehnologije predstavlja tehnološku inovaciju i prednost.  Pošto pepeo predstavlja veliki ekološki problem svih sredina gdje se ugalj koristi kao pogonsko gorivo u proizvodnji elektične energije,  jedan od njihovih ciljeva je i bio da razviju tehnologiju koja će omogućiti da se koristi kao sirovina za proizvodnju pjenastih betona.

Proizvod preduzeća Luca Industries International je LithoPorePRO, u svijetu jedinstven pjenasti beton sa niskom gustinom uz istovremeno visoku čvrstoću. Beton se sastoji od anorganskih materija, nezapaljiv je i ne ugrožava životnu sredinu.

- Prednosti ove tehnologije su mnogostruke. Pored toga što koristi pepeo kao sirovinu, znatno smanjuje troškove (jeftinije ulazne komponente, a pjena povećava volumen), štedi se energija, ne zagađuje okolina, te se u velikoj mjeri redukuje težina gotovih proizvoda i smanjuju izdaci za transport i skladištenje. Pjenastim betonom poboljšava se termička i zvučna izolacija te znatno povećava zaštita od požara – rekao je Luca.

Pjenasti beton ima svoju primjenu u svim oblastima građevinarstva. Pogodan je za proizvodnju svih vrsta građevinskih elemenata i galanterije, estrihta, tečnog betona, panela za montažne objekte svih veličina, te za sve oblike betoniranja zidnih i podnih podloga, kao i krovova. Pjenasti beton se koristi i u cestogradnji posebno na mekim podlogama.

- Posebno ističemo da se postojeće betonare za proizvodnju klasičnog betona mogu veoma kvalitetno prilagoditi i za proizvodnju pjenastih betona. Investicija nije velika i zavisi od stepena savremenosti same betonare. Što je ona tehnološki savremenija to je i investicija manja, ali obično ne prelazi 30 000 eura – zaključio je on.