You are here

Upravni odbor podržao rad Komore u 2018.

22/03/2019

Sjednica Upravnog odbora Privredne komore Crne Gore održana je 21. marta 2019. godine u Javnom preduzeću Regionalni vodovod Crnogorsko primorje, na izvorištu Bolje sestre. Komora se na ovaj način uključila u obilježavanje Svjetskog dana voda, posebno imajući u vidu značaj kompanije domaćina za rješavanje problema vodosnabdijevanja crnogorskog primorja i intenzivan razvoj turizma.

Regionalni vodovodni sistem je najveći realizovani infrastrukturni projekat u Crnoj Gori od obnove nezavisnosti i druga po vrijednosti investicija od oko 107 miliona eura. To je kompleksan tehničko tehnološki sistem, koji obuhvata: Vodozahvat „Bolje sestre“, četiri pumpne, pet trafo i dvije hlorne stanice, 25.000 m³ rezervoarskog prostora u 15 objekata, 135 km cjevovoda, 90 km optičkog kabla, 20 distributivnih odvojaka, hidrotehnički tunel „Sozina“ dužine 4,2 km i preko 400 manjih objekata.

Vodozahvat Bolje Sestre je najveći na Mediteranu izgrađen tokom posljednjih 25 godina. Voda sa ovog izvorišta je visokog kvaliteta i pripada klasi A1.

Članovima Upravnog odbora prikazan je film „Kako je nastao projekat koji je promijenio Crnu Goru“.

- Najznačajniji svjetski hidrogeolozi uvrstili su ovo vodoizvorište na listu UNESCO od značaja za globalno vodosnabdijevanje, što nama mnogo znači za izvoz vode – rekao je direktor Regionalnog vodovoda Goran Jevrić.

Sjednicu je vodio predsjednik Upravnog odbora i Privredne komore Vlastimir Golubović, a u radu su pored članova učestvovali predsjednik Skupštine ove asocijacije Vojo Banović, potpredsjednici Ljiljana Filipović, Ivan Saveljić i Danilo Gvozdenović, te generalni sekretar Pavle D. Radovanović.

Utvrđeni su predlozi Izvještaja o radu ove asocijacije za 2018. godinu i Finansijskog izvještaja. Donijete su odluke o izmjenama i dopunama Pravilnika o organizaciji i sistematizaciji Stručne službe Privredne komore Crne Gore, osnivanju odbora udruženja i raspisivanju izbora za njihove članove. Izmijenjene su odluke o izboru predsjednika, zamjenika predsjednika i sudija Suda časti, te o listi arbitara Arbitražnog suda pri Privrednoj komori Crne Gore.

Aktivnosti u 2018.

U predlogu Izvještaja o radu se navodi da je Privredna komora Crne Gore i u 2018. godini, obilježavajući devet decenija uspješnog rada, objedinjavala interese cjelokupne poslovne zajednice, pružila snažan doprinos unapređenju ambijenta za biznis, podizanju konkurentnosti domaćih preduzeća, rastu ekonomije i napretku zemlje ka Evropskoj uniji.

U desetu deceniju postojanja najstarija crnogorska poslovna asocijacija ušla je sa novom energijom. U januaru je na dužnost predsjednika stupio ugledni privrednik Vlastimir Golubović, a počela je i primjena novog Zakona o Komori.

Organi Komore su razmatrali teme od značaja za privredu doprinoseći kreiranju uslova za povoljnije poslovno okruženje. Sa 47 sjednica odbora udruženja potekli su predlozi donosiocima odluka koji se odnose na, između ostalog, optimizaciju korišćenja i razvoja sistema električne energije, formiranje klastera proizvođača metalnih konstrukcija u građevinarstvu, unapređenje novih kvalifikacija potrebnih tržištu rada iz sektora metalurgije, definisanje novog koncepta upravljanja šumama, investicije u poljoprivredu, aktivnosti Centra za edukaciju u drumskom saobraćaju, sistem dualnog obrazovanja, pripremu turističke sezone, tržište elektronskih komunikacija i druge teme. Raspravljalo se i o razvoju ženskog preduzetništva, projektima energetske efikasnosti, poslovanju u sektoru farmacije, zdravstvenom turizmu i standardima kvaliteta.

Centralna svečanost proslave 90 godina Privredne komore održana je u prisustvu uglednih zvanica – čelnika Države, Skupštine i Vlade, predstavnika EUROCHAMBRES-a, privrednih komora Regiona, brojnih kompanija, lokalnih uprava, diplomatskog kora, akademske zajednice. Uručene su jubilarne nagrade predsjedniku Crne Gore Filipu Vujanoviću, predsjedniku EUROCHAMBRES-a Kristofu Lajtlu, bivšem predsjedniku Privredne komore Crne Gore Velimiru Mijuškoviću, te posthumno Miću Stijoviću, osnivaču i prvom predsjedniku Trgovinsko-zanatske komore.

Godišnju Nagradu Privredne komore dobili su najuspješniji privrednici u 2017. godini Tehno max, Cerovo, Mesopromet i dr Zoran Vukčević.

Konferencija o ekonomiji Montenegro 2018, najznačajniji ekonomski skup u Regionu, imao je više od 850 učesnika, među kojima su donosioci odluka, predstavnici poslovne i akademske zajednice Zapadnog Balkana, kao i međunarodnih institucija. Temom „Balkan i Evropska unija - petogodišnji ciklus Berlinskog procesa“ pružen je doprinos snaženju regionalne saradnje i daljem procesu EU integracija ovog područja. Konferenciju su otvorili Vlastimir Golubović, predsjednik Privredne komore, Sebastian Kurz, kancelar Republike Austrije - države koja je predsjedavala Savjetom Evropske unije i predsjednik Crne Gore Milo Đukanović. Rezultati Berlinskog procesa, vizija budućnosti Balkana i napredak u reformama koje će Region integrisati u Evropsku uniju bili su predmet šest panela. Govorili su predstavnici Vlada zemalja regiona, među kojima crnogorski premijer Duško Marković i kosovski Ramuš Haradinaj, zatim Evropske komisije, asocijacija privrednih komora Evrope i Balkana, međunarodnih finansijskih organizacija i investitora, pregovarači u integracionom procesu, te kompanija koje ostvaruju izuzetne poslovne rezultate.

Organizovane su i konferencije: „Trgovinskim olakšicama u CEFTA regionu ka zajedničkom EU tržištu“, „Pametna specijalizacija: inovacije, preduzetništvo i konkurentnost“, „Savremeni drumski prevoz i poslovna logistika“,  „Snaga crnogorske privrede“ i „Mogućnosti zapošljavanje Roma u poljopriredi i turizmu“.

Na tradicionalnom godišnjem sastanku privrednika sa predsjednikom Vlade Duškom Markovićem i ministrima 26. decembra, prezentovana je analiza „Crnogorska privreda u 2018. godini“ koju je pripremila Privredna komora Crne Gore. Privrednici su tada ukazali na najčešća ograničenja u poslovanju: sivu ekonomiju, nelojalnu konkurenciju, visoke i brojne takse na državnom i lokalnom nivou, skupe kredite poslovnih banaka, te nedostatak kvalitetnog kadra. Premijer Marković pozvao je privrednike da sa Vladom rade na suzbijanju sive ekonomije, posebno na tržištu rada, te dodao da u  fokusu politika moraju biti zaposleni.

U cilju daljeg unapređenja komunikacije sa privredom, razmjene informacija o poslovanju, barijerama, te informisanja o uslugama Komore i podršci koju može pružiti, Komora je u 2018. godini obišla oko 1.400 privrednih subjekata i sprovela anketno istraživanje o poslovanju kod njih 1162.

Tokom 2018. godine u Komori je analizirano oko 50 propisa sa aspekta njihovog uticaja na poslovanje privrede. Inicirano je donošenje novih ili izmjene i dopune važećih zakona i podzakonskih akata u cilju otklanjanja ograničenja i jačanja konkurentnosti domaće privrede. U fokusu su, između ostalog, bili zakoni o radu, privrednim društvima, javnim nabavkama, stečaju, strancima, fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga, javno-privatnom partnerstvu, planiranju prostora, kao i brojna podzakonska akta.

Privredna komora je u saradnji sa resornim ministarstvima i Investiciono-razvojnim fondom realizovala četiri veoma uspješna sajamska nastupa naših proizvođača u Budvi, Novom Sadu, Celju, Prištini i Tirani, koji su se uspješno predstavili i dobili brojna priznanja za kvalitet proizvoda. U okviru Međunarodnog i regionalnog sajma privrede i turizma u Subotici, predsjedniku Privredne komore Crne Gore Vlastimiru Goluboviću dodijeljena je nagrada „Kapetan Miša Anastasijević“ za unapređenje prekogranične saradnje.

Unapređenje i razvoj ekonomske saradnje crnogorske privrede sa inostranstvom, privlačenje stranih investitora i jačanje konkurentnosti crnogorskih preduzeća na ino-tržištima bio je jedan od ciljeva rada Privredne komore u 2018. godini. Ova asocijacija je bila veoma aktivna u radu međunarodnih i regionalnih komorskih asocijacija – EUROCHAMBRES-a, Foruma Jadransko-jonske regije, Asocijacije balkanskih komora, Komorskog investicionog foruma. Poslovni forumi su organizovani sa privrednicima Slovenije, Mađarske, Turske, Vojvodine, Francuske, Kosova, Albanije, Bosne i Hercegovine, dunavskih, nordijskih i arapskih zemalja.

Generalni sekretar Privredne komore rukovodi Poglavljem 3 - Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga, dok u ostalim poglavljima privrednici i zaposleni u Stručnoj službi Komore aktivno participiraju u ovom procesu.

Prepoznajući mogućnosti koje nudi članstvo u NATO za ekonomiju i privredna društva, Komora je realizovala niz edukativnih i informativnih aktivnosti, koje su se, između ostalog, odnosile i na pravovremeno informisanje članica o pozivima za NATO nabavke.

Komora je organizovala 56 edukativnih aktivnosti koje je pohađalo 3.282 polaznika, a aktivno učestvuje u promociji i realizaciji dualnog sistema obrazovanja, te stipendira učenike deficitarnih zanimanja. Učestvuje u realizaciji više od 20 projekata, među kojima se posebno ističu Dobro iz Crne Gore, Kupujmo domaće, Domaći ukusi, Excellent SME, HISTEK, SMART ADRION, Razvoj niskokarbonskog turizma u Crnoj Gori i drugi.

Na osnovu javnih ovlašćenja Komora je u 2018. izdala 1.579 dokumenata. Centar za edukaciju pri Komori je  organizovao 14 obuka za menadžere i 37 obuka za vozače, na kojima je obučeno 419 menadžera i 2.117 vozača. Centar je takođe organizovao 23 ispita za menadžere i 32 ispita za vozače, na kojima je sertifikat steklo 346 menadžera i 1.512 vozača.

Predsjednik Vlastimir Golubović u osvrtu na Izvještaj je naglasio da je sa novim Zakonom o Komori ova asocijacija postala institucionalni partner donosiocima odluka na državnom i lokalnom nivou, kao i da je intenzivnim aktivnostima tokom 2018. urađeno mnogo na poboljšanju regulatornog okvira čime je pružen doprinos unapređenju poslovnog ambijenta.

Domaćin, direktor Regionalnog vodovoda Goran Jevrić, ocijenio je da postignuti rezultati u 2018. pokazuju da Privredna komora ima „snažne stručne kapacitete i rukovodstvo sa vizijom“, te da doprinosi prosperitetu biznis zajednice i države u cjelini. On je posebno istakao značajnu ulogu Komore u unapređenju obrazovnog sistema, razvoju saradnje sa NATO i promovisanju arbitraže kao vansudskog, efikasnog rješavanja privrednih sporova, čemu Regionalni vodovod daje punu podršku. Naglasio je riješenost Regionalnog vodovoda da formira fabriku vode, te da vidi NATO snage kao potencijalne klijente.

- Privredna komora ima sigurnu budućnost, a Crna Gora elitnu biznis zajednicu zahvaljujući čijem doprinosu nećemo nespremni dočekati ulazak u Evropsku uniju – zaključio je Jevrić.

Vojin Žugić, direktor Stadion, smatra da je Komora u 2018. godini ostvarila impozantne rezultate i izrazio uvjerenje da će takvi biti i u tekućoj.

Željko Andrić, Institut „Dr Simo Milošević“, saglasio se da ova poslovna asocijacija radi veoma dobro, što pokazuju ostvareni rezultati. Smatra da je neophodno da Komora istraje u zahtjevima da se zakoni o privrednim društvima i radu usklade sa zahtjevima privrede i dođe do što kvalitetnijih rješenja.

Direktorica Plantaža Verica Maraš smatra da se osjeća nova energija u radu Privredne komore zbog tima koji rukovodi poslovanom asocijacijom. Ona ocjenjuje da fokus u ovoj godini treba da bude doprinos borbi za suzbijanje sive ekonomije.

Slavoljub Popadić, direktor Rudnika uglja  Pljevlja, kazao je da je Privredna komora u 2018. godini radila domaćinski, da je upućivala konkretne zahtjeve donosiocima odluka, te da baštini još čvršće veze sa privrednim subjektima. U fokusu njenog daljeg rada treba da bude brzo reagovanje na sve što predstavlja barijeru za poslovanje crnogorskih kompanija.

Đorđije Goranović, vlasnik MI „Goranović“, izrazio je zadovoljstvo radom Komore na unapređenju poslovnog okruženja. On je ocijenio da je potrebno unaprijediti konkurentnost proizvodnih kompanija koju ugrožava rast dažbina (cijene energenata - električne energije, nafte i benzina, poreza ....), što ima direktan uticaj na smanjenje njihovih izvoznih potencijala. Podržao je aktivnosti na projektu „Kupujmo domaće“ i izrazio očekivanje da će one biti intenzivirane tokom 2019.

Predsjednik Golubović je kazao da vjeruje da će veća izdvajanja za poljoprivredu iz Agrobudžeta i IPARD-a doprinijeti rastu konkurentnosti ovog sektora. Pozvao je crnogorske proizvođače da svoju ponudu predstave na predstojećim sajmovima u Mostaru, Novom Sadu, Prištini, Celju i drugim.

Predsjednik Skupštine Privredne komore Vojo Banović smatra da se ovako dobri rezultati očekuju od asocijacije koja je partner Vlade u poslovnom sektoru i krovna institucija koja podjednako vodi računa o svim preduzećima. On napominje da je nužno nastaviti zalaganje da se regulativa uskladi sa interesima privrede, posebno u dijelu liberalizacije radnih odnosa, smanjenja doprinosa na zarade i podizanja minimalne cijene rada. Komora, naglašava on, mora i dalje imati važnu ulogu i riječ u procesu privatizacije velikih privrednih subjekata u državnom vlasništvu. Ocjenjuje da je preko Komore potrebno intenzivirati aktivnosti na promociji odgovornih privrednih subjekata i njihovoj prezentaciji na društvenim medijima, te na taj način, između ostalog, doprinijeti borbi protiv sive ekonomije. Kroz saradnju sa Vladom neophodno je iznaći rješenja kako bi se pomoglo prevazilaženju problema proizvodnih preduzeća.

Vlasnik Mesoprometa Hilmija Franca zahvalio je Privrednoj komori na podršci nakon požara u pogonima ove kompanije. Najavio je da je projekat nove fabrike u završnoj fazi i očekuje brz početak njene izgradnje. Ukazao je na probleme nelojalne konkurencije u ovom sektoru, uvoza robnih marki kojima domaći proizvođači cjenovno ne mogu da budu konkurentni. Založio se da se minimalna zarada poveća na makar 300 eura, uz smanjenje doprinosa na zarade.

Predsjednik Golubović je podsjetio da Komora štiti interese privrede istovremeno uvažavajući neophodnost stabilnosti javnih finansija. On je kazao da se razmatra povećanje minimalne zarade na 223 eura. Partneri iz Vlade ističu da je minimalna zarada osnov svih socijalnih davanja, pa bi njen značajniji rast moguće povećao rashode budžeta iznad visine prihoda.

Izbori

Upravni odbor donio je Odluku o raspisivanju izbora za članove odbora udruženja Privredne komore Crne Gore.

Pri izboru članova u odbore udruženja vodiće se računa i o njihovoj: strukturi (mala, srednja, velika), uticaju na privredu, odgovarajućoj granskoj i teritorijalnoj zastupljenosti, ekonomskoj snazi, do sada iskazanoj spremnosti da učestvuju u radu Komore.

Predlozi za članove odbora udruženja mogu se dostavljati do 15. maja 2019. godine, a odluke o izboru članova odbora udruženja biće donijete do 31. jula 2019. godine.

Laureati

Upravni odbor je informisan o laureatima Nagrade Privredne komore Crne Gore za 2018. godinu. Odbor za dodjelu Nagrade odlučio je da dobitnici budu: za uspješno poslovanje - Elektroprivreda Crne Gore i Gradir Montenegro, društvenu odgovornost – Glosarij, inovativnost - Crnogorska komercijalna banka, te unapređenje menadžmenta - Ivan Karadžić, izvršni direktor Mercator-CG.

Upravni odbor je donio odluku da se sredstva za dnevnice njegovih članova, u ukupnom iznosu od 2.000 eura, doniraju u humanitarne svrhe – Prvom udruženju roditelja djece i omladine sa teškoćama u razvoju iz Podgorice i Udruženju roditelja djece i omladine sa smetnjama u razvoju „Puževa kućica“ iz Budve.

Na kraju sjednice prikazan je kratki film „Kako je nastao projekat koji je promijenio Crnu Goru“ i organizovan obilazak postrojenja Regionalnog vodovoda.