You are here

Uticaj članstva u NATO na razvoj privrede

17/06/2013

Članstvo u NATO savezu donosi političke, bezbjednosne i ekonomske benefite. Procese priključenja NATO savezu treba posmatrati kao šansu za privredni rast i oporavak zemlje, baziran na postojećim resursima kojima ona raspolaže. Ovo je ocijenjeno na okruglom stolu „Crna Gora na putu evroatlantskih integracija – Uticaj članstva u NATO na razvoj privrede“, održanom danas u Privrednoj komori Crne Gore.

Iskustva Slovačke pri i nakon pridruživanja NATO-u predstavili su ambasador te zemlje František Lipka, predsjednik Slovačke atlantske komisije i nekadašnji državni sekretar u Ministarstvu odbrane Rastislav Kačer, te politički analitičar Milan Nič. O trenutnoj pozicije Crne Gore u integracionom procesu, standardizaciji i kodifikaciji govorio je predstavnik Ministarstva odbrane potpukovnik dr Marinko Aleksić, dok je iskustva Češke prenio konzul Vaclav Dobeš.

Rukovodilac Sektora za analize i istraživanja Privredne komore Nina Drakić saopštavajući iskustva drugih zemalja istakla je značaj uticaja članstva u NATO na ekonomiju.
- Značaj bezbjednosti kao osnove ekonomskog rasta i razvoja zemlje podjednako je važan, bilo da ga posmatramo sa stanovišta domaćih ili stranih investitora – rekla je Drakić.
Dodala je da je učlanjenje šansa za promjenu strukture privrede saglasno potrebama NATO tržišta, kroz primjenu novih tehnologija, obrazovanje kadrova, otvaranje novih radnih mjesta, što u osnovi znači povećanje proizvodnih kapaciteta, ekonomski rast i rast životnog standarda.
- Kao zemlji članici NATO omogućava se snabdijevanje oružanih snaga alijanse, što znači razvoj ili šansu za razvoj sopstvenih kapaciteta u prehrambenoj, tekstilnoj, metalnoj, industriji. To je tržište od oko 900 miliona stanovnika kojem su, pored vojne opreme i naoružanja, potrebne razne druge robe – objasnila je Drakić.
Interesantno crnogorskoj privredi, prema njenim riječima, trebalo bi da bude upoznavanje sa pravilima javnih nabavki za NATO, kako bi se, kada se za to stvore pretpostavke, mogla pripremiti da učestvuje na tim pozivima.
- Budući da je NATO značajan veliki potrošač, to tržište bi bilo od izuzetnog značaja posebno za crnogorsku prehrambenu proizvodnju. Uz ovo, otvaraju se vrata određenih fondova bezpovratnih pomoći za koje se možemo kandidovati – kazala je Drakić.
Kao još jednu u nizu prednosti  koje ekonomiji jedne zemlje može donijeti članstvo u ovoj vojnoj alijansi, predstavnica Komore je navela veće interesovanje stranih investitora za ulaganja, budući da se između ovog članstva i bezbjednosti jedne zemlje povlači znak jednakosti.

- Ozbiljni investitori će doći kada uvide da zemlja ide u dobrom pravcu i da je sigurna za investicije. Ulaskom u NATO i EU dobijate sertifikat od 28 zemalja da ste moderna evropska država i da je kod vas jednako bezbjedno uložiti kao kod kuće. No, morate biti spremni sa ponudama za investicije, jer one neće pasti s neba samim članstvom u NATO  – naglasio je slovački ambasador František Lipka.
On je naveo da je Slovačka, zahvaljujući integraciji u EU i NATO, uspjela da od zemlje sa velikim problemima u ekonomiji nakon promjene komunističkog sistema, bude danas jedna od onih koje kriza nije uzdrmala, istakavši kao primjer uspješnu auto industriju koja proizvodi 900.000 vozila godišnje i koju čine veoma poznati svjetski brendovi.
Ukazao je i na bezbjednosni benefit članstva u NATO.
- Odbrana je jako skupa stvar, a kolektivna je mnogo jeftinija od individualne. Bili biste zaštićeni cijelom NATO organizacijom. Ne biste izdvajali mnogo više za odbranu nego danas, a nivo zaštite bio bi višestruko veći – rekao je Lipka, dodajući da je ravnopravnost u NATO realnost, te da bi Crna Gora mogla integracijom da postane član grupe zemalja koje kreiraju velike evropske i svjetske politike.
On je kao alternativu NATO naveo neutralnost Crne Gore, ali je ukazao da ona puno više košta nego učlanjenje u Alijansu. Takođe je kazao da priča da će Crna Gora ulaskom u NATO pokvariti dobre odnose sa Rusijom ne stoji, pošto Rusija upravo najbolje ekonomski sarađuje sa zemljama Alijanse, poput Njemačke.

Rastislav Kačer je ukazao da je ulazak u NATO stvar izbora.
- NATO i EU su alati koji se mogu iskoristiti, ali to zavisi od vas. Poput čekića su kojim možete zakucati ekser ali i udariti se po prstima. NATO i EU su dakle alati koje sam htio da bi moja zemlja bila jaka. Želio sam da bude među donosiocima odluka i da u nju dolaze pouzdani investitori koji su dugoročno predani i koji sa sobom nose poslovnu kulturu i konkurentnost – rekao je Kačer, dodajući da je Slovačka preko integracija došla do tržišta na kojima ranije nije bila.

Predstavnik Ministarstva odbrane Marinko Aleksić kazao je da su benefiti integracija u NATO za naša preduzeća učešće na tenderima Ministarstva odbrane, snabdijevanje NATO snaga ili vojnih brodova u tranzitu kao i onih stacioniranih u Crnoj Gori ili susjednim zemljama, učešće u Offset programima Ministarstva, međunarodnim odbrambenim projektima i kooperacijama. On je istakao značaj kodifikacije i usvajanja NATO standarda AQAP za sve koji žele da posluju sa Alijansom.

Ivan Jovetić, Institut za strateške studije i prognoze istakao je da se u Crnoj Gori često pogrešno smatra da je NATO integracija cilj.
- Ona to nije već mehanizam za stabilnost i pospješenje ekonomskog rasta i razvoja. No, to nije besplatno, sve dobiti koštaju – kazao je Jovetić, i naveo da članarina u NATO iznosi 870.000 eura godišnje.
Dodao je da je preporuka NATO da vojni budžeti članica budu dva odsto BDP, što bi u slučaju Crne Gore iznosilo oko 60 miliona eura.

- Sa 60 miliona eura kao neutralna zemlja ne možemo da učinimo mnogo. Samo jedan moderan borbeni avion košta toliko . Mi nemamo dovoljno novca da sami kreiramo efikasan odbrambeni sistem. Iznos od 870.000 eura je samo ulaznica za klub – kazao je Aleksić.