You are here

Visina ekonaknade nije prihvatljiva za metalurge

24/11/2020

Odbor udruženja metalurgije i metaloprerađivačke industrije Privredne komore Crne Gore, na online sjednici 24. novembra 2020. godine, ocijenio je neprihvatljivom visinu ekonaknada za proizvodnju i deponovanje opasnog otpada navedenu u predlogu Uredbe za ovu oblast. Privrednici smatraju da mjesečna naknada u visini 151,51 eura po toni (za stvaranje) i 75,75 eura po toni (za deponovanje otpada) može dovesti do ozbiljnih poteškoća u poslovanju najvažnijih privrednih subjekata u Crnoj Gori. Pozivaju Ministarstvo održivog razvoja i turizma te Agenciju za zaštitu životne sredine da konsultuju uporednu praksu regiona gdje je ekonaknada višestruko niža. Ocjenjuju i da je visinu naknada neophodno upodobiti sa situacijom u kojoj se privreda nalazi usljed pandemije Covid-19.

Privrednici konstatuju da je nelogično da se od kompanija naplaćuje naknada za odlaganje opasnog otpada dok u Crnoj Gori ne postoji njegovo odlagalište. Takođe smatraju da je potrebno jasno klasifikovati šta pripada opasnom, a šta neopasnom otpadu.

Odbor je predložio da izvršni direktor Uniprom KAP-a Nebojša Dožić bude delegiran u radnu grupu koja priprema Uredbu o visini naknada, načinu obračuna i njihovog plaćanja zbog zagađivanja životne sredine.

Naknade plaćaju pravna i fizička lica za ispuštanje zagađujućih materija u vazduh, uvoz supstanci koje oštećuju ozonski omotač i stvaranje i deponovanje opasnog otpada.

Pravna lica koja koriste ložišna i postrojenja na električnu energiju instalisane snage veće od 1 MW, mjesečno plaćaju naknade zbog zagađivanja životne sredine, zavisno od vrste goriva i ispuštenih štetnih i opasnih materija u vazduh, po toni, u iznosu od 180,67 eura do 18.868 eura. Pravna lica koja uvoze supstance koje oštećuju ozonski omotač plaćaju naknadu u visini od 0,90 € po kilogramu uvezene supstance, dok ona koja stvaraju i deponuju opasan otpad koji sadrži jedan ili više sastojaka toksičnih materija plaćaju mjesečno naknade u iznosu 151,51 € po toni (za stvaranje) i 75,75 € po toni (za deponovanje otpada).

Iz kompanije Toščelik iznijeli su prigovor na predloženu visinu naknade za stvaranje otpada i traže da ona iznosi maksimalno 100 eura po toni.

„U Crnoj Gori ne postoji deponija za skladištenje ove vrste otpada i teško je to rješenje očekivati u skorijem periodu. Kao jedina opcija nameće se izvoz ove vrste otpada u neku od zemalja sa deponijom za skladištenje. Cijena izvoza po toni otpada, u zavisnosti od količine, iznosi 250-300 eura. Ona je veoma visoka i čini 50 odsto cijene koštanja tečnog metala, što je apsurdno. Trošak poslodavca samo po osnovu iznosa za ekonaknade i izvoz otpada na godišnjem nivou prema predlozima iz ove Uredbe bi bio oko 200.000-250.000€. To je u postojećim uslovima globalne krize u industriji čelika enorman trošak. Mišljenja smo da je iznos od 100€/toni stvorenog otpada izbalansiran predlog“, navode iz Toščelika.

Predstavnici kompanije smatraju da je potrebno definisati da će se naknada koja se plaća po osnovu deponovanja otpada u iznosu 75,75€ po toni vratiti pravnom licu ukoliko se stvoreni otpad izveze u periodu od tri godine od momenta stvaranja. S obzirom na izuzetno velike troškove transporta, predlažu da se otpad skladišti u krugu fabrike za period od tri godine, dok se sakupe dovoljne količine za transport baržom.

Iz Uniproma smatraju da predlog Uredbe dvostruko opterećuje generatore otpada, iz razloga što preduzetnik pored troškova predaje sakupljaču opasnog otpada mora da plati naknade za njegovo stvaranje. Objašnjavaju da u Crnoj Gori nema preduzeća koje se bavi preradom kako opasnog, tako i neopasnog industrijskog otpada, što dodatno opterećuje kompanije koje ga generišu.

„Uredbom je potrebno predvidjeti samo naknade za količine stvorenog opasanog otpada koje nijesu predate sakupljaču/prerađivaču u toku obračunskog perioda, a da iznos naknade bude kao u Sloveniji 22 eura po toni. Takođe, mišljenja smo da je potrebno sagledati mogućnost oslobađanja strateških privrednika od plaćanja ostalih eko-naknada srazmerno visini uloženih investiranih sredstava u zaštitu životne sredine. Na ovakav način bi se pružila značajna podrška i podsticaj privrednim društvima da prilagode postrojenja evropskim standardima, a sve u cilju pospješenja i jačanja industrijske proizvodnje u Crnoj Gori“, navode iz Uniproma.

O predlozima Toščelika i Uniproma, koje su iznijeli Ljubiša Đurković i Nebojša Dožić, afirmativno su govorili Draško Tomašević, ZIP i Boban Stanić, Remid Vis.

Odbor je razmotrio Zakon o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga. Savjetnik predsjednika Komore Mitar Bajčeta je informisao Odbor da je ova poslovna asocijacija uputila zahtjev Vladi koji se odnosi na odlaganje i faznu implementaciju Zakona o fiskalizaciji u prometu roba i usluga. Predviđeno je da primjena Zakona otpočne 1. januara 2021. godine. Međutim, održano je više sastanaka privrednika sa predstavnicima resornog ministarstva i Poreske uprave, tokom kojih je jasno iskazana nedvosmislena podrška ovom zakonu kao dijelu projekta reforme poreske administracije, uz ocjenu da predstavlja korak naprijed u digitalizaciji poreskog sistema, te smanjenju sive ekonomije. Ocjenjuje se, međutim, da je za implementaciju Zakona nepovoljan ambijent usljed izazovne zdravstvene i ekonomske situacije. Privrednici smatraju da su troškovi prelaska na novi fiskalni sistem veliki finansijski teret, a odnose se na nabavku elektronskog naplatnog uređaja, najam i održavanje softvera, sertifikate, internet. Takođe je ukazano na izazove prilagođavanja postojećih tehničkih rješenja u kompanijama sa zahtjevima nove regulative.

Sekretar OU građevinarstva i industrije građevinskih materijala Balša Rakčević, predstavio je izmjene Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata koji je na snazi od oktobra 2017. godine i donio je brojne novine. Za privrednike je posebno važno što su značajno skraćeni rokovi za izmjene i donošenje važećih planskih dokumenata, te izdavanje urbanističko tehničkih uslova za objekte privrede u skladu sa smjernicama planova višeg reda, ali i činjenica da su ovim zakonom oslobođeni plaćanja naknade za opremanje građevinskog zemljišta svi objekti privrede – proizvodnja, prerada, skladištenje. 

Usvojen je Program rada za 2021.

Sjednicu je vodio predsjednik Odbora Ranko Nikolić, a u radu mu je pomagala sekretarka Marija Milačić.