You are here

Visoka likvidnost banaka

02/10/2018

Odbor udruženja banaka i drugih finansijskih organizacija i osiguranja Privredne komore Crne Gore, na sjednici 2. oktobra 2018. godine, razmotrio je informacije o makroekonomskim kretanjima objavljene u biltenu Centralne banke Crne Gore, te o stanju na tržištima kapitala i osiguranja za II kvartal ove godine. Podržano je formiranje Grupacije posrednika u osiguranju pri Odboru udruženja. Predstavljena je baza podataka prometovanih nekretnina u Crnoj Gori.

Za novog člana Odbora izabran je Veselin Vuković, izvršni direktor u Komercijalnoj banci AD Podgorica.

Sjednicu je vodila zamjenica predsjednika Odbora Biljana Pantović, a u radu su pored članova, učestovovali potpredsjednik Privredne komore Ivan Saveljić i REV procjenitelj Predrag Nikolić.

Makroekonomska kretanja

Informaciju o makroekonomskim kretanjima prezentovao je Bratislav Vukčević iz CBCG. Najnoviji podaci MONSTAT pokazuju da je u 2017. zabilježen rast BDP od 4,7 odsto. U prvom kvartalu ove godine evidentiran je rast od 4,5 odsto a u drugom od 4,9 odsto, pa ohrabruje ubrzani rast privredne aktivnosti.

U Biltenu CBCG navodi se da su u julu banke bile visokolikvidne. U odnosu na prethodni mjesec povećani su depoziti, krediti i bilansna suma banaka. Bilansna suma banaka na kraju jula 2018. godine iznosila je 4.352,1 milion eura i veća je nego na kraju prethodnog mjeseca za 1%, dok u odnosu na jul 2017. godine bilježi rast od 9,1%. Ukupno odobreni krediti banaka na kraju jula 2018. godine iznosili su 2.944,1 milion eura i bilježe rast na mjesečnom nivou od 0,4% i rast od 11,8% godišnje. Prosječna ponderisana nominalna kamatna stopa banaka na ukupno odobrene kredite u julu 2018. godine iznosila je 5,84%.

Rast aktivnosti je registrovan u industrijskoj proizvodnji i turizmu, a pad u šumarstvu. Industrijska proizvodnja je u prvih sedam mjeseci 2018. godine, u odnosu na isti period 2017. zabilježila rast od 27,7%. Rast proizvodnje je ostvaren u sektorima prerađivačka industrija (3,7%) i snabdijevanje električnom energijom, gasom i parom (97,8%). Broj dolazaka turista, u kolektivnom smještaju, u prvih sedam mjeseci 2018. godine iznosio je 584.944 što je za 13,4% više u odnosu na isti period prethodne godine. U porastu je broj zaposlenih. U julu 2018. godine, prema evidenciji MONSTAT-a, bilo je zaposleno 198.987 lica, što je za 1,2% više u odnosu na prethodni mjesec, i za 3,8% više u odnosu na jul 2017. godine.

Dražen Stanković iz CKB je ukazao da je veliko učeće depozita po viđenju u ukupnim što opterećuje poslovanje banaka. Smatra da je potrebno promijeniti obračun koeficijenta likvidnosti kako bi se struktura depozita promijenila u korist oročenih. Veselin Vuković iz Komercijalne banke je kazao da je pravi trenutak da se razmišlja u tom smjeru, jer je u pripremi novi zakon o bankama koji će biti usaglašen sa standardom Bazel III. Predstavnik CBCG Vukčević smatra da će ovo pitanje biti regulisano novim zakonom.

Tržište kapitala

Aleksandar Đuričković iz Komisije za tržište kapitala predstavio je Informaciju o stanju na tržištu kapitala Crne Gore za II kvartal 2018. godine. Statistički izvještaj ove komisije za prva dva kvartala 2018. godine bilježi pozitivne trendove na tržištu kapitala u pogledu ukupno ostvarenog prometa, vrijednosti tržišne kapitalizacije, emisija novog kapitala, dok je zabilježen pad broja transakcija i vrijednosti berzanskih indeksa.

U prvoj polovini godine zabilježeni su pozitivni trendovi na tržištu kapitala u pogledu vrijednosti prometa i tržišne kapitalizacije koja je na nivou 3,02 milijarde eura, što je rast od 5,8 odsto u odnosu na početak godine.

Na Montenegroberzi promet je iznosio 82 miliona eura, što je povećanje od 180% u odnosu na uporedni period prethodne, dok berzanski indeksi MNSE10 i MONEX bilježe pad od 0,83% i 2,67%. Broj transakcija je u padu i iznosi 1742, što je 49 odsto manje nego u uporednom periodu 2017.

Vrijednost transakcija ostvarenih posredstvom kastodi banaka iznosi 101 milion eura. Ukupna nominalna vrijednost netržišnih transakcija je 972 miliona eura. Ulaganja novog kapitala, realizovana putem korporativnih aktivnosti su 18 miliona eura.

Govoreći o regulatornoj aktivnosti Komisije za tržište kapitala, na javnoj su raspravi tri seta podzakonskih akata koji se odnose na: uvođenje specijalizovanih fondova, investiciona društva i emisije hartija od vrijednosti.

Dražen Stanković iz CKB je pitao kada se mogu očekivati pravila o kastodi poslovima, na što je rečeno da je to sljedeći set podsticajnih pravila na kojem će se raditi. Trenutno se utvrđuje najbolji model po kojem će se regulisati ovo pitanje.

Tržište osiguranja

Društva za osiguranje su u drugom kvartalu 2018. godine fakturisala ukupnu bruto premiju u iznosu od 41,3 miliona eura, što je 3,2% više u odnosu na isti period 2017. godine. Bruto fakturisana premija u neživotnim osiguranjima iznosila je 34,5 miliona eura, 3,4% više u odnosu na uporedni period. Bruto fakturisana premija životnih osiguranja je ostvarila rast od 2,2% i iznosila je 6,7 miliona eura. U ukupno ostvarenoj bruto premiji na nivou tržišta na kraju II kvartala 2018. godine, i dalje je dominantno učešće neživotnih osiguranja (83,7%). Učešće bruto premije životnih osiguranja u ukupnoj bruto premiji iznosi 16,3%, navodi se, između ostalog, u preliminarnom izvještaju o stanju na tržištu osiguranja u drugom kvartalu 2018. koji je predstavila Nerma Nurković, Agencija za nadzor osiguranja.

Baza podataka

Inicijator formiranja baze podataka prometovanih nekretnina i onih koje se rentiraju u Crnoj Gori Predrag Nikolić naveo je da bi ona omogućila benefite korisnicima.

Uvezivanjem sa državnim strukturama, dobila bi se baza koja temeljno obezbjeđuje mogućnost sigurne trenutne tržišne vrijednosti nekretnine, njene hipotekarne vrijednosti (bez primjene diskutabilnog haircut-ovanja) i sa svim podacima koji potpuno obezbjeđuju prikaz realne tržišne vrijednosti kolaterala, kao i znatno lakšu mogućnost provjere.

Formiranjem baze podataka i interaktivnim učešćem banaka, otvara se prostor za realtivno brzu automatizaciju procesa reprocjena kako porodičnih stambenih zgrada po svim katastarskim opštinama, tako i poslovnih nekretnina koje nijesu specifične namjene, čime se dobija pregled i uporedna kontrola primijenjenih podataka u inicijalnim procjenama vrijednosti nekretnina. Centralnoj banci se definišu mehanizmi čvršće kontrole vrijednosti kolaterala, što je i preporuka i očekivanje Evropske banke.

Uvezivanjem sa državnim strukturama, na jednom mjestu, postoji mogućnost korišćenja podataka ne samo o vrijednostima nekretnina ili kretanju tržišta, već i o planskoj namjeni, zagađenosti vazduha i drugom.

Bazom se otvara put i definisanju nove platforme za naplatu poreza koji je vezan za nekretnine, te olakšava izrada inicijalnih procjena.

Bratislav Vukčević iz CBCG je kazao da je posao izrade baze dodijeljen Upravi za nekretnine u saradnji sa Poreskom upravom. On savjetuje Nikolića da u neposredoj komunikaciji sa nosiocima posla ustanovi mogućnost njegove realizacije kroz privatno javno partnerstvo.