You are here

Zakoni o komunalnim djelatnostima i vodnim uslugama treba da budu prihvatljivi i primjenljivi

09/07/2021

Odbor udruženja komunalne privrede Privredne komore Crne Gore, na sjednici održanoj 9. jula 2021. godine, razmotrio je Predlog zakona o komunalnim djelatnostima i Predlog zakona o vodnim uslugama.

Sjednicu je vodio predsjednik Odbora Filip Makrid, uz podršku sekretarke Milene Rmuš, a u radu su, pored članova, učestvovali predstavnici Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma – Dušan Bugarin, v.d. generalnog direktora Direktorata za ekologiju sa saradnicima Verom Vujošević, Anjom Jovanović, te Milica Petrović i Miloš Petrović iz Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti.

Predstavnica Ministarstva Vera Vujošević je podsjetila da je izrada Zakona o komunalnim djelatnostima počela 2018. godine, te da je krajem naredne organizovana javna rasprava o njegovom nacrtu. Usljed prestrukturiranja državne uprave, tekst je ponovo dat svim zainteresovanim stranama na razmatranje.

- Unijeli smo u tekst Zakona ranije sugestije privrede, jer je cilj da unaprijedimo i dobijemo primjenljivo rješenje. Pozivamo komunalna preduzeća da dodatne sugestije dostave preko Privredne komore da bi se o njima izjasnila radna grupa – rekla je Vujošević.

Vojin Katnić, Čistoća Podgorica, pozdravio je što je uvažena sugestija privrede da se iz teksta zakona ukloni obaveza potpisivanja ugovora sa fizičkim licima o pružanju komunalnih usluga, a smatra da isto treba primijeniti i na pravna lica.

Omer Vukić iz Vodovoda Bar smatra da i vodovodna preduzeća treba da budu obuhvaćena Zakonom o komunalnim djelatnostima, jer je pitanje vodosnabdvijevanja najznačajnija komunalna djelatnost.

Polemišući sa rješenjima Zakona o vodnim uslugama, on je kazao da nije dobro što je njegova primjena odložena pet godina.

Milan Bulatović iz Vodovoda Bijelo Polje stava je da Zakon o vodnim uslugama mora da bude prihvatljiv i primjenljiv. Smatra da izjednačavanje cijena za fizička i pravna lica nije pravedno rješenje.

- Kako oni koji stvaraju ekstra profit mogu da budu izjednačeni cijenom sa socijalnim slučajevima? To nije niti pošteno, ni prihvatljivo – smatra Bulatović.

Polemisao je i sa rješenjem da se potrošaču koji je isključen sa mreže ostavi 10 odsto korišćenja vode, ukazavši da su za to neophodni digitalni vodomjeri koje vodovodi na sjeveru nemaju.

Udruženje vodovoda čiji je Bulatović predsjednik dostaviće svoje sugestije na Predlog zakona zajedno sa Zajednicom opština, najavio je on.

- Konsultujte nas pri izradi svakog zakona jer smo mi snaga struke i znanja – naglasio je Bulatović.

Predsjednik Odbora Filip Makrid iznio je ocjenu privrednika kako se čini da Zakon o vodnim uslugama uskraćuje prava lokalnoj samoupravi i podstiče regionalizaciju i centralizaciju u ovoj oblasti.

- Postoji korpus prava na nivou lokalne zajednice koji ne bi trebalo da bude dio ovog zakona – smatra on.

Smatra da je prije primjene ovog zakona neophodna detraljna tehno-ekonomska analiza u čiju izradu treba uključiti predstavnike lokalnih samouprava i vodovodnih preduzeća.

- Tako bi se doprinijelo održivim rješenjima – rekao je Makrid, naglasivši neophodnim i da se definišu uslužna područja, čime bi se utvrdilo da li se usluge mogu pružati kroz saradnju lokalnih preduzeća, prije nego se prepuste državnom nivou.

- Dobili smo regulatora i svi imamo isti kriterijum za formiranje cijena i ista pravila igre. Potreban je dodatni impuls održivosti preduzeća. Nema nazad, moramo da nađemo novi modalitet rada. U narednih pet godina vršimo izjednačavanje cijena – da li je to fer ili ne, nije na nama, već pitanje državne strategije – rekao je Makrid.

Prema njegovim riječima, sve što se sada radi na unapređenju regulative je sa svrhom racionalizacije troškova i pravljenja klime za bolje vodosnabdijevanje i odvođenje otpadnih voda.

Milica Petrović, RAE, kazala je da je Zakon reformski i to naročito u dijelu kojim se vodovodu daje da bude investitor u novu komunalnu infrastrukturu i investiciono održavanje.

- Ukoliko preduzeća nemaju kapaciteta za to, predviđa se njihova regionalizacija. Ima mnogo tehnički i kadrovski neopremljenih vodovoda da pružaju ove usluga, pa zato postoji potreba da se mala vodovodna preduzeća regionalizuju kako bi bila u mogućnosti da to pružaju – istaknuto je na sjednici.

Dragan Roganović, Vodacom, smatra da je nemoguće izjednačavanje tarifa za sve već da je neophodno razlikovati različite tarife naplate kao što je to slučaj u EU kao i usaglasiti sve zakone iz raznih oblasti kako se ne bi dolazilo u koliziju sa primjenom jednih rešenja u odnosu na druga.

Prema riječima Radovana Božovića, Vodovod Herceg Novi je dostavio 21 primjedbu na Zakon o vodnim uslugama. Ocijenio je da je vodosnabdijevanje kao isključivo komunalna djelatnost i briga lokalne samouprave ovim aktom previše „strogo“ regulisano. Podsjeća da je Zakonom o lokalnoj samoupravi predviđeno da lokalna samouprava obezbjeđuje obavljanje komunalnih djelatnosti i održavanje infrastrukture, a time i upravljanje vodama i vodosnabdijevanje, pa se pita da li novim zakonskim rešenjem država uzurpira nadležnosti lokalnih samouprava i da li se javlja dualizam u obavljanju funkcija.

Izrazio je sumnju u ustavnost člana Predloga zakona koji se odnosi na Regionalni vodovod Crnogorsko primorje. Predstavnici lokalnih vodovoda traže da Regionalni vodovod formira cijene po istoj metodologiji kao oni.

- Regionalni vodovod Crnogorsko primorje se, po svojoj registraciji, djelatnostima i nastupu na tržištu, ni po čemu ne razlikuje od ostalih vodovodnih preduzeća. Prema tome, i Regionalni vodovod svoju cijenu treba da formira po Metodologiji i da dobije saglasnost RAE pa Skupštine Crne Gore. Cijena RAE treba da bude takođe realno formirana po troškovnoj metodi – smatraju iz Herceg Novog.

U suprotnom, ocjenjuju,pošto vodovodi na primorju imaju u svojim troškovima poslovanja najveće učešće troškova nabavke vode iz regionalnog vodovoda, onda i njihova troškovna kalkulacija neće biti ispravna i realna, jer osnovni element cijene nije realno ustanovljen.

Miloš Petrović, RAE, ocijenio je da je intencija zakona regulisanje prirodnog monopola. Zakonom se ne oduzimaju nadležnosti jedinica lokalne samouprave, već se njihov dio sa sekretarijata prebacuje na vodovode, koji su sa korisnicima u direktnom kontaktu.

Regionalni vodovod je isključen iz sistema regulacije, naglasio je on, a Vera Vujošević dodaje da je razlog tome što ovo preduzeće ne pruža usluge krajnjim korisnicima, već lokalnim vodovodima u zatvorenom sistemu.

Predstavnik Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje Ivan Špadijer kazao je da cijena vode koju plasiraju jeste na neki način regulisana, s obzirom na to da Vlada daje saglasnost na nju. Razumije opterećenje lokalnih vodovoda, ali smatra da bi cijena njihove vode bila još veća ukoliko bi je definisala RAE.

Alen Krivokapić iz Vodovoda i kanalizacije Tivat ocjenjuje da Regionalni vodovod treba neizostavno da bude uključen u pomenutu tehno-ekonomsku analizu.

Predsjednik Odbora Filip Makrid kazao je da RAE kroz cijenu vode štiti ovaj po mnogima najznačajniji resurs 21 vijeka, te da ona mora biti opravdana troškovima što je suština regulacije.

Dušan Bugarin, v.d. generalnog direktora Direktorata za ekologiju, ocijenio je na kraju rasprave da su predlozi razmotreni na sjednici dobra osnova za kvalitetno unapređenje oblasti na koje se odnose. On je kazao da privreda u njegovom resoru ima pruženu ruku za saradnju te da u rješavanje sistemskih problema u komunalnoj i vodoprivredi treba da učestvuju sve zabrinute strane.

Slavica Pavlović, direktorica Sektora udruženja Privredne komore kazala je da će ova asocijacija sublimirati sve sugestije koje joj pošalju privrednici i proslijediti nadležnima.

Pod tekućim pitanjima, kompanija Uniprom KAP je podnijela inicijativu za izmjenu Uredbe o visini naknade, načinu obračuna i plaćanja naknade za zagađenje životne sredine, sa sugestijama na predlog nove uredbe.