You are here

Zapošljavanje Roma u poljoprivedi i turizmu

10/04/2018

Privredna komora Crne Gore i Zanatska zadruga „Plamen“ iz Podgorice su 10. aprila 2018. godine organizovale konferenciju „Mogućnosti zapošljavanja Roma u poljoprivedi i turizmu“.

Cilj je bio da se sagledaju mogućnosti zapošljavanja Roma u pomenutim oblastima, kako bi se popravilo njihovo ekonomsko stanje. Mogućnost zapošljavanja Roma u ovim oblastima prva je prepoznala Zanatska zadruga „Plamen“ koja je osnovana da radi na razvoju i očuvanju starih romskih zanata. Imajući u vidu težak ekonomski položaj Roma Zadruga takođe želi da afirmiše i ideju zapošljavanja odnosno samozapošljavanja Roma u oblastima poljoprivede i turizma.

Na konferenciji su učestovali predstavnici Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, Ministarstva održivog razvoja i turizma, Ministarstva za ljudska i manjinska prava, Sekretarijata za rad, mlade i socijalna pitanja Podgorice, Zavoda za zapošljavanje,  Zavoda za školstvo,Tehnopolisa, te romskih organizacija.

U radu konferencije je učestvovao i Zoran Bingulac, ambasador Srbije u Crnoj Gori.

Sekretarka Odbora udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije u Komori Lidija Rmuš je kazala da je romska zajednica u Crnoj Gori siromamašna, prije svega zbog niskog stepena obrazovanja, što je jedan od osnovnih razloga za probleme vezane za njihovo zapošljavanje.

- Članovi zadruge „Plamen“ su pokušali naći odgovor gdje to Romi, sa nižim stepenom obrazovanja, mogu da rade i da budu aktivni članovi društva. Zato su pripremili i nekoliko projekata upravo iz dvije značajne privredne grane, poljoprivrede i turizma koji će omogućiti da se Romi zaposle, obezbijede egzistenciju za sebe i svoje porodice što će u krajnjem uticati na smanjenje traženja socijalne pomoći od države – rekla je Rmuš.

Prema njenim riječima, poljoprivreda i turizam predstavljaju dvije strateške grane privrednog razvoja Crne Gore i posljednjih godina u sve značajnijoj mjeri učestvuju u stvaranju bruto društvenog proizvoda. U naredne četiri godine se planiraju značajna ulaganja u izgradnju novih hotelskih kapaciteta, dok će u poljoprivredi ona iznositi oko 250 miliona eura.

- Ovo praktično znači da će ove privredne grane zaista moći da pruže mogućnost da nezaposleni Romi ostvare svoja ergzistencijalna pitanja. Neophodne su edukacije za rad u ovim sektorima, što predstavlja izazov kako za same organizacije Roma tako i za državne institucije koje se bave ovim pitanjima – rekla je Rmuš, dodajući da Privredna komora pruža punu podršku promociji ovakvih programa.

Prema riječima Ivana Toskića, predsjednika Zanatske zadruge „Plamen“, predrasude prema Romima na osnovu njihovih radnih kvalifikacija i sposobnosti čine ogromnu prepreku da pripadnici ove populacije nađu bolje plaćena radna mjesta. On je istakao da 70 odsto romske populacije živi ispod donje granice siromaštva dok ih je pet odsto zaposleno.

- Zato je inicijativa naših zadrugara da se aktivno uključimo u pronalaženje poslova donijela ideju da se Romi bave poljoprivedom i poslovima u oblasti turizma. Stoga u oblasti poljoprivede imamo nekoliko projekata koji mogu biti profitabilni, a samim tim i korisni za Rome i za našu državu Crnu Goru. Tu su i poslovi u preradi, pa bi se tako zaokružio proces zapošljavanja odnosno stvaranja dohotka i smanjenja traženja socijalne pomoći od države – rekao je Toskić, dodajući da su projekti u poljoprivredi vezani za malinarstvo i voćarstvo, te da postoji iskazana podrška portala Seljak.me za njihovu realizaciju.

Smatra da u oblasti turizma postoji veliki prostor za zapošljavanje romske populacije, najavljujući projekat romskog etno sela za koji već postoji interesovanje donatora iz dijaspore.

- U okviru tog projekta moguće je zaposliti dvadesetak ljudi, ali je veća korist i to što tu postoji mogućnost edukacije za konobare, kuvare, spremačice itd, u okviru romskog etno sela koji će imati jako specifične sadržaje a oni će svakako doprinjeti njegovom uspješnom radu – zaključio je Toskić, izrazivši nadu da će već iduće godine slična konferencija biti organizovana u romskom etno selu.

Enis Gjokaj, načelnik Direkcije za monitoring i evaluaciju ruralnog razvoja, govorio je o mehanizmima podrške Ministarstva poljoprivrede kroz direktna plaćanja, IPARD projekat, te posebno za kooperative odnosno zadruge, te je pozvao predstavnike romske populacije da se angažuju u izradi programa.

Suad Đelović iz Ministarstva održivog razvoja i turizma akcenat je stavio na potrebu edukacije Roma koji su zaintzeresovani za rad u turizmu i predložio je da se u saradnji sa Zavodom za zapošljavanje realizuju te obuke. Takođe šansu za zapošljavanje romske populacije vidi u realizaciji projekta „Neka bude čisto“ u koji u narednom periodu treba uključiti veći broj ljudi.

Predstavnik Ministarstva za ljudska i manjinska prava Sekolj Benogaj istakao je da je u zapošljavanju Roma i Egipćana ključni problem obrazovanje. Prema njegovim riječima, 143 srednjoškolca je iz ove populacije, dok ih je 27 na fakultetima. Istakao je da nema nezaposlenih Roma sa visokom stručnom spremom.

Vladimir Pavićević iz Sekretarijata za rad, mlade i i socijalna pitanja Podgorice naveo je da Glavni grad podržava projekte zadruge „Plamen“ te da će obezbijediti prostor za njihov rad. On je pozvao nadležne instuitucije, lokalne samouprave i donatore da pomognu edukaciju Roma kako bi se lakše zaposlili i dali doprinos razvoju Crne Gore.

Nevena Šuković iz Zavoda za zapošljavanje je kazala da je 96 odsto nezaposlenih Roma bez obrazovanja. Što se tiče mogućnosti njihovog zapošljavanja, ona ih vidi u javnim i sezonskim radovima, što treba da prati uključivanje u programe obuke i osposobljavanja.

Rosalinda Toska iz Demokratskog romskog centra Podgorice istakla je da mladi Romi žele da se aktivno uključe u sve tokove crnogorskog društva, obrazuju, steknu znanja i vještine koje će im omogućiti da rade i bolje žive. Država im, kaže, pomaže u školovanju, ali je potrebno i da im omogući zaposlenje, te da finansijski podrži realizaciju poslovnih ideja pripadnika ove populacije.

Radomir Đurišić, predsjednik Udruženja malinara je upoznao prisutne o mogućnostima da se romska polulacija na sjeveru edukuje kroz određene programe za rad u malinarstvu jer  bi im taj posao omogućio bolju egzistenciju, dok je Samir Jaha iz NVO „Mladi romi“ govorio o projektima  koje  su ralizovali na jugu Crne Gore (opštine Kotor, Tivat i Herceg Novi) za žene romkinje, kao i potebi da se formira Fond za zapošljavanje Roma. Dejvid Sejdović iz „Fondacije Ruka Prijateljstva“ je govorio o tradiciji romskog naroda na crnogroskim prostorima i naglasio da javnost treba više da se upzna sa ulogom romske populacije kroz istoriju kako bi se predrasude koje postoje prema Romima smanjile.

Osnovni zaključak sa Konferencije jeste neophodnost edukacije romske populacije jer je to uslov za zapošljavanje i bolju egzistenciju.